2016
O Le Olioli o le Galuega o Talafaasolopito o Aiga
Fepuari 2016


O Le Olioli o le Galuega o Talafaasolopito o Aiga

Mai se saunoaga, “Our Father’s Plan Is about Families,” na tuuina atu i le Konafesi o Talafaasolopito o Aiga a le RootsTech i le 2015, i le Aai o Sate Leki, Iuta, i le aso 14 o Fepuari, 2015. Asiasi i le RootsTech.org e aoao atili ai e uiga i le konafesi a le RootsTech i le 2016.

Ua faamanino mai e le folafolaga a Elia e faapea, ua i ai ia i tatou taitoatasi se matafaioi i augatupulaga na muamua atu ia i tatou ma tupulaga e mulimuli mai ia i tatou.

Ia aua lava nei galo o talafaasolopito o aiga—ma sauniga o le malumalu ua mafai ona faia ai—o se vaega taua o le galuega o le faaolataga, ma o le auai ai i lenei galuega paia mo e ua maliliu, e faamanuia ai olaga o e o loo soifua. E faamalosia ai lo tatou faatuatua i le, ma le tuuto atu i le talalelei, e fesoasoani tatou te tetee atu ai i faaosoosoga, e aumai vavalalata faatasi ai o tatou aiga, ma faamalolosia ai a tatou uarota ma siteki.

Ou te manao e faamamafa atu le “su’e, ave, ma le aoao” o le galuega o talafaasolopito o aiga. O le su’e, o lona uiga ia faaaoga le uepisaite a le FamilySearch po o le O Lo’u Aiga: O Tala e Aumaia Faatasi ai i Tatou tamaitusi1 e su’e ai le igoa o le tasi pe sili atu foi o ou tuaa po o a latou fanau. Ona ave lea o nei igoa i le malumalu, po o le faasoa atu [o na igoa] i isi ina ia mafai ona latou avea. (Afai e mafai, ia o i le malumalu o se aiga.) O le mea mulimuli, aoao lou aiga ona aoao lea o isi ia faia foi lena mea.

Ata
Tree from the FamilySearch logo

Ata na tusia e Brad Teare; ata na tusia e Welden C. Andersen, Alexander Borges ma Les Nilsson

O le fuafuaga a lo Tatou Tama e faatatau i aiga, ua faatusaina i se laau tele. Ina ia ola ma tupu le laau, e manaomia ai uma ona aa ma lala. E faapena foi le tatau ona tatou fesootai atu i o tatou aa—o tatou matua, matua o matua ma isi tuaa—faapena foi i o tatou lala—o a tatou fanau, fanau a fanau, ma isi fanau. O loo faaaoga e ni nai mau faagaeetia le talafaatusa o se laau ma aa ma lala e faatusa i le aiga (tagai i le Isaia 11:1; Iakopo 5).

O Le Misiona a Elia

Na valoia e le perofeta o Malaki, i le tusi mulimuli o le Feagaiga Tuai, se taimi o le a toe foi mai ai i le lalolagi ia Elia le perofeta “a o lei oo mai le aso o Ieova e sili ma le matautia … [e] faaliliuina loto o matua i fanau, ma loto o fanau i o latou matua, nei ou alu atu ma ou taia le nuu i le faafanoga” (Malaki 4:5–6).

Ina ua faaali mai le agelu o Moronae i le [taulealea] e 17 tausaga le matua o Iosefa Samita i le 1823, na ia sii mai nei lava fuaiupu e tasi mai le Malaki ae na eseese lo latou tuuina mai. Na fai mai Moronae i lena po o Setema:

“Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua, e ala i le lima o Elia le perofeta, ae lei oo mai le aso tele ma le matautia o le Alii.

“… Ma o le a ia totoina i loto o fanau folafolaga na faia i tamā, ma o le a liliu atu loto o fanau i o latou tamā. Afai e lē faapea, o le a faaumatia atoa le lalolagi i lona afio mai” (Iosefa Samita—Talafaasolopito 1:38–39).

E faafa ona ta’u mai e le agelu o Moronae ia upu a Malaki i le taulealea o Iosefa.

Vaai faalemafaufau pe ana faapea, na pau le mea sa tatou iloa e uiga i lenei perofeta maoae, o mea ia sa iloa e Iosefa Samita mai i le Tusi Paia. Mai lena tusi o tusitusiga paia ua tatou iloa ai, sa soifua Elia i se vaitaimi o le atuatuvale, toeitiiti lava 900 tausaga a o lumanai le soifua mai o Keriso. O le au amioleaga e toalua o Aapo ma Isabela, sa nofotupu i le amioleaga o se tupu ma se masiofo i Isaraelu, sa uunaia le mataupu o le tapuai i le atua sese o Paala ma le fasiotia o perofeta a le Alii, faapea ai ma isi tagata.

