2014
Naʻá ku Mamata Ki he Fofonga Hoʻo Faʻeé
Siulai 2014


Naʻá ku Mamata Ki he Fofonga Hoʻo Faʻeé

Lanitī Leinolo ʻĀlani, Kalefōnia, USA

ʻI ha Sāpate ʻe taha ʻi he faʻahitaʻu māfana ʻo e 2002, naʻá ku ʻā hake ʻo fakakaukau ki heʻeku faʻeé, ʻa ia ne toki mālōloó. Ne u ʻaʻahi ki he uooti ne u tupu hake ai ʻi Pasifiki Palasaite ʻi Kalefōnia, USA, ʻa ia ne lotu ai ʻeku faʻeé ʻi ha meimei taʻu ʻe 50.

Naʻá ku tūʻulutui ʻo lotu mo fakahā ki he ʻEikí ʻa ʻeku ongoʻi lahi ʻene pulí mo kole ha aʻusia fakalaumālie ki he ʻaho ko iá.

Naʻá ku palani ke ʻalu ki hono fakamafola ʻo hono toe fakatapui ʻo e Temipale Nāvū ʻIlinoisí ʻi he siteikí ʻi Sanitā Mōnika ʻi Kalefōnia he hoʻatā ko iá. Ka ko e meʻapangó, naʻá ku aʻu tōmui atu pea ʻikai tali ke u hū ki he fakatahá. Naʻá ku foki ki heʻeku kaá ʻo lele atu he hala lahí.

ʻI heʻeku fakaʻuli atú, ne u fanongo ki ha leʻo ʻoku pehē mai, Lenitī ʻalu ʻo vakaiʻi ʻa Mele! Ko Melé ko ha kaungāmeʻa mamae ʻo homau fāmilí pea ko ha mēmipa mālohi ia ʻo ha tui fakalotu kehe. Naʻá ne kaungāʻapi mo ʻene tama fefine ko Natasá mo hoku Mehikitanga ko Lupí ʻi ha taʻu ʻe 25 tupu. Koeʻuhí he naʻe ʻikai hanau fāmili ne nau nofo vāofi, naʻá ne hoko leva ko ha konga ʻo homau fāmilí. Hili e mālōlō hoku mehikitangá ʻi he 1984, ne faʻa ʻaʻahi ʻeku faʻeé kia Mele, ʻo ʻave maʻu pē ha kiʻi meʻaʻofa pe ko ha meʻa naʻá ne taʻo.

Ne u tukunoaʻi pē ʻa e ueʻi ko iá ʻi he kamataʻangá. He ʻikai ke u ʻaʻahi ki ai taʻe tomuʻa telefoni ke ne ʻiloʻi, pea naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ʻeku telefoni toʻotoʻó ke telefoni ki ai. Ne fakafokifā ha toe ongo leʻo lahi mai ʻa e leʻó he taimi ko ʻení: “Lenitī, ʻalu ʻo vakaiʻi ʻa Mele!” Ne u tokanga leva ki he faleʻí he taimi ko ʻení, neongo naʻe ʻikai ha taimi feʻunga ke u hū ai kituʻa mei he hala lahí.

ʻI he taimi naʻá ku aʻu atu ai kia Melé, naʻá ne fakafeʻiloaki mai ka naʻá ne mataʻi puke. ʻOku lava ke u tala naʻá ne tangi. Ne u ʻeke ange pe ko e hā e meʻa naʻe hokó. Naʻá ne talamai naʻe puke lahi mo felāngaaki mei ha lavea ʻi hono kiá. ʻIkai ke ngata aí, naʻe mei ʻosi ʻene meʻakaí. Naʻá ne pehē naʻe fuʻu puke lahi ke lue ki he fale talavaí pe māketí.

ʻI heʻeku ʻeke ange pe ko e hā naʻe ʻikai ai ke ne telefoni ange ki ha taha ʻi homau fāmilí, naʻá ne pehē mai leva, “Naʻá ku lotu mo kole ki he Tamai Hēvaní ke ne ʻomi ha taha ke haʻu ʻo tokoniʻi au.”

Naʻá ku talaange ne fanongo e Tamai Hēvaní ki heʻene lotú ʻo fekauʻi ke u haʻu. Ne ma fāʻofua pea naʻá ne fakamatalaʻi mai leva ha meʻa he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au. Naʻá ne pehē mai, “ʻI he taimi naʻá ke aʻu mai ai ki hoku matapaá, ne u sio au ki he fofonga hoʻo faʻeé ʻo ʻikai ko hoho fofongá.”

Naʻá ku ongoʻi he taimi pē ko iá ʻa e ofi mai kiate au e laumālie fakaʻofoʻofa ʻo ʻeku faʻeé, peá u ongoʻi naʻe ueʻi au ke u tokoni ʻo hangē pē ko e tokoni ʻeku faʻeé. Naʻe fakatapui kotoa ʻene moʻuí, ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.

ʻOku ou ʻamanaki he ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ʻa hono mahuʻinga ʻo e talangofua ki he leʻo ʻo e Laumālié mo e sīpinga ne tā maʻaku heʻeku faʻeé ki hono tokoniʻi ʻo e niʻihi kehé.