2011
Folau Faamaoni i le Atu Maresala
Aperila 2011


Folau Faamaoni i le Atu Maresala

A o tatou folau ai i faafitauli gaoā o le olaga, o le a faamanuiaina taitoatasi i tatou mai le taitaiga a tagata faamaoni o le ekalesia lea e fesoasoani ia i tatou e toe foi atu i lo tatou aiga faalelagi.

O tautai anamua e folau i vasa sa taialaina i tulaga o le la, masina, ma fetu. I le po latou te vaavaai atu pea ma le totoa ma taulai atu i le Fetu i Matu, o lona tulaga tumau e aumaia ai le taula faalelagi mo tagata folau, ma fesoasoani ai ia i latou e folau ai i se ala sao i lo latou taunuuga.

I le Atu Maresala o le Vasa Pasefika, na maua ai e tagata folau se isi metotia. O iina, o ālā galu, po o galu o le vasa, e fafati i le va o ā’au ma motu i se mamanu faifai pea. O se tautai ua aoaoina lelei e mafai ona malaga i le fiaselau o maila e ala i le mulimuli i sea lavelave o upega o galu— e taitasi ma pei o se alatele e itu tasi—mai le tasi motu po o le ā’au i le isi. O i latou o e silafia le mea o i ai galu ia ma le mea e tatafe i ai o le a mafai ona taitaia ma le saogalemu isi tagata folau i o latou taunuuga.

E faapena foi, o Iesu Keriso o lo tatou faataitaiga atoatoa, o le ana le malamalama moni lea e taialaina i tatou. O ana tulafono ma sauniga, e pei lava o galu o le vasa, ma e mafai ona taitaia ma le saogalemu i tatou i lo tatou aiga faalelagi. Ae mo i tatou uma, e i ai isi o a latou auaunaga ma galuega lagolagosua ua autasia ai le matafaioi a le Tautai Sili. I tala o mulimuli mai, o loo faasoa mai ai e ni tagata o le ekalesia se toatolu i Maresala, ia auala na fesoasoani ai isi ia i latou e faafoeina faafitauli gaoa ma matagi o le olaga ma taitai atu ai i latou ia Keriso.

O Faatosinaga a se Tamaitai Amiotonu

Na nofo ifo Hirobo Obeketang i lona nofoa ma ataata. Ua faatoa maea lava le latou afiafi faaleaiga, o ia ma lona toalua, o Linda, faatasi ai ma le toafa o le la fanau ma tamaitai faifeautalai. Sa latou fai’aiga foi ma faifeautalai i se taumafataga o i’a, o i ai atoa ma mata ma le siusiu—o se tu i Majuro, o le taulaga o le Atu Maresala. A o faamatala atu e Hirobo lona olaga, sa ia faailoa atu ai lona loto faafetai mo le Ekalesia, le talalelei, ma lona aiga, aemaise lava o lona toalua.

O Iuni 2009 lea. I le aso a o lumanai le faatulagaina o le Siteki o Majuro i le Atu Maresala, ma valaauina ai Hirobo e avea o se uluai failautusi faapitoa o le siteki. O Hirobo, e pei ona faamatalaina ai o ia e le peresitene fou o le siteki, o Arlington Tibon, “e matua malosi lava” o se tasi o taitai faamaoni o le motu.

Ae o Hirobo o le tagata muamua lea sa faailoa mai e faapea seia oo mai talu ai nei lava e le o le tulaga lea sa i ai. O le mea moni sa ia viia lona toalua ona o lona malosi—o le na faia le eseesega i lona olaga. Na ia faamatala e faapea, “Sa ou papatiso ina ua valu ou tausaga, ae ina ua ou 16, na amata ona ou le toaga.”

I nai tausaga mulimuli ane sa amata ai ona la nonofo faatasi ma Linda, e ui lava e la te lei faaipoipo. O Linda e le o se tagata o le Ekalesia. I le 2000, ina ua faatoa iloa e Linda sa papatiso Hirobo a o tamaitiiti, sa amata ai ona ia fiafia i le Ekalesia ma amata ai ona feiloai atu i tamaitai faifeautalai.

