2008
Mapuleʻi ʻo ʻEtau Loto ʻItá
Fēpueli 2008


Mapuleʻi ʻo ʻEtau Loto ʻItá

Fakatauange te tau tuʻu pea hoko ko ha kau tangata mo ha kau fafine ʻo e ʻOtuá, ʻo mapuleʻi ʻetau loto ʻitá kae lava ke toka ʻa e melinó mo e ʻofá ʻi hotau ngaahi ʻapí.

ʻI heʻeku akoʻi ʻa e ngaahi kalasi he nofo malí mo e fāmilí pea mo lau ʻa e ngaahi pepa ʻoku fakamatalaʻi ai ʻe he fānau akó ʻa e anga ʻenau feohi mo ʻenau mātuʻá, ʻoku ʻasi mahino ʻi he ngaahi taʻu kuo maliu atú ko e ʻitá, kapau he ʻikai mapuleʻi, ʻe lava ʻo hoko ia ko e meʻa fakatupu maumau lahi ki he nofo malí mo e feohi ʻa e fāmilí. Ko e angahala ʻo e ʻitá (vakai, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, ʻEfesō 4:26) ʻoku ʻikai ngata pē ʻi heʻene uesia ʻa e feohí ka ʻokú ne toe holoki foki mo e ʻulungāangá.

ʻOku ʻikai ke u lava ʻe au ʻo fakakaukauʻi hano fakamatalaʻi lelei haʻane fisi ki tuʻa ʻa e ʻitá, neongo pē ʻe lava lelei ke fai ha kumi ʻuhinga ki ha ʻita māʻoniʻoni pea fakatonuhiaʻi ʻa e halá. ʻOku fakahā ʻe he folofolá ko e loto ʻita ʻoku taʻe mapuleʻí, ʻoku kainikavea ia pea mo fakatupu ʻauha. Ko e taha ia ʻo e ngaahi tefitoʻi meʻangāue ʻa Sētane ki hono fakaʻauha ʻo e nofo malí mo e feohi fakafāmilí.

Naʻe pehē ʻe he ʻEikí ko Sētané ko e “tamai ʻa e fakakikihí pea ʻokú ne ueʻi hake ʻa e loto ʻo e kakaí ke fefakakikihiʻaki ʻi he ʻita, ʻiate kinautolu” (3 Nīfai 11:29). Naʻe fakahā ʻe he Fakamoʻuí ki he kakai Nīfaí, “Vakai, ʻoku ʻikai ko ʻeku tokāteline ʻeni, ke ueʻi ʻa e loto ʻo e kakaí ke feʻiteʻitani, ʻiate kinautolu; ka ko ʻeku tokāteliné ʻeni ke fakangata hono fai ʻo e ngaahi meʻa peheé” (3 Nīfai 11:30; ko e toki tānaki atu hono fakamamafaʻí).

Fetongi e ʻItá ʻaki ʻa e Fakalotolahiʻí

Ko e taha ha ngaahi ngāue fakakalasi naʻá ku ʻoange ki heʻeku fānau akó, ko haʻanau tohi ha pepa fekauʻaki mo e tupuʻanga honau fāmilí. Naʻá ku kole ange ke fakatefito ʻenau pepá ʻi hono fakamatalaʻi ʻa e mālohinga, vaivaiʻanga pea mo e nofo mali ʻa ʻenau mātuʻá. Mahalo ko e tafaʻaki kovi taha naʻe lahi ʻene ʻasi he ʻū pepa ʻa e fānau akó ko e ʻita ʻa e tangataʻeikí, neongo ʻoku ʻikai fakangatangata pē ʻa e ʻita vavé ki he ngaahi tamaí. Pea aʻu ai pē kapau ʻoku mālohi ʻa e ngaahi tamaí ʻi honau ngaahi fatongia faka-Siasí pea lau folofola mo e fāmilí mo tokoni ki ha niʻihi kehe, ʻoku kei faifeinga pē ha niʻihi ke mapuleʻi ʻenau ʻitá.

