2014
Ko e hā ne fakatupu ai kitautolu ʻe he ʻOtuá?
Siulai 2014


Ko e hā ne fakatupu ai kitautolu ʻe he ʻOtuá?

ʻĪmisi
Three teenage girls standing together. Two are talking while the other is looking away from them.

ʻOku mahuʻinga ke mahino kiate kitautolu naʻe ʻikai ke “fakatupu” kitautolu ʻe he ʻOtuá mei ha meʻa noa pē. Naʻe ʻosi fakatupu hatau ngaahi konga tefito ʻe niʻihi kimuʻa pea toki fanauʻi fakalaumālie mai kitautolú: Naʻe ʻi he kamataʻangá foki a e tangatá mo e ʻOtuá. Ko e ʻatamai potó [ʻiniteliseni], pe ko e maama ʻo e moʻoní, naʻe ʻikai ke fakatupu pe ngaohi ia, pea ʻoku ʻikai foki ke lava ia” (T&F 93:29). Koeʻuhí ʻoku tau ʻilo ʻeni, ʻoku tau ʻiloʻi foki naʻe ʻikai ke fakatuʻupakē pe taʻe ʻuhinga hono fakatupu kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní ʻi hono faʻu kitautolú ka naʻe ʻi ai hano taumuʻa pau. Naʻe akonaki e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē, Naʻa mo e ʻOtuá, ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻa ʻEne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi laumalié mo e nāunaú, pea koeʻuhí ko ʻene ʻatamaiʻia angé, naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku taau ke fokotuʻu ha ngaahi fono ʻe faingamālie ai hono toé ke nau fakalakalaka ʻo hangē ko Iá” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 240; vakai foki, Mōsese 1:39). Koeʻuhí ko e finangalo ʻa e Tamai Hēvani ke tau maʻu ha faingamālie ke fakalakalaka pea hoko ʻo hangē ko Iá, naʻá Ne fakatupu hotau laumālié, pea naʻá Ne ʻomai ha palani ʻo e fakamoʻuí mo e fiefiá ʻoku kau ai e aʻusia mahuʻinga ʻi he māmaní. Mahalo ko e tali faingofua mo lelei taha ki he fehuʻi ko ʻení ko e toe tali pē foki ia ki he ʻuhinga ʻoku fai ai ʻe he ʻOtuá ha faʻahinga meʻa pē: koeʻuhí he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.