2010
Ko e Sikī pē Tahá
Fēpueli 2010


ʻOku Tau Talanoa ʻia Kalaisi

Ko e Sikī pē Tahá

ʻOku ou kei manatuʻi pē ʻeku fuofua fononga loto fonua ke sikī mo hoku fāmilí. Ne u fakaheka ʻa e nāunau sikií ki heʻemau kaá mo ʻeku ongomātuʻá, ngaahi tokouá pea mau fononga atu ki ha moʻunga pē homau feituʻú ke mau ʻeva he ʻahó kakato. ʻI heʻemau aʻu atu ki he feituʻú ni, ne u fakatokangaʻi ne ngalo ʻeku sikī ʻe taha ʻi ʻapi tupu mei he fakavavevaveʻi ʻemau fakahekeheká. Ne toe kovi angé ko e ngalo fakatouʻosi mo ʻeku ongo ʻakau sikií.

He ʻikai ha toe foki ki ʻapi ke ʻomi eku nāunau ne ngaló. Ne tala mai ʻe heʻeku tangataʻeikí, kuo pau ke u fai pē hoku lelei tahá. Meʻamālié, he naʻe fakaʻofaʻia hoku tokoua lahí ʻiate au ʻo ne ʻomi ha taha ʻo ʻene ongo vaʻakau sikií ke u ngāue ʻaki.

Naʻe teʻeki ai ke u sikī tuʻo taha, pea naʻe ʻikai ke u ʻilo ʻe au ko ha palopalema lahi haʻate sikī veʻe taha pē. Naʻe lahi ange ʻeku vēkeveké ʻi heʻeku loto mamahí—ʻikai ngata aí, kuo faifai ʻeni peá u lahi feʻunga ke kau ʻi he ʻekitivitī manakoa taha homau fāmilí!

Naʻe tui tahataha leva ʻe hoku ngaahi tokouá honau teungá pea nau laka atu ki ha kiʻi loto ʻataʻatā ʻoku ʻi ai ha kiʻi foʻi tafungofunga naʻe fakalata ʻemau fakapaheke hifo aí. Ka naʻe ʻikai ke u lava ʻo ngaue! Naʻe ngoto ʻi he loto sinoú hoku vaʻe naʻe ʻikai ke ʻi ai ha sū sikií. Naʻe maʻu foki mo e vaʻe naʻe ʻi ai e sū sikií koeʻuhí he naʻe pipiki ʻa e sinoú ia ki he sū-sikī motuʻá ni, ʻo fuʻu mamafa.

Ko e hā ʻoku ʻikai faingofua aí? Ko e lahi ange ʻeku feingá, ko e lahi ange ai pē ia ʻeku ʻefihiá mo ʻeku loto ʻitá. Ne aʻu ʻo fakamamahi lahi ange ʻeku feingá ʻi he taimi naʻá ku fakatokangaʻi atu ai ʻeku tangataʻeikí mo hoku ngaahi tokouá ʻi he mamaʻó. Ne nau ʻosi aʻu kinautolu ki he loto ʻataʻataá pea hangē ʻoku nau fiefia lahi ʻi heʻenau kaka hake ʻo sikī hifo he kiʻi tafungofungá.

Naʻe toutou foki mai ʻeku tangataʻeikí ke vakaiʻi au, mo ʻomi ha ngaahi lea fakalotolahi. “Feinga pē! ʻOku kamata ke ke lava.” Ka naʻe ʻikai ke u lava ʻe au. Ko hono moʻoní, ne mei ʻosi e ʻahó mo e toki lava ke u aʻu ki he loto ʻataʻataá. Ne hoko ʻeku fuofua sikií ko ha meʻa fakataʻeoli moʻoni.

ʻI heʻeku fakaʻau ke motuʻa angé, kuó u fakatokangaʻi ʻoku tau foua kotoa pē ha ngaahi taimi ʻoku tau feinga veʻe taha ai pē—ʻaki ha sikī ʻakau ʻoku anga-kehe. ʻOku tau fepaki kotoa pē mo ha ngaahi faingataʻa mo ha ngaahi meʻa taʻefakafiemālie mo ʻikai haohaoa, ko e niʻihi ko e fakatupu pē ʻe kitautolu pea ko e niʻihi ʻoku hoko mai tuʻunga pē ko ʻetau moʻui ʻi he māmani hingá ni. Ko e niʻihi ʻoku fakataimi pē; pea ko e niʻihi ʻoku tau fekuki mo ia heʻetau moʻuí kotoa.