ʻOku moʻoni pē ia ʻoku pehē ʻe he fānaú ko e ngaahi tamaí (mo e ngaahi faʻeé) ʻoku nau ʻiteʻita ange koeʻuhí ko e fie maʻu ke mapuleʻi ʻe he mātuʻá ʻa e fānaú pea ʻoku faʻa fakamālō ai ha niʻihi kei iiki tokosiʻi ki heʻenau mātuʻá ʻi heʻenau fakatonutonu kinautolú. Ka ʻoku vakai ki mui ʻa e fānau ako ʻi he toʻu ʻunivēsití ʻi ha tafaʻaki ʻe taha fekauʻaki mo ʻenau moʻui ʻi ʻapí ʻo nau fakatou pehē naʻe lelei pea mo kovi. ʻOku pehē ʻe ha tokolahi ʻoku nau fakaʻamu pehē ange mai naʻe kiʻi fefeka ange e tuʻutuʻuni ʻenau mātuʻá kiate kinautolú! Neongo ia, ʻoku hāsino ʻi ha tokolahi ha ngaahi patepate mei ha ngaahi meʻa naʻe hoko ʻi heʻenau kei īkí.

Naʻe pehē ʻe ha finemui ʻe taha ko ʻene tangataʻeikí naʻe faʻa kaikaila, fakamanamana pea mo tā lahi ʻene fānaú. Kapau naʻe fai ʻe ha taha ʻo e fānaú ha meʻa hala ʻi he lolotonga ʻo e ʻahó, te nau toitoi kotoa ʻi he taimi ʻe foki mai ai ʻa e tangataʻeikí mei he ngāué.

Fakafehoanaki ʻeni mo e founga naʻe fai ʻe he tamai ʻa Kōtoni B. Hingikelií: Naʻe pehē ʻe Hingikelī, “Te u fakamālō taʻe tūkua ki ha tamai kuo teʻeki ai ke ʻai hono nimá ʻi he ʻita ki heʻene fānaú. Hangē ʻokú ne maʻu ha talēniti fakaʻofoʻofa ke ʻai ke nau ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku fie maʻu ke nau faí pea mo fakalotolahiʻi kinautolu ʻi hono aʻusia iá.”1

ʻI heʻene lea fekauʻaki mo e tolonga ʻo e tokoni ʻa e ngaahi tamaí ki heʻenau fānaú, naʻe toe pehē ai ʻe Palesiteni Hingikelī: “ʻOku ou fakahehema ke tui ko e ngaahi tamai fakamamahí ʻoku nau fakatupu ha ngaahi foha fakamamahi. ʻOku ou tui ko e faʻahinga tautea peheé, ʻoku lahi ange maumau ʻoku nau fakatupú ʻi he lelei ʻoku maʻu aí. ʻOku ʻikai fie maʻu ʻe he fānaú ia ʻa e taá. ʻOku nau fie maʻu ʻa e ʻofá mo e fakalotolahí. ʻOku nau fie maʻu ha ngaahi tamai te nau lava ʻo sio ki ai ʻi he fakaʻapaʻapa kae ʻikai ʻi he ilifia. Ko hono tumutumú, ʻoku nau fie maʻu ha faʻifaʻitakiʻanga.”2

Pea fekauʻaki mo e ngaahi tamai ʻoku nau tekeʻi ʻa e mapuleʻi kitá ka nau anga fakamamahi ʻi he taimi ʻoku nau fakapoʻuli aí, naʻe fakatokanga mai ʻa Hingikelī: “Kuo teʻeki ai ha tangata kuo kau ʻi ha faʻahinga kovi pe tōʻonga taʻe taau pehē kuo taau mo e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻikai ke ʻi ai ha tangata ʻe ʻulungāanga pehē ʻe taau mo e ngaahi faingamālie ʻo e fale ʻo e ʻEikí. ʻOku ou fakameʻapangoʻia he ʻoku ʻi ai ha kau tangata ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke nau taau mo e ʻofa ʻa honau uaifí pea mo ʻenau fānaú. ʻOku ʻi ai siʻa fānau ʻoku nau manavahē ʻi heʻenau tamaí pea mo ha ngaahi uaifi ʻoku manavahē ʻi honau ngaahi husepānití.”3

Kuo kole ai ʻa Hingikelī ki he ngaahi tamai peheé ke nau fakatomala. Naʻá ne pehē, “Mapuleʻi kimoutolu. Mapuleʻi hoʻomou loto ʻitá. Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku fakatupu ʻita kiate kimoutolú, ʻoku ʻikai ke fuʻu mahuʻinga fēfē. Pea ko ha toki maumau lahi ia ʻokú ke fakahoko ʻi hoʻo ʻitá. Kole fakamolemole ki he ʻEikí. Kole ki ho uaifí ke ne fakamolemoleʻi koe. Kole fakamolemole ki hoʻo fānaú.”4

