2016
Pipii Mau i le Ai Uamea
Fepuari 2016


Pipii Mau i le Ai Uamea

Mai se lauga o le faigalotu, “Faaauau Pea Ona Pipii Mau i le Ai Uamea,” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 12 Me, 2015. Mo le lauga atoa i le faaPeretania, asiasi i le web.byui.edu/devotionalsandspeeches.

O le faaauau pea ona suesue i tusitusiga paia, e fesoasoani ia i tatou ia tumau ai le taulai atu o o tatou mata, mafaufau, ma loto i le Faaola, ma a o tatou faaaoga ma ola i aoaoga o loo maua i tusitusiga paia, e faapea ona avea atili ai i tatou e faapei o Ia.

I le taimi o la latou malaga i le vao, na feala ae Liae ma lona aiga i se tasi taeao ma maua ai i luga o le eleele “se polo lapotopoto sa uiga ese lava lona gaosiga.” Sa i ai ni ona vae se lua, o le tasi [vae] sa faasino “ai le ala e tatau ona [latou] o ai” (1 Nifae 16:10).

O le Liahona, po o le polo, na tuuina mai ai foi “se tusitusiga fou” lea na tuuina atu ai ia i latou le “malamalamaaga e uiga i ala o le Alii.” O lenei tusitusiga sa “suia mai lea taimi i lea taimi, e tusa ma le faatuatua ma le filiga sa [latou] tuu atu i ai” (tagai i le 1 Nifae 16:28–29).

Ua uma ona i ai ia Liae ma lona aiga ia papatusi apamemea, lea sa i ai i tusitusiga ma valoaga a ni perofeta o le Feagaiga Tuai. O papatusi apamemea ma le Liahona na faia mai ai a latou tusitusiga paia, ma sa faamoemoe ia faaauau pea ona suesue ma usitai i ai le nuu o Liae. Afai sa latou faia lena mea, sa latou agai i luma i la latou malaga; ae afai e leai, sa latou nonofo ai lava i le vao, ma sa mafatia ai i le fiaaai ma le fia feinu.

O le a le mea sa taumafai le Alii e aoao mai ia i latou—ma i tatou—e ala i le ola o le Liahona?

O se tasi o faamoemoega autu o tusitusiga paia, o le fesoasoani lea ia tatou iloa, malamalama, ma avea e faapei o le Faaola (tagai i le 3 Nifae 27:27). O le faifaipea o le suesueina o tusitusiga paia, e fesoasoani e tumau ai ona taulai atu o tatou mata, mafaufau, ma loto ia te Ia. A o tatou faaaogaina ma ola i aoaoga o loo maua i tusitusiga paia, e faapea ona tatou avea atili ai e faapei o Ia. A o tatou avea atili e faapei o Ia, e faapea ona avea i tatou ma tagata tausinio mo le ola e faavavau (tagai i le Ioane 5:39).

Miti a Liae

Ata
illustration of family looking at the Tree of Life.

Ata na tusia e J. Kirk Richards

I le miti po o le faaaliga vaaia a Liae, e fa ni vaega o tagata sa faailoa mai ai. O vaega muamua e tolu na ulufale atu i le ala na tau atu i le laau o le ola. O le faitotoa i le ala o le papatisoga (tagai i le 2 Nifae 31:17–18), o lona uiga la, o loo tatou talanoa e uiga i tagata o le Ekalesia i nei vaega muamua e tolu.

O le a ou le talanoa i le vaega lona fa—o i latou ua o atu sao i le fale tele ma le ateatea. Ae peitai, a o tatou mafaufau i isi vaega e tolu, atonu e te manao e fai se iloiloga o lou lotoifale e iloa ai le vaega o loo e i ai, ma fesili ifo ia te oe lava, po o fea le vaega e te fia auai ai.

Vaega 1

“Ma sa ou vaai i motu o tagata e lē masino, o le toatele o i latou sa fetaomi mai i luma, ina ia latou maua le ala e tau mai i le laau lea sa ou tu ai i ona tafatafa.

“Ma sa oo ina latou o mai i luma ma amata ona savavali i le ala e tau mai i le laau.

“Ma sa oo ina alu ae se puao o le pogisa; ioe, o se puao tele lava o le pogisa, sa oo ina lē iloa ai e i latou o e na amata ona savavali i le ala, lo latou ala, ma latou feseseai ai, ma leiloloa” (1 Nifae 8:21–23).

