2011
Ua Faamamafaina e Le Aoaoga o le Tusitaulima le Galuega o le Faaolataga
Aperila 2011


Ua Faamamafaina e le Aoaoga o le Tusitaulima le Galuega o le Faaolataga

I le taimi o le aoaoga faamasani mo le au taitai i le lalolagi atoa ia Fepuari 2011, na aoaoina ai e uso o le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua ia tagata sa auai i le faaaogaina lelei o tusitaulima fou. O lea fonotaga o se tulitataoga o le aoaoga faaleautaitai i le lalolagi atoa ia Novema 2010 lea na folasia mai ai tusitaulima.

Na faamamafaina e le au failauga le auala e faaaoga ai tusitaulima i se ala e sili atu ona musuia, le taua o le malamalama i faavae faale-aoaoga faavae o tusitaulima fou, le auala e faaaoga ai mataupu faavae o le fetuunaiga i polokalama a le Ekalesia, le auala e mafai ai ona faaaoga ia suiga o i tusitaulima i le faatinoina o le galuega o le faaolataga, ma le matafaioi a tamaitai i fonotaga.

O e na velo’aso i le faasalalauga o Peresitene Henry B. Eyring, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili; Elder Russell M. Nelson, Dallin H. Oaks, Richard G. Scott, Robert D. Hales, Jeffrey R. Holland, David A. Bednar, Quentin L. Cook, D. Todd Christofferson, ma Neil L. Andersen o le Korama a Aposetolo e Toasefululua; Elder Craig C. Christensen; Bruce D. Porter ma W. Craig Zwick o Fitugafulu; ma au peresitene aoao o ausilali.

Faaaogaina e Sili Atu ona Musuia o Tusitaulima

O le ta’ua o le fonotaga o se “avanoa lona lua e iloa ai pe faapefea ona sili atu ona faaaoga lelei le tusitaulima,” na faamalosiau atu ai Peresitene Eyring i taitai ina ia faateleina lo latou mana e maua ai faaaliga.

“E na o le Agaga o le a e iloa ai le auala e faaaoga ai mea e te faitauina i le tusitaulima,” o lana saunoaga lea. “… Atonu e foliga atu ia te oe e le mafai ona maua pe faamoemoe foi mo le tafe mai o faaaliga e te manaomia i lau auaunaga i aso taitasi. O le a le oo mai e aunoa ma se faatuatua ma le galue malosi, ae e mafai.”

Na folafola atu e Peresitene Eyring e faapea, pe a galulue ma tatalo taitai ina ia “malamalama ma mulimuli i upu o le ola” na tuuina atu ia i latou, o le a fesoasoani le Alii ia i latou e tuuina atu ia auaunaga ma taitaiga i mea e le oo i ai lo latou lava malosi.

Faavae Faale-Aoaoga Faavae o Tusitaulima

“O le tusitaulima e i ai aoaoga faavae,” o le saunoaga lea a Elder Oaks, “ma e pupuu atu nai lo le tusitaulima muamua ona o le tele lava o mataupu e le o toe ta’ua mai ai ni tulafono pe tuu mai ai ni faatonuga. Ae, o loo tuuina mai ai mataupu faavae e mafai e taitai musuia ona faaaoga … e tusa ai ma o latou tulaga faalelotoifale.”

Na lapatai mai Elder Bednar ma Elder Christofferson i taitai ia aua nei faapasiina ia mataupu amata o le Tusitaulima 2 ina ia oo atu i aiaiga faavae o loo i mataupu o i tua. O uluai mataupu o loo faataoto ai se faavae o aoaoga faavae mo le malamalama ma le faaaogaina o mataupu faavae ma aiaiga faavae ia e mulimuli mai.

Na saunoa mai Elder Bednar e faapea, ina ia avea tusitaulima ma “faavae o mataupu faavae, ma nai faatinoga ua faamaninoina, o se mea tonu lea ma le ogaoga e sili atu ona manaomia faaleagaga mo i tatou uma lava.”