Ko e Mālohi ʻo e Sīpinga Māʻoniʻoní

Kiʻi fakakaukau he taimí ni ki he faʻahinga ʻulungāanga tā-sīpinga lelei naʻá ne ueʻi ha kiʻi talavou ke ne hiki ʻa e meʻa ko ʻení ʻo fekauʻaki mo ʻene tangataʻeikí:

“Kuo teʻeki ai ke u teitei fanongo ki ha kapekape ʻa ʻeku tangataʻeikí. ʻOku hoko ʻeni kiate au ko ha maʻuʻanga ivi lelei koeʻuhí he ʻoku hoko ʻeku tangataʻeikí ko e sīpinga lelei taha ia ki ha moʻui ʻa ha Kāingalotu he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻeku maʻu ha faʻahinga sīpinga lelei pehē ke u muimui aí, ʻokú ne ʻai ke faingofua ange ʻa e toenga ʻo e fanga kiʻi fili kehe ʻo e moʻuí. Ko e taimi ʻoku ou fakatokangaʻi ai ʻoku ou fakahoko ʻa e meʻa ʻoku ou mamata ʻoku fai ʻe heʻeku tangataʻeikí, ʻoku toe lahi ange ai ʻeku fakafetaʻi koeʻuhí ko ha tamai angatonu ʻokú ne moʻuiʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí he ʻaho kotoa pē. He ʻikai toe ngata hoku moʻua ki heʻeku tangataʻeikí ʻi heʻene fakahinohino mai kiate au ʻa e founga naʻe moʻui ai ʻa Kalaisí.”

ʻOku maʻu ʻe he ngaahi tamaí ha ivi lahi ki heʻenau fānaú. ʻAmusia ha foha pe ʻofefine ʻoku ʻi ai haʻane tamai ʻoku tokanga, akoʻi, fakatonutonu ʻi he ʻofa pea mo tokoniʻi ʻene fānaú ke nau hoko ko ha kakai lelei ange, ko ha ngaahi husepāniti pe ngaahi uaifi lelei ange, ko ha ngaahi tamai mo ha ngaahi faʻē lelei ange. ʻOku ʻikai ke fakatupu ʻe he ʻitá ia ha ongoʻi ʻofa pe falala ʻi he loto ʻo kinautolu ʻoku tō ki ai ʻa e ʻitá. Ka ʻokú ne fakatupu ʻa e loto mamahí mo ha manatu ʻoku ʻikai lelei ki he kei siʻí pea ʻoku faʻa toe hoko atu pē ia ki he toʻu tangata hono hokó.

Mapuleʻi ʻo e ʻItá

ʻE founga fēfē leva ha ako ʻa ha taha ʻoku fekuki mo e ʻitá ke ne mapuleʻi ia? ʻE feinga ʻa māmani ke tokoniʻi ʻa e kakaí ke nau ikunaʻi ʻenau ʻitá ʻaki haʻanau fokotuʻutuʻu ha polokalama liliu tōʻonga, ʻe ala aʻu ʻo lau taʻu ka ko ha ola siʻisiʻi pē ʻe maʻu aí. Ka ʻoku tala mai ʻe he ʻEikí mo e kau palōfitá kuo tau ʻosi ʻilo pē ʻe kitautolu ʻa e founga ke mapuleʻi ai e ʻitá. ʻOku tupu ʻa e palopalema ʻo e ʻitá mei he taʻemahinó pea mo hono founga fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí. Naʻe pehē ʻe Poiti K. Peeka, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Ko e tokāteline moʻoní, ʻi he taimi ʻoku mahino aí, ʻokú ne liliu ʻe ia ʻa e ʻulungāangá mo e tōʻonga moʻuí. ʻE vave ange hano fakaleleiʻi ʻo e ʻulungāangá ʻaki hono akoʻi ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻi hano fai ha ako ki he ʻulungāangá ke fakalelei ʻaki ia.”5