O le mea moni sa lei faitau pe suesue tagata o le vaega lenei i tusitusiga paia, faalogologo pe matamata i le konafesi aoao, faitau le Liahona, po o le auai i sauniga i Aso Sa, lea e ofo mai ai e nei mea uma le afioga a le Atua. O le mea lena, ua leiloa ai lo latou ala.

Vaega 2

“Ma sa oo ina ou vaai i isi o fetaomi mai i luma, ma sa latou o mai ma fepiiti i le pito o le āi uamea; ma sa latou fetaomi mai i luma e ala mai i le puao o le pogisa, ma fepiiti i le āi uamea, seia oo lava ina latou oo mai ma aai i le fua o le laau. …

“Ma ina ua uma ona latou totofo i le fua sa latou mamā, ona o i latou o e sa faatauemu mai ia te i latou; ma sa latou pauu ese atu ai i ala faasaina ma ua leiloloa” (1 Nifae 8:24, 28).

Ia matau o le vaega lenei sa maua ma pipii i le ai uamea. Sa latou pipii ai pea seia oo ina latou tau atu i le laau o le ola ma aai i ona fua. Ae sa latou maasiasi i le talalelei a Iesu Keriso, ma le toe taulai atu i le Faaola, ma na faasalaveia e faatosinaga, faaosoosoga, ma oa o le lalolagi. Ona leiloloa ai foi lea o i latou.

O le ki e malamalama ai i nei fuaiupu o le fuaitau “fepiiti i le ai uamea.” Ou te faatusaina le upu fepiiti i se aafiaga o le “tuelima paepae”. Afai sa e alu i se tietiega vaapau i vaitafe aave, e te manatua ai, o le mau tele o lau pipii i le vaapau na suia ai le lanu o ou tuelima i le paepae. Ma, ina ua e oo mai i vai malū, o le a lau mea na fai? Na faamamulu ese [ou lima].

I le tulaga o le talalelei, e mafai ona tupu lenei mea pe a talosagaina oe e saunia se lauga, po o le, pe a e feagai ma se faalavelave, e pei o se maliu i le aiga po o le motusia o se mafutaga. E te saili i lauga o le konafesi aoao e seasea lava ona e faalogologo i ai, po o le sue i tusitusiga paia lea e masani ona e faatamala i ai. E te sailia le taitaiga ma le lagolago faaleagaga ona o lou vaivai faaleagaga. Ma, e uma loa le faalavelave, e faamamulu loa! E te toe tuuina tusitusiga paia i luga o le fata, toe foi i mausa tuai o le seāseā [e] alu i le Lotu, ma lafoai tatalo i aso uma—seiiloga foi e oo mai le isi faalavelave e sosoo ai, po o le aafiaga i vai aave. I se isi faaupuga, na pau le taimi e te liliu atu ai i le Faaola mo se fesoasoani, o le taimi e tulai mai ai se manaoga e matua manaomia nai lo le faia o se mea e faaauau pea.

O tagata o lenei vaega ua papatisoina, ma o le toatele atonu ua faauuina i le perisitua, maua sauniga o le malumalu, auauna atu faamisiona, ma faaipoipoina i le malumalu. Ae peitai ua latou faamaamulu! Ua latou le toe faitauina pea lava pea ia tusitusiga paia, pauu atu i ala faasāina, ma ua leiloloa.

O le mea e faafetai ai, o le tele o talavou matutua ma faifeautalai ua maea misiona, e tumau faamaoni i upumoni o le talalelei na latou aoaoina ma faasoa atu. O loo taulai atu foi o latou olaga i le Faaola e ala i le suesueina o tusitusiga paia ma tatalo i aso taitasi. Matou te faafetai mo i latou ma lo latou faamaoni. O i latou o le lumanai o le Ekalesia ma matua i le lumanai o i latou o e o le a tauavea le Ekalesia agai i luma.

Vaega 3

“Faauta, sa vaai [Liae] i isi motu o tagata o fetaomi mai i luma; ma sa latou o mai ma fepiiti i le pito o le āi uamea; ma sa latou fetaomi mai i luma i lo latou ala, ma piimau pea i le āi uamea, seia oo ina latou o mai i luma ma faapauu i lalo ma aai i le fua o le laau” (1 Nifae 8:30).

Ia matau le fuaitau “piimau pea i le āi uamea.” O le vaega lenei sa faitau pea lava pea i tusitusiga paia. Sa faaauau pea ona latou taulai atu i le Faaola.

O tusitusiga paia o mea aupito taua ia e mafai ona tatou suesue i ai. E tatau ona manatu i ai e sili atu le taua i lo o le kemisi, fisiki, tausitusi, siva, musika, taaloga, po o soo se isi lava suesuega po o gaoioiga faalelalolagi.