O Elia o se perofeta maoae. E taliaina e le au Kerisiano ma le au Iutaia i le lalolagi atoa le tala ia Elia i le Feagaiga Tuai.

Ua tusia i tusitusiga paia le ala na faasaoina faavavega ai le soifua o Elia, ma le ala na ia faasaoina ai se fafine ua oti lana tane mai le oge, ma faatu mai lana tama tama mai le oti (tagai i le 1 Tupu 17). O loo faamatala e Elia le ala na faamautinoa atu ai ia te ia e “se leo filemu ma le itiiti” e faapea, sa le na’o ia i lona tuuto atu ia Ieova (tagai i le 1 Tupu 19:4–14). Mulimuli ane, na liuaina Elia ma aveina atu i le lagi e aunoa ma le tofo i le oti (tagai i le 2 Tupu 2:7–12).

Ata
The apostles Peter, James and John witnessing the transfiguration of Christ. Christ is surrounded by light. Moses and Elias (Elijah) appear as transfigured beings surrounded by the same light. Peter, James and John are shielding their eyes from the brightness of the light.

Faamatalaga mai le O Le Liuaina, saunia e Carl Heinrich Bloch

E na o faaaliga i onapo nei, na faaali mai ai le matafaioi atoa a Elia. O ia le perofeta mulimuli na umiaina le mana faamau o le Perisitua Mekisateko a o lei oo i le vaitaimi o Iesu Keriso. Faatasi ai ma Mose, sa faaali atu o ia i le Faaola ma Peteru, Iakopo, ma Ioane i le Mauga o Liua i le taulotoaiga o taimi (tagai i le Mataio 17:1–4; Mareko 9:2–5). I le avea ma se elemene taua o le Toefuataiga, sa faaali mai ai Elia ia Iosefa Samita ma Oliva Kaotui i le 1836 i le Malumalu o Katelani. O iina, sa ia toe fuatai mai ai ki o le mana o faamauga, o le taimi lenei mo faamauga o aiga i lenei tisipenisione, o le faataunuuga o le valoaga a Malaki (tagai i le MF&F 110:13–16). Ona na auina mai Elia i lenei tisipenisione, ua avanoa ai le atoatoaga o le faaolataga i e o soifua ma e ua maliliu.

O le misiona a Elia ua faafaigofieina e le mea ua ta’ua i nisi o taimi o le agaga o Elia, lea na aoao mai e Peresitene Russell M. Nelson, o le Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o “se faamaoniga o le Agaga Paia e molimau mai i le natura paia o le aiga.”2 O le pogai lena e masani ai ona tatou ta’ua faaaliga a le Agaga Paia e faatatau i le talafaasolopito o aiga ma galuega faalemalumalu o le agaga o Elia.

O i latou o e ua maliliu muamua atu ia i tatou, tatou te faitau i le Mataupu Faavae ma Feagaiga e faapea “o i tatou e aunoa ma i latou e lē mafai ona faaatoatoaina; pe mafai foi ona faaatoatoaina i latou e aunoa ma i tatou” (MF&F 128:18). O le a le uiga o lenei mea? Tatou te maua le tali i tusitusiga paia:

“Ma o lenei, o’u uso e, ma tuafafine pele e ma alofaina, tuu mai ia te a’u e tauina atu ia te outou o mataupu autu nei e faatatau i e ua maliliu ma e o ola e lē mafai ona tatou ala māmā atu ai i luga, e faatatau i lo tatou olataga. Ona o lo latou olataga ua tatau ma taua tele mo lo tatou olataga, e pei ona faimai Paulo e faatatau i tamā—e faapea e lē mafai ona faaatoatoaina o i latou e aunoa ma i tatou—pe mafai foi ona faaatoatoaina i tatou e aunoa ma o tatou tagata maliliu” (MF&F 128:15; faaopoopo le faamamafa).

“O lo latou olataga ua tatau ma taua tele mo lo tatou olataga” o le faaolataga o le aiga atoa o tagata e felagolagoma’i ma fesootai—e pei o a’a ma lala o se laau tele.