ʻOku kaungatonu ʻa e tokāteline ʻo e fakatomalá ki he angahala ʻo e ʻitá; te ne lava ke ʻomi ʻa e mālohi fai-fakamoʻui ʻo e Fakaleleí ki heʻetau moʻuí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: “Te ke lava ke liliu ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke fie liliu pea te ke lava ʻo fakahoko vave ʻaupito ia. Ko ha loi ia ʻe taha ʻa Sētane ʻoku feinga ke tau tui ki aí—tokua ʻoku laui taʻu pea mo e taʻengatá kotoa ke te fakatomala ai. ʻOku lōloa tatau pē ʻete feinga ke fakatomalá mo e lōloa ʻo ʻete pehē ʻTe u liliú’—pea fakapapauʻi ia. ʻOku moʻoni pē ia ʻe kei ʻi ai ha ngaahi palopalema ke ngāueʻi mo ha totongi huhuʻi ke fai. Kuo pau ke ke fakamoleki e toenga hoʻo moʻuí ʻi hono fakamoʻoniʻi hoʻo fakatomalá ʻaki hono lōloá. Ka ko e liliú, tupulakí, fakafoʻoú mo e fakatomalá ʻe lava pē ʻo hoko mai kiate koe ʻo vave tatau mo ia ne hoko kia ʻAlamā mo e ngaahi Foha ʻo Mōsaiá.”6

Naʻe pehē ʻe Hingikelī ʻi heʻene ako fekauʻaki mo hono mapuleʻi ʻo e ʻitá: “Ko hai te ne lava ʻo fakafuofuaʻi ʻa e ngaahi kafo ne fakahokó, ʻa honau lolotó mo ʻene mamahí, ʻi he lea kakaha mo taʻeʻofa naʻe fai ʻi he ʻitá? Meʻa fakaʻofa ka ko ha tangata ʻoku mālohi ʻi ha ngaahi meʻa lahi ka ʻoku ʻikai faʻa kātaki ʻi hano uesia hono loto ʻitá ʻe ha fanga kiʻi meʻa iiki, ʻoku ʻikai fuʻu loko mahuʻinga fēfē. ʻOku hoko foki ʻi he nofo mali kotoa pē ha faʻa tokehekehe. Ka ʻoku teʻeki ai ke u maʻu ha ʻuhinga lelei ʻi ha fakapoʻuli ʻi ha kihiʻi meʻa pē… .

“Ko e loto ʻita fakapoʻulí ko ha meʻa fulikivanu mo holoki moʻui. Pea ko hono fakamamahí he ʻoku ʻikai ke ne fakahoko ha lelei ʻe taha; ko e meʻa pē ʻokú ne faí ko hono tafunaki ʻo e koví, fakataha mo e tāufehiʻá mo e fakafepakí pea mo e mamahí. Ka ʻoku ʻi ai ha tangata pe tamasiʻi ʻoku ongo atu ki ai hoku leʻó ʻoku ʻikai ke ne lava ʻo mapuleʻi hono ʻeleló, tuku ke u fokotuʻu atu ke ke kole ki he ʻEikí ke maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ho vaivaí, ke ke kole fakamolemole kiate kinautolu ne ke fakamamahi ki aí, peá ke fakatupulaki ʻiate koe ha mālohi ke mapuleʻi ho ʻeleló.”7

ʻOku ongongofua mo uesia ngofua ʻa e toʻu kei talavoú ʻe he ngaahi sīpinga ʻa ʻenau mātuʻá. Fakatauange te tau tuʻu pea hoko ko ha kau tangata mo ha kau fafine ʻo e ʻOtuá, ʻo mapuleʻi ʻetau loto ʻitá kae lava ke toka ʻa e melinó mo e ʻofá ʻi hotau ngaahi ʻapí. Ko e tafaʻaki mahuʻinga taha ʻo e tuʻunga fakaemātuʻá, ke nofo mali lelei ʻa e ongomātuʻá pea mo na tā-sīpinga lelei ʻi he ʻofa mo e faʻa kātaki ki heʻena fānaú. ʻE ʻaonga lahi ʻa e mapuleʻi ʻo e loto ʻitá he taimí ni pea mo e ngaahi taʻu ka hoko maí, ʻi he taimi ʻe faʻu ai ʻe he fānaú hanau ʻapi mo hanau fāmili.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. “Save the Children,” Ensign, Nov. 1994, 53.

  2. Ensign, Nov. 1994, 53.

  3. “Women of the Church,” Ensign, Nov. 1996, 68.

  4. Ensign, Nov. 1996, 68.

  5. “ʻOua ʻe Manavahē,” Liahona, Mē 2004, 79.

  6. “For Times of Trouble,” New Era, Oct. 1980, 11–12; see Tambuli, Jan. 1982, 9.

  7. “Our Solemn Responsibilities,” Ensign, Nov. 1991, 50–51.