“Sa ia aoao mo le lua tausaga ma filifili ai ua ia manao ina ia papatiso,” na manatua lelei e Hirobo. “E tatau ona ma faaipoipo muamua, ae ou te lei naunau tele e faaipoipo. Sa ou le mautonu; sa ou gauai i faaosoosoga o le lalolagi. Ou te lei malamalama i le taua o aiga, ma ou te lei popole foi pe faalogo i se tagata.”

E ui lava e lei papatiso Linda, ae sa ia faafaileleina le la fanau i le Ekalesia. O tausaga uma lava e na te fai ai ia Hirobo e la te faaipoipo ina ia mafai ai ona ia papatiso; o taimi uma lava e fai mai ai Hirobo e leai. I le aluga o tausaga na papatiso ai o laua afafine e toalua, ae e lei auai ai Hirobo i o la papatisoga.

Ae, i le 2006, na maliu ai lo la atalii o Takao e iva tausaga le matua, mai se ma’ioso ma le maualuga o le fiva. Pe tusa ma le 300 tagata mai le itu o Majuro na auai i le falelauasiga e lagolagosua i le aiga.

“O la latou lagolagosua o se mea tele lea mo au,” sa fai mai ai Hirobo. “Sa amata ona ou mafaufau e pei lava o lea e ta’u mai e le Atua ia te au se mea.”

Sa amata ona ia mafaufau e uiga i le auala ua avea ai o ia ma mafuaaga o le le papatiso o si ona toalua, e ui lava o ia o se tagata o le Ekalesia. “Sa faateleina pea lona malosi. Sa ia musuia moni lava au,” sa ia manatuaina.

“Sa ou nofo loa i lalo ma mafaufau e uiga i le vaeluaga o lou olaga lea ua oo i ai. Na ou fesili ifo ia te au, ‘Pe o le a ou faaauau pea ona faia mea ia o loo ou faia? Pe o i ai ea so’u avanoa ou te galue ai mo le Atua mo le afa lona lua o lou olaga?’ Sa toe amata ona fai au tatalo ma mafaufau e toe foi mai i le lotu ma amata ona galue mo le Atua.”

Na amata ona suesue Hirobo faatasi ma faifeautalai ma toe aoaoina aoaoga faavae. Sa faauoina o ia e Peresitene Nelson Bleak o le Misiona a le Atu Maresala Majuro, e pei foi o isi tagata o le ekalesia, e aofia ai ma le peresitene o le itu o peresitene Arlington Tibon. Na iu lava ina tautino Hirobo e toe foi mai, ma o le isi mea na sosoo ai, ua le gata i lona auai i sauniga faamanatuga, ae faapea foi le Aoga Sa ma sauniga perisitua. I le faaiuga, ua faia e Hirobo lana filifiliga.

“Ina ua ou toe foi mai, na ou faapea, ‘O lea la. O le mea lea o le a ou faia.’ Ma na suia atoatoa ai lo’u olaga.”

Sa faaipoipo Hirobo ma Linda i le aso 30 o Aokuso, 2008. Na vave ona ia mauaina le Perisitua Arona, ma ia papatisoina ai si ona toalua. E lua masina mulimuli ane ai na maua ai e Hirobo le Perisitua Mekisateko ma valaauina ai e avea ma failautusi faapitoa o le itu.

Sa tilotilo atu Hirobo i si ona toalua ma ataata. “E le o talitonu o ia o au lea na papatisoina o ia,” sa ia fai mai ai. “Manatua—e valu tausaga o ia faatali, mai le 2000 i le 2008. E ofoofogia tele o ia.”

O Le Faataitaiga a se Tama Amiotonu

O nisi taimi o lo tatou taiala, e pei o se tautai, e galue vavalalata ma i tatou, e aoaoina i tatou i mea e ao ona tatou iloa ina ia mafai ai ona faamanuiaina la tatou malaga i le olaga. I le tele o tulaga faapea e ausia ai e le tautai lenei mea e ala i le faia o faataitaiga mo i tatou e mulimuli ai. E faapena le tulaga na oo ia Frank, le tama o Patricia Horiuchi.