Fai se Faatasiga mo le Gafa o le Aiga

O fuafuaga ma faamoemoega faaleaiga e tatau ona i ai i le pito i luga o a tatou lisi o mea e ave i ai le faamuamua. O le a latou puipuia lo tatou taunuuga paia. Mo le amataina e aiga o a latou galuega o talafaasolopito o aiga, ou te luiina i latou e fai le mea ou te ta’ua o se “Faatasiga mo le Gafa o le Aiga.” E tatau ona avea lenei mea o se taumafaiga faifai pea. E mafai e tagata uma ona aumai i nei faatasiga ia talafaasolopito, tala, ma ata o le aiga o loo i ai, e aofia ai meatotino faapelepele a matua o matua, ma matua. O le tamaitusi O Lo’u Aiga e mafai ona faaaogaina e fesoasoani e faamaumau ai faamatalaga, tala, ma ata o le aiga, lea e mafai ona sii atu i le Gafa o le Aiga i luga o le FamilySearch.org.

Ae peitai, o lenei taumafaiga e le mafai ona faia i le na o se taimi se tasi. E manaomia ai le maelega i le olaga atoa. Mo i latou o loo sailia ni auala e sili atu ona aoga e faamamalu ai le aso Sapati o se aiga, o le faanatinatia o lenei galuega paia o se auala lelei lea [e faamamalu ai].

Ata
Family in Thailand doing family history with a laptop computer.

O le nofoaga autu o talafaasolopito o aiga o le aiga. E tatau ona tatou fesoasoani i o tatou tagata talavou e atiina ae se fiafia i lenei galuega. O le toatele o o tatou tagata talavou ua uma ona faaliliuina o latou loto i o latou matua. E fiafia o tatou tagata talavou e aoao e uiga i olaga o tagata o aiga—po o fea na latou o mai ai ma pe na faapefea ona latou ola. O nisi e matuai fiafia lava i le galuega, o lea e galo ai ia i latou le taimi ma e faanoanoa pe ua oo i le taimi e faamuta ai.

E fiafia tagata talavou i tala ma ata, ma o le taimi nei ua faifogie ona latou maua le tomai faatekinolosi e faasao ai na mea e manatua i le Gafa o le Aiga i luga o FamilySearch.org. E mafai ona latou su’ea tagata o le aiga o loo manaomia sauniga o le malumalu e ala i se aafiaga fou faatoa faamatuu mai o le “record-hinting [talafaamaumau-faaiteite]” i luga o le FamilySearch.org.3

O nei talafaamaumau e faaiteite mai i tagata o aiga, ua mafai ona tupu ona o taumafaiga faasinoupu [indexing] a tagata o le Ekalesia i le lalolagi atoa. O nei talafaamaumau—ma e faitau miliona i latou—o le a fesoasoani e te maua ai tuaa e toatele o e atonu e lei sosooina atu i lou aiga, ma o e e manaomia ona faataunuu sauniga mo i latou i malumalu. O isi talafaamaumau mai le lalolagi atoa ua i ai le tekinolosi faaiteite i luga o uepisaite ua aofia ai le, Ancestry.com, Findmypast.com ma le MyHeritage.com, lea e mafai ona faaaoga fua e tagata uma o le Ekalesia.

E ui o le nofoaga autu o talafaasolopito o aiga o le aiga, ae o le a faaauau pea ona tuuina atu e le Ekalesia ia nofoaga autu o talafaasolopito o aiga, lea e mafai ai e aiga ona maua faatasi o latou tuaa, ma mafai ona faaaoga le Initoneti pe afai e le faigofie ona maua i le fale.

O tagata agavaa uma o le Ekalesia o vaitausaga 12 ma luga atu, e mafai ona maua se pepa faataga o le malumalu e faatapulaa ona faaaoga, e faataunuu ai papatisoga mo e ua maliliu pe a uma se faatalanoaga ma se tasi pe toalua o taitai faale-ekalesia. O lenei mea e aofia ai uma ma tagata fou liliu mai.

O se fiafiaga le i ai o se pepa faataga ua sainia lea e mafai ona e faaali atu i soo se malumalu. O se pepa faataga ua tuuina mai ai foi ma se puipuiga paia. I le avea ai ma Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, na saunoa ai Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015):

“E leai se isi galuega e sili atu ona avea ma puipuiga i lenei Ekalesia nai lo galuega o le malumalu, ma le sailiga o talafaasolopito o aiga lea e lagolago i ai. E leai se isi galuega e sili atu ona faaleleia ai faaleagaga. E leai se isi galuega o loo tatou faia tatou te maua atili ai le malosi. E leai se isi galuega e manaomia ai se tulaga maualuga atu o le amiotonu.

