2011
Pale Tuitui, Pale o le Manumalo
Aperila 2011


Seia Tatou Toe Feiloai

Pale Tuitui, Pale o le Manumalo

Ia te au lava ia, ua avea le pale tuitui o se faatusa o le silafiaina e le Faaola o o tatou tiga uma o loo natia—ma le mafai ona Ia faamaloloina.

O le Nuu Paia ia Aokuso. Na siomia i matou i mea na faaleagaina i Kapanaumi ma na atagia mai i le vevela o le aoauli. O se nofoaga faagaeetia, peitai na fai sina pisa o lo matou taiala ma se manu fetolofi na lata ane mo sina taimi, ma na amata ai ona fealuai solo lou mafaufau.

Ae na faafuasei ona ou te’i ina ua tusi le taiala i le laau na faapaologia ai i matou ma faapea mai ma le le faaaloalo, “Latou te faaigoaina lena laau o le ‘pale tuitui’.” Sa ou tilotilo i luga i lala lauusiusi. O fea o i ai laau tuitui? Na ou aapa atu, ma toso faalatalata mai ma le faaeteete se tamai lala.

O iina, i le lotolotoi o laulaau muamua, na ou vaaia ai laau tuitui. E laiti ma lanu meamata, e maamaai ma matuituia ma e umi e pei o lo’u lima matua, e le mafai ona iloa pe a mamao. Ae o soo se tasi e tago i na lala lauusiusi e mautinoa lava o le a lagonaina le tiga.

Sa ou mafaufau i le tele o ata vali na ou vaaia o le Faaola a o tu i luma o se faamasinoga tauemua, sa laeiina laei viole ma paleina le pale o laau tuitui ua mamago. Na faafuasei ona oo mai i lo’u mafaufau o le tagata pologa po o le fitafita na galue i le lalagaina o le pale atonu e manao e galue i lala lauusiusi e pei o na lala o le laau i luga—ae le o lala mamago. Mo se faauigaga loloto, o le faamoemoega o le pale e le na o le faatupuina o le tiga ae ina ia faitioina ma tauemu i ai.

I aso anamua e masani lava ona tuuina atu se pale lauusiusi, lanu meamata—o lau laau lora manogi—i e manumalo i ni tauvaga po o taua. O pale lora e teuteuina ata o tupu ma taitai. Atonu o lena pale itagia lea na oomi i le ao o le Faaola na lauusiusi ma lanu meamata o se faatatauga o le tauemu i lena faamamaluina anamua. Ua na o se matematega, ae le o se mataupu o le aoaoga faavae. Ae mo au lava ia, o le vaai i ai faalemafaufau i lena auala ua aumaia ai se tasi o vaaiga sili ona manino o le Togiola e taulai atu i ai: ua silafia e le Faaola o tatou faanoanoaga, ma ua mafai ona Ia faamaloloina i tatou.

O le ofu talaloa na faaofu ai o Ia o se faatusa amusia o le mamalu faatupu. Na ufi a’i faailoga ma manua na Ia puapuagatia ai. I lea lava auala e tasi, sa faafoliga ai se pale tuitui lauusiusi e avea o se pale fugalaau a le na manumalo ae o le mea moni lava ia ina ia natia ai le tiga na tupu ai.

E tauaveina lava e le toatele o i tatou tiga e le māvaaia. Ua aoao mai le viiga faapea “lilo faanoanoa i le loto ma ua le māva’aia” (“Faaola e ia Ou Alofa,” Viiga, nu. 150). Peitai e silafia lava e le Faaola. Ua masani o Ia i tiga patino. O le faamoemoega o Lana galuega atoa o le Togiola ma le Toetu. Ae paga lea e lei iloa e i latou na Ia aoaoina ma faamanuiaina ma faamaloloina. E oo lava foi i Ona soo na lei iloaina lava.

E ati le silafaga a le Faaola i “ofu talaloa” ma “pale” lea e natia ai o tatou faanoanoaga mai i isi. O le mafatia i “ituaiga uma o tiga, ma puapuaga, ma faaosoosoga,” ua faatumulia o Ia i le alofa mutimutivale ma silafia le ala e fesoasoani ai ia i tatou pe a tatou tuu atu a tatou avega i Ona aao (tagai i leAlema 7:11–12). O Ia o le pulupasama e mafai ona faamalolo ai e oo lava i manua loloto ma manua natia. Ma o le pale Na te tauaao mai ia i tatou e moni lava o le pale o lē manumalo.

O Keriso ma le Pale Tuitui, saunia e Carl Heinrich Bloch, faaaogaina i le faatagaga a le National Historic Museum i Frederiksborg i Hillerød, Tenimaka, e le mafai ona kopiina