2008
Fili ʻa e Tau‘atāiná mo e Mo‘ui Ta‘engatá
Fēpueli 2008


Ngaahi Lēsoni mei he Tohi ʻa Molomoná

Fili ʻa e Tau‘atāiná mo e Mo‘ui Ta‘engatá

ʻĪmisi
Elder Craig A. Cardon

Naʻe kamata ʻeku ako he kolisí ʻi ha ʻunivēsiti naʻe maile nai ʻe 100 (kilomita ʻe 160) mei homau ʻapí. Ko ha taimi fakafiefia ia ki he fānau ako ʻo e ʻuluaki taʻú. Ki ha tokolahi, ko e fuofua taimi ʻeni ke nau nofo mavahe ai mei ʻapi pea naʻa nau vēkeveke ke fakahāhā ʻa ʻenau tauʻatāina foʻou ne toki maʻu heʻenau mavahe mei heʻenau mātuʻá.

Naʻá ku kau he timi pasiketipolo ʻa e ʻunivēsití pea naʻe mafola vave hono ʻilo ko ha mēmipa au ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Lolotonga e ngaahi ʻuluaki uike ʻo e faʻahitaʻu fakaakó, ne fakaafeʻi au ʻe ha taha ʻo hoku ngaahi kaungā vaʻinga he timí ki ha fakafiefia ʻi ha pō Tokonaki maʻá e fānau ako foʻoú, ʻe fakahoko he toafá, ʻo mavahe mei he koló. Naʻá ku ʻeke ange pe ʻe kau ai ha kava mālohi pea naʻe fakapapauʻi mai he ʻikai. Naʻe ʻikai ke u ongoʻi fiemālie ʻi he tali ko ʻení, neongo ia, naʻá ku pehē ke u ʻalu pē ki ai. Naʻe aleaʻi leva ha taha ke ma ō mo fakapapauʻi ʻokú ne tauhi ʻa e tuʻunga moʻui tatau ko ia ʻoku ou tauhí. Ne tala mai ʻe hoku kaungā vaʻingá te ma fakaʻaongaʻi pē ʻene kaá.

Naʻá ma ō ʻi he pō Tokonaki ko iá ʻi he meʻalelé ki ha potu mamaʻo ʻi he toafá ʻo aʻu ki he fakafiefiá ni. Naʻá ku taʻe fiemālie lahi, he ko e tefitoʻi ngāue ʻo e pō ko iá ko e inu kava mālohí, tuku kehe atu ʻa e taʻu motuʻa ki he ngofua inu kava mālohi he siteití, he naʻe taʻu ia ʻe tolu ki ʻolunga ʻi he meimei kotoa ʻo e fānau ako taʻu ʻuluakí. Naʻe ʻikai faʻa tatali ʻa e taʻahine naʻá ma teití ke fai mo kamata inu, fakataha mo hoku kaungā-vaʻingá pea mo e taʻahine ne na teití. Ko e taimi naʻá ku fakahā ange ai ʻeku taʻe fiemālié, ne nau talamai ʻe kinautolu ʻoku fie maʻu ke “tuku ʻeku fakakei-leká ka u fiefia” pea te nau tokoni mai. Naʻá ku talaange kuo teʻeki ai ke u inu kava mālohi au pea he ʻikai ke u kamata. Naʻe ʻikai ke fuoloa kuo nau mavahe ʻo kau atu ki he toengá.

Naʻá ku tangutu toko taha pē, ʻo mavahe mei he inú mo e kakata leʻo lalahí, hala ha meʻalele ke u foki ai mo u fifili pe ko e hā naʻá ku kau mai ai ki he meʻá ni. ʻI he fuofuoloa ʻo e poó, ne u fakatokangaʻi atu ha maama ʻo ha ngaahi kā naʻe huʻu mai ʻi he toafá ʻo hangatonu mai ki he fakafiefiá. Naʻe takatakaiʻi ʻe he ngaahi kaá ʻa e kulupú pea hangē naʻe fakaʻilongaʻi ke taimi taha pē ʻene vilo takemokemo ʻa e ngaahi māmá ʻi he funga ʻo e ngaahi kaá, ko ia naʻá ku toki fakatokangaʻi hake ko e ʻū kā ʻa e kau polisí. Naʻe feinga ha fānau ako tokolahi ke nau hola ki he toafá ka naʻe vave hono puke kinautolú. Naʻá ku tangutu pē he feituʻu naʻá ku tangutu aí, ʻo puputuʻu ʻi he meʻa naʻe hokó.