ʻOku tau ʻiloʻi vave pē ʻa ʻetau taʻemateuteu ki he potu fonua ʻoku tau ʻi aí. ʻOku tau ongoʻi taʻetaau. Pea ʻoku fakautuutu ʻetau mamahí ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki ha kakai kehe ʻoku hangē ʻoku ʻikai ke teitei ʻi ai haʻanau palopalemá. ʻI he ngaahi tūkunga peheé, ʻoku mahino he ʻikai ke tau lavaʻi toko taha ia.

Kae mālié, he ʻoku ʻikai fie maʻu ke hangē ʻetau moʻuí ko e meʻa ne hoko ʻi heʻeku fuofua sikií. Ne u feinga hoku lelei tahá ka naʻe ʻikai ha ola. Ka te tau lava ʻi heʻetau moʻuí ʻo fai hotau lelei tahá pea tuku hono toengá ki he ʻOtuá. ʻE hanga ʻe Hono iví mo ʻEne ʻaloʻofá ʻo fakafaingofuaʻi ʻa hono fakahoko ʻo e ngaahi meʻa ne ʻikai ke tau mei lava ʻo fai ʻo kapau naʻe tuku mai ke fakaʻaongaʻi hotau iví pē.

Kuó u toe ako foki ke ʻoua naʻa tau fūfuuʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá mei heʻetau Tamai Hēvani ʻofá. ʻOku tokoni ʻetau ngaahi tōnounoú ke mahino lelei ange ai kiate kitautolu ʻa e anga ʻo ʻEne ongoʻi kitautolú pea ko hai moʻoni foki kitautolu ʻi heʻetau hoko ko ʻEne fānaú. Naʻá Ne fekau mai ai Hono ʻAló ko ʻEne ʻofa ʻiate kitautolú.

Kapau te tau omi kia Kalaisi, ʻe hanga ʻe hotau ngaahi vaivaí ʻo fakalika mai ha kihiʻi konga ʻo e ʻaloʻofa mo e ʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻi he taimi te Ne ngāue ai mo kitautolú. Hangē ko ʻení, ne ʻi ai ha ngaahi taimi ne u ongoʻi ke u lea ai ʻo pehē, “Sio mai, ʻoku taha pē hoku sū sikií. Pea kapau naʻá ku maʻu ha sūsikī ʻe ua, ʻoku ou fakapapauʻi te u kei hoko pē ko ha taha sikī kovi ʻaupito. Ko ia ai tukunoaʻi au.”

Ka ʻoku kei tokoniʻi pē au ʻe he Fakamoʻuíʻi Heʻene angaleleí. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻoku ʻi ai hoku ngaahi faingataʻaʻia pea ko ʻEne kolé ke fai pē hoku lelei tahá: “ʻOku ʻi he ʻaloʻofá ʻa homau fakamoʻuí, ʻo ka hili ʻemau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí” (2 Nīfai 25:23). ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻa e ʻaloʻofá ia ke ʻomai ha hoaʻi sū-sikī foʻou pea fekau ke u ʻalu toko taha ki ha feituʻu. Ko e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí ʻoku fakatāutaha mo ongo ange ia he founga ko iá. ʻOkú Ne ngāue mo au ʻi he potu ʻoku ou ʻi aí, mo e tuʻunga pē ʻoku ou ʻi aí, ke tokoniʻi au ke u hoko ʻo tatau ange mo Ia pea mo e Tamai Hēvaní. ʻOku ou tui ʻokú Na hōifua ki he lelei taha ʻoku ou lavá, neongo e tuʻunga ʻeku ngaahi tōnounoú. Pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻokú Na ʻofa ʻiate au ʻi ha founga ʻoku ou lava ai ʻo tui mo falala kakato ange kiate Kinaua.

Naʻe ʻikai te u foʻi ʻi he sikií hili ʻa e fuofua meʻa fakamamahi ko ia ne hokó. Naʻá ku toutou foki mo hoku fāmilí pea aʻu ʻo u kau ʻi ha kalasi sikī ʻi he kolisí. Kuo hoko ia he taimí ni ko e taha ʻo e ngaahi vaʻinga ʻoku ou manako taha aí. ʻOku ou fiefia ko e ʻikai ke u loto-foʻí.

ʻOku ou toe fakafetaʻi—taʻetūkua foki—ʻi he ʻikai tuku hono tokoniʻi kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Kuo teʻeki ke liʻaki kitautolu ʻe he ʻOtuá ke tau nofo mo ʻetau ngaahi feinga taʻemalavá. Tuʻunga ʻi Heʻene ʻofa taʻefakangatangata ki Heʻene fānaú, naʻá Ne fekauʻi mai ai ha Fakamoʻui ke Ne tofa e hala ki Hono ʻaó. ʻOku ou ʻilo kapau te tau tui kiate Kinaua, te tau lava kotoa ʻo laka ki muʻa ʻi heʻetau moʻuí.

Tā fakatātaaʻi ʻe Paul Mann