Ina ua maea le feiloaiga ma faifeautalai, sa amata ona valaauliaina pea e Frank i laua mo taumafataga o le afiafi. E lei umi ae amata ona fai ana lesona. Ae e leai ma se tasi o lona aiga na fiafia i le Ekalesia. Sa fai mai Patricia, “A matou vaaia faifeautalai ua o mai, matou te sosola uma—o au ma ou tuagane laiti ma ou uso.”

Ona papatiso lea o Frank ia Iulai 2007 e le peresitene o le misiona, o Nelson Bleak. O se taimi taua tele mo Patricia ma nai ona tei.

“Sa ou vaai i lou tama ua amata ona sui,” sa ia fai mai ai. Na ou iloa afai e tuia e le talalelei le loto o lou tama e mafai ona ootia ai foi lou loto ma suia ai lou olaga. O lea sa ou filifili ai e suesue faatasi ma tamaitai faifeautalai, ma sa la luiina au e suesue le Tusi a Mamona ma le Tusi Paia. E muamua atu, sa ma misa ai ma lou tuagane, ma ou te lei faamagaloina lava o ia. Ona ou faitau lea i tusitusiga paia e faapea afai e te faamagalo atu i isi, o le a faamagaloina oe e le Atua.” (Tagai i le3 Nifae 13:14–15.)

Na iloa e Patricia e tatau ona ia faamagalo i lona tuagane ina ia mafai ai ona amata suia lona olaga, ina ia mama, ma maua ai le filemu. O lea na ia faia ai loa.

“Ina ua ou lafoaia ou uiga leaga ma suia i se tagata fou o le tausia poloaiga, sa ou matua fiafia lava. Na ou iloa e ao ona ou papatiso ina ia mafai ai ona ou auai i le Ekalesia moni,” sa ia fai mai ai. “Ua tuu au e le Ekalesia i luga o le ala sao. Ua tuueseese ai au mai faatosinaga leaga. Ua aoao ai au ia ou faaaloalo i ou matua, ia toaga i le aoga, ma tumau i le ala sao.”

O Faatosinaga a se Tagata Amiotonu

O Lydia Kaminaga, e pei o Hirobo Obeketang, sa soifua mai i le Ekalesia ae sa amata ona le toe toaga i le taimi o lona talavou. Ae o le tala o lona toe foi mai, e maoae lava ma e tulaga ese.

O Lydia ma lona toalua, o Kaminaga Kaminaga, sa laua ola uma ae i le Ekalesia. “Sa lei i ai lava so’u masalosalo e uiga i aoaoga a le Ekalesia,” fai mai ai Kaminaga. “Sa ou talitonu pea i ai.”

Ae sa ese le olaga sa agai i ai Lydia. A o i ai o ia i le vasega 7, sa ia fai mai ai, “E na o au lava le Mamona i totonu o lau aoga, ma sa ou lagona le tuuatoatasi. Sa ou faia mea sa faia e au uo. Sa sese mea na ou faamuamuaina.”

Sa auina atu Lydia e ona matua i Provo, Iuta, ISA, e nofo ai i ona aiga, ma le faamoemoe atonu o le a musuia Lydia e ola i le talalelei ona o a latou faatosinaga. E ui sa ia aoaoina ni mea na fesoasoani mulimuli ane ai ia te ia i lona olaga, ae i lea taimi e leai ma sona fiafia i gaoioiga a le Ekalesia.

Sa toe foi Lydia i le Atu Maresala ia Ianuari 2002, i le faatoa tasi ai o le masina talu ona foi mai Kaminaga mai lana misiona i Iapani. Sa la feiloai mulimuli ane ai. E ui lava e le o tausia e Lydia ia tulaga faatonuina o le Ekalesia, ae sa tuu alu pea Kaminaga i lona fale ma faafoliga o loo ia manao e asiasi i lona tei, o Gary Zackious.