“O a tatou galuega i le malumalu e ufitia ai i tatou i se ufifatafata ma se puipuiga, i le avea ai ma ni tagata taitoatasi faapea ma se nuu.”4

O la Tatou Matafaioi i o Tatou Tuaa

O le talafaasolopito o aiga o se mataupu faaleaiga, ae e le o tagata uma o le aiga e tutusa le tulaga latou te feagai. O le toatele o o tatou tuaa ua maliliu ae le’i faaipoipoina pe maua ni fanau. O nisi ua tatala faaipoipoga, ae o isi ua faafia ona faaipoipo. O le toatele sa i ai ni fanau sa i ai manaoga faapitoa po o e na maliliu o laiti. E tofu tagata uma ma se tala.

O tagata uma lava, soifua po o ua maliu, o le e mafai ona faamasinoina mo ana lava amioga, e manaomia le faamanuiaga o sauniga paia o le malumalu, ma e mafai ona tatou fesoasoani i tagata o o tatou aiga ia latou mauaina. E le afaina pe e te nofofua, pe o lau tane po o le ava e le toaga i le lotu, po o oe lava foi ia e le toaga i le lotu, po o se tagata foi o le Ekalesia, e mafai foi ona e fesoasoani i le faaolataga o agaga. E le toe i ai se galuega e sili atu le taua, faamalieina, ma le matagofie.

Ata
The resurrected Jesus Christ preaching to the spirits of the just in the Spirit World (Paradise). Christ and those He is teaching are dressed in white. The image illustrates the vision of LDS Church president Joseph F. Smith wherein he saw the Lord visit the just, but not among the wicked.

Ata na tusia e Robert Barrett

O le taitai o lenei galuega o lo tatou Alii ma le Faaola, o Iesu Keriso. Ina ua mavae Lona maliu, sa Ia tatalaina le faitotoa i le falepuipui lea na taofia ai tagata ua maliu:

“Sa faatutu e ia mai totonu o e amiotonu, ana au ma tofia avefeau, ua faaofuina i le mana ma le pule, ma sa tofia i latou e o atu ma avatu le malamalama o le talalelei ia te i latou o e sa i ai i le pouliuli, i agaga lava o tagata uma. …

“Ma sa o atu avefeau filifilia e talai atu le aso talitali o le Alii ma folafola atu le saolotoga i e ua faatagataotauaina o e ua noanoatia, e oo lava ia i latou uma o e ua fia salamo mai ia latou agasala ma talia le talalelei” (MF&F 138:30–31).

E faigofie lava la tatou savali, ae e loloto. E le manaomia ai se faigalauga maotua po o mataupu faavae faigata. E faatatau i le i ai o se loto momomo ma se agaga salamo, ma se tautinoga e mulimuli i lo tatou Faaola.

I le avea ai ma se Aposetolo a le Alii o Iesu Keriso, ou te folafola atu, afai e te vaavaai i tala atu o noataga o le olaga nei ma le olaga faitino, ae fesoasoani ia i latou o e e le mafai ona fesoasoani ia i latou lava, o le a faamanuiaina oe i le vavalalata atili ma le olioli i lou aiga, faapea ma le puipuiga faalelagi ua tuuina mai ia i latou o e e faamaoni i Lana galuega.

Ua faamanino mai e le folafolaga a Elia e faapea, ua i ai ia i tatou taitoatasi se matafaioi i augatupulaga na muamua atu ia i tatou ma tupulaga e mulimuli mai ia i tatou. Talosia ia maua e outou o matua, le autalavou, ma tamaiti le olioli ma ia faamanuiaina i isi vaega uma o lou olaga a o e faataunuuina le matafaioi na auina mai le lagi, ina ia auai i le galuega paia mo e ua maliliu.

Faamatalaga

  1. Mo faamatalaga e uiga i le tamaitusi, O Lo‘u Aiga, alu i le familysearch.org/campaign/myfamily.

  2. Russell M. Nelson, “O Le Taimi O Se Seleselega Fou,” Liahona, Iulai 1998, 39.

  3. O le faailoga o le Faamatalaga Faaiteite e faaali “ai taunuuga o se sailiga lautele o faamaumauga a le [FamilySearch] e sue ai ou tuaa” (familysearch.org/blog/en/give-research-boost-record-hints/).

  4. Boyd K. Packer, “O Le Malumalu Paia,” Liahona, Oke. 2010, 35.