Naʻe kamata leva ʻa e kau polisí ke vakaiʻi ʻenau ngaahi kātí ke fakafuofuaʻi e taʻu motuʻa ʻo e fānau akó, fai mo hono sivi e mānava ʻanautolu naʻe siʻi ange he taʻu fakalaó ke ʻilo pe naʻa nau inu. Ko e taimi ne nau aʻu mai ai kiate aú, naʻá ku talaange ki ha taha ʻo e kau ʻōfisá naʻe ʻikai ke u inu kava mālohi au he pō ko ʻení pea kuo teʻeki ai ke u inu tuʻo taha au. Naʻá ne kataʻi au pea ʻi he taimi naʻá ku fakamahino ange ai ʻe lava pē ʻo tui mai kiate aú, naʻe liliu leva hono fofongá. Naʻá ne talamai ʻoku ʻikai fie maʻu ia ke sivi au peá ne tala mai ke u fakaʻuli ʻi he kā hoku kaungā vaʻingá ʻo foki ki he ʻunivēsití. Naʻe tā-tikite kinautolu naʻe taʻu siʻi mo konaá pea naʻe fie maʻu ke nau totongi ha paʻanga. Naʻe ʻave mo ha niʻihi ki he fale fakapōpulá.

Ko ha Pōpoaki Fakafoʻituitui

Ka ko aú, naʻá ku mavahe ʻo ʻikai haku lekooti he kau polisí peá u toki aʻu ʻi he taimi 3:00 hengihengi ʻo e pongipongi Sāpaté. Naʻe kamata ʻa e fakataha ʻa e Lakanga Fakataulaʻeikí ʻi hoku uōtí he taimi 7:00 pongipongí. Ne tatangi ʻeku uasí he taimi 6:45. Naʻá ku tāmateʻi pē ia peá u mafuli ki tafaʻaki, ʻo fakakaukau ʻi ha kiʻi taimi ki ha ngaahi ʻuhinga kehekehe ke ʻoua te u ʻalu ai ki he fakatahá he pongipongi ko iá. Ka ʻi he tafaʻaki fakalaumālié, naʻe ʻikai ke u manonga. Naʻá ku tuʻu leva, tui hoku teunga Sāpaté peá u lue ki he falelotú, ʻo aʻu atu kuo ʻosi ha miniti ʻe 10 mei he kamata ʻa e fakatahá.

Ko e taimi naʻá ku hū atu ai ki he falelotú, naʻe tā vave hoku mafú ʻi heʻeku fakatokangaʻi atu ʻa e muiʻulu ʻo ʻeku tangataʻeikí. Naʻe haʻu ke ʻaʻahi mai kiate au, ʻo ʻikai tomuʻa fakahā mai. Naʻá ku moulu hifo ʻi hono tafaʻakí ʻo tangutu. Naʻe sio mai pē pea malimali. Pea hili mai hono nimá ki hoku tuí mo maleʻei ʻo fanafana ʻaki mai ha meʻa ʻoku mahulu atu ia ʻi he leá ʻataʻatā pē: “Foha, naʻá ku ʻilo te u maʻu mai pē koe ki heni.” ʻI he taimi tatau, naʻe fanafana mai ʻe he Tamai Hēvaní ha meʻa tatau ki hoku lotó. ʻOku ʻikai ke u lava ʻo fakamatalaʻi lelei ʻa e ʻofa mo e fiefia naʻá ku ongoʻi ʻi he momeniti ko iá.

Ne ʻosi pē mei ai ha ngaahi māhina siʻi kuó u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, kuó u maʻu ha tala kuo siʻi mālōlō fakafokifā ʻeku tangataʻeikí. Neongo ia, ko e pōpoaki naʻá ku maʻu meiate ia ʻi he Sāpate ko iá, kuo teʻeki ai mole ia meiate au.

Tauʻatāina ke Fili ʻa e Tauʻatāiná pe Pōpulá

Naʻe hoko ʻa e meʻá ni ko ha sīpinga ia ʻo e moʻoni taʻengata naʻe fakahā ʻe Līhai ki hono ngaahi fohá he kuonga fuoloa ki muʻá: “Pea ko e meʻa ʻi hono huhuʻi [ʻo e fānau ʻa e tangatá] mei he hingá kuo nau hoko ai ʻo tauʻatāina ʻo taʻengata, ʻo nau ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví; ke fili maʻanautolu pē kae ʻikai fakamālohiʻi… . Pea ʻoku nau tauʻatāina ke fili ʻa e tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá, tuʻunga ʻi he fakalaloa lahi ʻo e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá pe fili ʻa e pōpulá mo e maté, ʻi heʻenau pōpula mo moʻulaloa ki he mālohi ʻo e tēvoló” (2 Nīfai 2:26–27).