Mataupu Faavae o le Fetuunaiga

“I mataupu e uiga i aoaoga faavae, feagaiga, ma aiaiga na faavaeina e le Au Peresitene Sili ma le Toasefululua, tatou te le o ese mai le tusitaulima,” o le saunoaga lea a Elder Nelson. “E faatagaina fetuunaiga i nisi o gaoioiga ina ia fetaui ma tulaga faalelotoifale.”

E tusa ai ma le saunoaga a Elder Porter, o le mataupu e 17, “Laugatasia ma Fetuunaiga,” na tuu i ai e fesoasoani ai i taitai i le lotoifale ina ia mulimuli i le Agaga ma iloa ai le taimi e talafeagai ai ona fetuunai ia polokalama patino. O loo faamalamalama mai i le mataupu mea e le mafai ona suia ma tuu mai ai ni tulaga se lima e mafai ai ona faia ni fetuunaiga: tulaga faaleaiga, le gafatia ia tulaga o femalagaaiga ma fesootaiga, toalaiti le au korama po o vasega, le lava le aofai o taitai, ma tulaga o le saogalemu.

“E le faavaivaia le Ekalesia i fetuunaiga talafeagai; ae e faamalosi ai,” o le saunoaga lea a Elder Porter na faitauina e Elder W. Craig Zwick o le Fitugafulu. I le faia o ni fetuunaiga musuia, e le tatau i ni taitai i le lotoifale ona lagona ua latou nopiai i le mea e itiiti ifo nai lo le mea sili. “E maua e iunite uma o le Ekalesia ia aoaoga faavae, o sauniga, le mana o le perisitua, ma meaalofa o le Agaga lea e manaomia mo le faaolataga ma le faaeaga o fanau a le Atua,” na tusia e Elder Porter.

O Le Galuega o le Faaolataga

O suiga ua faia i le Tusitaulima 2 atoa ua faatatau lea i le faalauteleina o le galuega o le faaolataga. Na saunoa mai Peresitene Eyring: “O le a avea le tusitaulima o se oa taua ia te oe pe a e faaaogaina e fesoasoani ai e taitai isi e filifili le ala i le ola e faavavau. O lona faamoemoega lena.”

O le mataupu e 5 ua tuufaatasi faapitoa ai i lalo o le ulutala “O Le Galuega o le Faaolataga i le Uarota ma le Siteki” ni autu se tele na tuueseese muamua, e aofia ai galuega faafaifeautalai a le au paia, faatumauina o tagata liliu mai, faatoagaina mai, galuega o le malumalu ma talafaasolopito o aiga, ma le aoaoina atu o le talalelei.

“Fai mai Paulo, ina ia faaopoopoina ia Keriso mea uma i le faaatoaga o tausaga,” o le saunoaga lea a Elder Bednar (tagai i le Efeso 1:10). “E tasi lava le galuega.”

Mo se faataitaiga, o mea na manatu muamua i ai nisi o ni misiona mavaevae a le Ekalesia o le “galuega lava e tasi i itulagi eseese,” o lana saunoaga lea. O le galuega faafaifeautalai o le talai atu lea o le talalelei ma valaaulia isi ina ia maua sauniga paia ma osia ni feagaiga. O le faaatoatoaina o le Au Paia—e aofia ai le faatumauina, faatoagaina mai, ma le aoao atu—o le galuega lea o le valaaulia o tagata e faamamaluina sauniga ma feagaiga. O le faaaolaina o e ua maliliu e ala i talafaasolopito o aiga ma galuega o le malumalu ua tuuina mai ai le avanoa e maua ai sauniga ma osia feagaiga mo i latou ua maliliu.

Na saunoa mai Elder Holland i le tulaga aoao o suiga i le tusitaulima ua taitai atu ai i se malamalamaaga e faapea o taitai o korama ma ausilali e le o auai i aufono a le uarota ina ia tau lava ina mafaufau i tagata o a latou lava korama ma ausilali, ae ua i ai foi so latou tiutetauave fefaasoaai mo le soifua manuia faaleagaga o tagata uma.