Ata
Family studying scriptures together

Amata aso uma i tusitusiga paia. O le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia e o faatasi lava. O i laua o ni soa e le mavavaeeseina. O le tatalo e le aunoa, o le a taitai atu ai oe i tusitusiga paia, ma o le faaauau pea ona suesue i tusitusiga paia o le a taitai atu ai oe i le tatalo. O ia mea uma e lua e te taulai atu ai i le Faaola, ma mafai ona e maua ai faaaliga ma le toafilemu lea e na o le “piimau pea i le ai uamea” e oo mai ai. O le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia o le a taitai atu ai oe i le malumalu. O le a latou faia ina ia e manao e tausi ia paia le aso Sapati. O le a latou fesoasoani ia te oe e aloese ma faatoilalo ia faaosoosoga a le fili.

Ou te manao nei e tatai mai o outou mafaufau i le fuaitau “latou o mai i luma ma faapauu i lalo ma aai i le fua o le laau.” O se vaega taua e malamalama ai i lenei fuaitau o loo maua i le 1 Nifae mataupu 11:

“Ma sa oo ina ua uma ona ou vaai i le laau, sa ou fai atu i le Agaga: Ua ou vaai ua e faaali mai ia te au le laau ua pele i mea uma.

“Ma sa fetalai mai o ia ia te au: O le a le mea ua e manao i ai?

“Ma sa ou fai atu ia te ia: Ia ou iloa lona uiga.”

Ma sa oo ina fetalai mai o ia ia te au, “Vaai ia!” Ona vaai lea o Nifae i le faaaliga vaaia i le Taupou o Maria, o le na faailoa mai e le agelu “o le tinā lea o le Alo o le Atua.” O le isi, sa vaai Nifae ua sapasapai e Maria se tamameamea—i ona lima—“o le Tamai Mamoe a le Atua.”

Ia matau ane le fuaiupu e 24: “Ma sa ou vaai, ma sa ou iloa atu le Alo o le Atua ua femaliuai i totonu o le fanauga a tagata; ma sa ou vaai i le toatele ua faapauu i lalo i ona vae ma tapuai atu ia te ia” (tagai i le 1 Nifae 11:9–24; ua faaopoopo le faamamafa).

O le laau ua faatusa i le alofa o le Atua, e pei ona faaali mai e ala i Lona Alo, o Iesu Keriso (tagai i le 1 Nifae 11:21–22). O i latou i le Vaega 2 o e sa taunuu atu i le laau sa lei faapauu i lalo, pei ona sa faia e i latou i le Vaega 3. Mata e mafai ona [tatou] i ai i le afioaga o le Alo o le Atua ae [tatou te] le iloa? E na o lou faitau lava i le Feagaiga Fou e iloa ai le tali. E tolu tausaga na auauna atu ai le Faaola, aoao atu ma fai vavega, ae e toaitiiti lava na iloaina o Ia mo le tagata sa i ai o Ia.

Sailiili i Tusitusiga Paia

Fesili ifo ia te oe lava i fesili nei.

  • O a ni mea e mafai ona ou faia, ia mautinoa ai e faaauau pea ona ou pipii mau i le ai uamea, a faapea, ou te taunuu atu i le laau o le ola, o le a ou iloa le Faaola ma faapau i lalo ma tapuai atu ia te Ia?

  • O a ni mea e mafai ona ou faia ia tumau ai le taulai atu o ou mata, mafaufau, ma le loto i le Faaola?

  • O a ni mea e mafai ona ou faia ina ia avea atili ai e faapei o le Faaola?

O le tali i fesili uma e tolu o loo maua i tusitusiga paia. Ua fetalai mai le Faaola, “E suesue outou i tusi; aua ua outou manatu tou te maua ai le ola e faavavau: o tusi foi ia o loo molimau ia te au” (Ioane 5:39). Afai e te faatofu oe lava i tusitusiga paia i aso taitasi o lou olaga, o le a e maua le malosi e tetee atu ai ni solitulafono matuia; ae e sili atu le taua, o le a faapea ona e iloa ai le Faaola. O le a mafai ona taulai atu ou mata, mafaufau, ma le loto ia te Ia.

A o faapea ona e iloa Iesu Keriso, faaaoga Ana aoaoga, ma mulimuli i Ana faataitaiga, o le a avea oe e faapei o Ia. A o avea oe e faapei o Ia, o le a avea oe ma tagata tausinio e ola e faavavau i Lona afioaga.