Na iu lava ina tonu ia Kaminaga o le a ia talanoa i matua o Lydia e uiga i ni a la tafaoga faamasani—ni gaoioiga mama atoatoa—ma Lydia. E ui lava sa taumafai muamua matua o Lydia e upuesea o ia ina ia aua nei faamasani ia Lydia, ae fai mai Kaminaga “sa iu lava ina ia tau atu ia i laua, ‘O loo i ai lava se avanoa mo ia [Lydia] e sui ai.’ Ina ua ou fai atu lena tala, na suia faalogoga uma i totonu o le potu. Sa tagi lona tama ma fai mai, ‘Ua leva ona ou manao e toe foi mai o ia i le Ekalesia. E mafai ona e taumafai.’”

I le taimi muamua sa lei manatu mamafa Lydia ia Kaminaga. E ui ina o Kaminaga o se faifeautalai ua maea le misiona ma tumama, ae o ia e lei toe toaga mai lava.

“Ae sa ia vaaia se mea ou te lei iloaina,” sa faamatala mai e Lydia. E talu ai ona e le o tafafao faamasani ma se tasi, o lea na ia malie ai e la te tafafao. “Na ia toe faafoi maia au. I le avea ai ma ana uo tamaitai, sa tatau ai ona faasaosao ou tulaga faatonuina. Sa ia toe faamanatu mai ia te au, au feagaiga na osia i le papatisoga. Sa ia toe faamanatu mai ia te au mea uma ua ou matua misia lava, e pei o le faitauina o tusitusiga paia ma afiafi faaleaiga. Sa ma faataunuuina faatasi ma Kaminaga ni galuega fesoasoani. Sa ma faitauina le Tusi a Mamona. Sa ma o i faeasaite. Sa ia faaali mai ia te au le auala e ola ai i se olaga e ese mai ai. O le alu i le lotu ua le na o le sauniga faamanatuga ae e i ai foi le Aoga Sa ma le Aualofa ia.”

A o la faaaluina faatasi ni taimi i tafaoga faamasani sa lelei atoatoa ma le faagaeetia, na amata ona suia le olaga o Lydia ma faatupulaia ai lana molimau. Peitai, sa i ai pea nisi o mea e tatau ona ia faaleleia.

“Sa faigata le toe foi mai,” sa ia tautino mai. “E le faigofie le salamo, ae e matua malosi lava lau molimau e uiga i le salamo. I le tele o auala, o a ma tafaoga faamasani, e faatatau lava i le iloa atili o le tasi o le isi, ma e faatatau i le toe aumaia o au i le lotu, ina ia iloa mea i se auala e ese mai ai.”

“E faatatau i fegalegaleaiga,” o le faaopoopo mai lea a Kaminaga.

Sa faaipoipo Lydia ma Kaminaga i le aso 28 o Novema, 2002. I le tausaga mulimuli ane sa faamau ai i laua i le Malumalu o Laie Hawaii ma aoaoga ai i le Iunivesite o Polika Iaga–Hawaii. O loo aumau nei i laua i le Atu Maresala ma le la fanau e toatolu. O loo faiaoga Lydia i le vasega o alii ma tamaitai talavou o le Aoga Sa a le uarota, a o Kaminaga o loo avea ma peresitene o Alii Talavou.

E pei ona molimau mai Hirobo, Patricia, ma Lydia, a tatou faatinoina le onosai ma tumau pea, ma saili atu i faamanuiaga a le Alii, e tele mea e mafai ona fai. E mafai e i latou o e mulimuli i le Faaola ma faalogo i uunaiga a le Agaga Paia, e pei o tautai anamua o e taialaina tagata folau i aiga, ona faia se eseesega i le olaga o se isi tagata.

Luga agavale: Hirobo Obeketang (o loo faaalia foi ma lona aiga i le itulau ua tea) o loo galue o se pule o le faaletalimalo. Lalo: o Patricia Horiuchi, sa avea o se taitai mo le uluai konafesi a le autalavou nofofua matutua i le Atu Maresala ia Iuni 2009 (lalo taumatau).

“E i ai sa’u molimau malosi o le salamo,” na fai mai ai Lydia Kaminaga, o loo faaalia mai i i ma lona toalua, o Kaminaga, ma le la tama teine, o Wellisa.

Ata na pueina e Joshua J. Perkey, vagana ua faamatalaina; o le ata o le vaa folau © Getty Images