ʻOku kau ʻi he palani ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamaí, ʻa hono fakaʻaongaʻi ʻo e tauʻatāina ke filí pea ʻokú ne toe fālute foki ai, he ʻoku fie maʻu ʻa e haʻisiá pea mo e fakakaukau leleí. Naʻe tauʻatāina pē hoku kaungā vaʻingá mo e niʻihi kehe ʻi he fakafiefiá ke nau fili ʻenau tōʻongá, ka naʻe ʻikai ke nau tauʻatāina ke fili ʻa e nunuʻa ʻo ʻenau tōʻongá. Naʻe mohe hanau niʻihi he poó kotoa ʻi he pilīsoné. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau kamata ʻai ha tōʻonga moʻui ʻo ha uʻa ʻoku taʻe mapuleʻi ʻo ne fakapōpulaʻi kinautolu he ʻahó ni.

Ko ha meʻa fakamamahi lahi ʻa e pōpula ko ia ʻoku tau ʻomi kiate kitautolu lolotonga ʻetau fekumi ki he tauʻatāiná ʻaki ʻetau ngaahi fili taʻe feʻungá. Naʻe pehē ʻe Keini kuo tauʻatāina hili ʻene fakapoongi hono tokouá, ka naʻá ne toki fakatokangaʻi naʻe fakamalaʻiaʻi pea mo fakamamahiʻi ia koeʻuhí ko e meʻa naʻá ne faí (vakai, Mōsese 5:32–39). Naʻe fakamatalaʻi ʻe Pita ʻa e mālohi kovi ko iá ko ha “ngaahi luo taʻe ʻi ai ha vai” ʻoku nau talaʻofa ʻa e tauʻatāiná kae hili ko iá ʻoku nau hoko kinautolu ko e kau tamaioʻeiki ʻo e faihalá. “He ko ia kuo ikuna … ʻa e tangatá, ko ia ia kuó ne fakapōpula iá” (2 Pita 2:17, 19). Neongo ia, naʻe toe fakamahinoʻi ʻe Pita ʻa e founga totonu ki he tauʻatāiná, ʻo ne pehē, “ʻOku ʻilo ʻe he ʻEikí ke fakamoʻui ʻa e kakai anga faka-ʻOtuá mei he ngaahi ʻahiʻahí,” he kuo tau hao “mei he ngaahi ʻuli ʻo māmaní ʻi he ʻiloʻi ʻa e ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí” (2 Pita 2:9, 20).

Naʻe fakaafeʻi kitautolu ʻe he tangata Leimana ko Samuelá ke tau manatuʻi kuo “fakangofua ke [tau] ngāue maʻatautolu pē; he vakai, kuo tuku kiate [kitautolu] ʻe he ʻOtuá ha ʻilo pea kuó ne fakatauʻatāinaʻi ʻa [kitautolu]… . Pea kuó ne tuku kiate [kitautolu] ke [tau] fili ʻa e moʻuí pe maté” (Hilamani 14:30–31).

Ko e taimi naʻe fakakeheʻi ai ʻe hoku kaungā vaʻingá ʻa e ngaahi ʻekitivitī ʻo e fakafiefia ko ʻení, naʻá ku ongoʻi taʻe manonga fakalaumālie ʻa ia naʻe ʻikai ke u talangofua ki ai. ʻI he taimi naʻá ku fehangahangai tonu ai mo e foʻi moʻoni ko iá, naʻá ku taʻe fiemālie lahi ange au kiate au kae ʻikai ki hoku kaungā vaʻingá. Ka naʻe ʻomi ʻe heʻeku mavahe mei aí ha nonga pea iku ʻaonga fakaetuʻasino ia ʻi he taimi naʻe tuku ange ai au ʻe he polisí ke u foki ki ʻapí.

Neongo ia, ko e tāpuaki maʻongoʻonga taha ʻo e tauʻatāiná naʻe hoko fakafoʻituitui mai ia, kiate au ʻi hoku lokí he fale mohé ʻi he hengihengi Sāpaté, he naʻá ku fili ke u ʻi he potu naʻe totonu ke u ʻi aí, ʻo taʻe tomuʻa ʻilo ki he koloa mahuʻinga naʻe tatali mai ai kiate aú. ʻOku fakamelomelo ʻe he faʻahinga meʻa ʻoku hoko peheé, fakataha mo e tokoni ʻa e Laumālié, ʻa e tauʻatāina ʻoku fekauʻaki mo e tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku ʻomi ʻe he fili ki he tauʻatāiná mo e moʻui taʻengatá ʻa e tāpuaki maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo maʻú.