Na fesoasoani Elder Cook e faamanino mai le auala na saofagā ai nisi o suiga i aiaiga faavae i leTusitaulima 2 i le galuega o le faaolataga.

Na ia faamamafaina le taua o epikopo ma fonotaga a le aufono a le uarota lea e talanoaina ai manaoga faaleuelefea i le taimi nei ona e le o toe i ai se fonotaga faaleuelefea. Na ia faamalamalama mai le faateleina o le matafaioi a taitai Perisitua Mekisateko e fefautuaai ai ma tagata o le korama. Na ia faamanino atili mai ia suiga lea e faataga ai tamā e le o agavaa atoatoa mo le malumalu ina ia auai i sauniga ma faamanuiaga o tagata o le aiga i tulaga faapitoa.

“Tatou te le o i ai i se pisinisi o le faatinoina o polokalama po o le puleaina o se faalapotopotoga,” o le saunoaga lea a Elder Bednar. “E tatau lena mea, ae le taua. O le galuega lenei o le faaolataga. Ma pe a amata ona tatou mafaufau i sauniga ma feagaiga, atonu o le a fesili mai ni taitai perisitua, o le a le isi sauniga e manaomia e le olaga o lenei tagata po o lenei aiga, a o a foi ni auala e mafai ona tatou fesoasoani ai i lena sauniuniga?”

Tamaitai i le Aufono

Na faaalia le popole o Elder Scott i nisi o nofoaga, e le o faaaoga ai e taitai avanoa ina ia faaaofia ai tamaitai pe a fono faatasi. “Pe a mafai ona uunaia [tamaitai] e talanoa saoloto i fonotaga o le aufono a le uarota, o o latou manatu e masani lava ona aoga ma musuia,” o lana tala lea.

E mafai e taitai ona uunaia le auai i le valaauina lea o tuafafine i o latou igoa ma i le faaalia o le agaga faafetai mo ni malamalamaaga ma ni fautuaga na ofoina mai, o le faamalamalama mai lea a Elder Scott.

“O le a oo atu se faamanuiaga talafeagai i totonu o aiga o taitai perisitua” o e mulimuli i nei taiala, ma o le “a sili atu ona amanaiaina e nei tamalii matafaioi paia a o latou taitoalua i totonu o o latou aiga,” o lana faaopoopo mai lea.

Na ia aoaoina le taua o le sailia o le lotogatasi o tagata o le aufono. Pe a maua lena lagona, ua mafai e se taitai ona iloaina ma faia loa se palota. I tulaga e le autasi ai le aufono, ua tatau loa i taitai ona talosagaina se fautuaga mai tagata taitasi o le aufono a le uarota, faaali atu le agaga faafetai mo ni malamalamaaga na faasoa mai, faia se faaiuga, ma talosaga atu i tagata o le aufono mo lo latou lagolagoina faatasi o lena faaiuga. Na faamamafa mai e Elder Scott le taua o le le faalauaiteleina o mataupu o fonotaga faaleuarota.

Taunuuga e Faamoemoeina

Na faamaeaina e Elder Nelson le aoaoga faamasani i le faailoa mai o ni faamoemoega se tolu: o le faafaigofieina o le a maua ai e tagata o le au paia le taimi ma punaoa ina ia faaaogaina lelei ai, o le a tuputupu ae le mana o le perisitua i tagata uma e umia le perisitua ina ia faamanuia ai tagata taitoatasi uma ma aiga uma o le Ekalesia, ma ia mafai ai ona maua e tagata taitoatasi o le ekalesia se lagona sili atu o le tuuto ma le avea ai ma soo.

I le galuega o le faaolataga, e tatau i taitai perisitua ona mafaufau i sauniga e sosoo ai e manaomia e se tagata ma pe faapefea ona fesoasoani i lena tapenaga.

Ata na pueina e Craig Dimond, © IRI

Na saunoa mai taitai o le Ekalesia e tatau ona tutusa avanoa ma le saolotoga e maua e alii ma tamaitai uma e faaali atu ai o latou manatu i fonotaga faaleautaitai.

ATA NA PUEINA E CRAIG DIMOND