2007
Lagolagoina o Lou Epikopo
Iuni 2007


Lagolagoina o Lou Epikopo

O le ma feiloaiga muamua lava ma se epikopo o le Au Paia o Aso e Gata Ai na tupu ae ou te lei auai i le Ekalesia. Na 17 o’u tausaga ma na ou feagai ma le le mautonu, masalosalo, ma le popole lea e feagai ma le tele o tamaiti o le vasega faauu o aoga maualuluga. I se tasi taeao o se aso Toonai na ou faitio ai i la’u uo mamae e uiga i o’u faafitauli. E ui lava na lelei ona faamoemoega ae laitiiti ni tali na ia tuuina mai ia te au. Ae na ia tuuina mai le mea na iu ina avea ma se fautuaga loloto. “O nisi taimi pe a ou le iloa le mea e fai,” o lana tala lea, “Ou te talanoa ai i lo’u epikopo.”

“Lou epikopo? O ai lena?” o la’u fesili lea.

“O ia o le ulu o la matou uarota,” o le tali lea a la’u uo.

Ua ou iloa nei o la’u fesili na sosoo ai o se musumusuga manino mai le Agaga, ae i lena taimi o le fesili aupito ese lea na mafai ona ou iloa na sau mai le gutu o se tagata e 17 tausaga. “E te manatu o le a feiloai mai o ia ia te au?” o la’u fesili lea.

Na fai mai la’u uo o le a ia telefoni i lona epikopo ona toe valaau mai ai lea ia te au. Na vave lava ona faatulaga le taimi o le feiloaiga i lena lava taeao i le fale o le epikopo.

Ou te lei iloa pe o le a se mea o le a tupu. A o afe atu la’u taavale i luma o se fale e fogafaletasi manaia, sa fai si ou te’i i ona foliga masani—uila i luma o le fale, vao na moa lelei. Na atili ai lou te’i i le tagata e ofu i se ofu tino e masani ai i aso uma na faafeiloaia au i le faitotoa. Na ataata o ia ma faapea mai, “Talofa, ai o oe o Joe. O a’u o Epikopo Maxwell. Faamolemole susu mai i totonu.” Ao ma savavali atu i lona tamai ofisa i totonu o le fale, na taumafai lo’u mafaufau e faamanino mea uma. “Pe le tatau ea ona ese le fale o le epikopo?” O la’u fesili lea ia te au lava. “Pe le tatau ea ona laei i se ofu talaloa po o se mea faapena?”

I le 45 minute na sosoo ai, o le mea na ou iloa, o ia o se alii loto alofa, o le na matua fia fesoasoani i o’u faafitauli; o se alii musuia na naunau e faaalu se isi vaega o lona taimi taua i le taeao o se Aso Toonai e fesoasoani ai i se tasi, soo se tasi, pe i ai i lana faatuatuaga faalelotu pe leai, i le faia o filifiliga po o le faia o faaiuga.

Ua sili atu i le 25 tausaga ua mavae talu mai lena feiloaiga. Ou te le manatua ni fautuaga patino na tuuina mai e le epikopo i lena taeao, ae ou te manatua lelei lava le ofoofogia o le manino ma le mama o le avega na ou lagonaina a o ou tuua lona aiga. Na faatoa ou iloaina i le tele o tausaga mulimuli ane, o lena feiloaiga o se tasi lea o o’u uluai aafiaga i le lagonaina o le Agaga.

Na ou auai i le Ekalesia i se taimi mulimuli ane o lena tausaga. O lau uo o Pili, o le na faafesootaia a’u ia Epikopo Maxwell, na papatisoina au. Na i ai Epikopo Maxwell i le papatisoga. Mulimuli ane, na ou faia ai se misiona, faaipoipo i se tamaitai talavou lalelei i le malumalu ma sa faatasi ai Epikopo Maxwell o se molimau, ma o loo ou tausia nei se fanau aulelei e toalima.

Na folafola mai e Elder L. Tom Perry o le Korama a Aposetolo e Toasefululua “afai o le a tatou lagolagoina o tatou epikopo, ia aoao e popole mo lo latou soifua maloloina, ma tatalo mo lo latou manuia i mea uma e tatau ona latou faia, o le a faamanuiaina o tatou olaga a o tatou i ai i lalo o la latou taitaiga ma maua le avanoa e mulimuli ai i a latou taitaiga musuia, a o latou taitaia uarota o le Ekalesia.”1

Ua ou iloa nei e mafai ona tatou faatinoina ni galuega e faataunuu ai lo tatou tiutetauave o le fesoasoani ma le lagolagoina o o tatou epikopo (po o peresitene o paranesi). O fautuaga ia e ono e maua ai se taitaiga i le faataunuuina o lena faamoemoega.

Faatauaina Lona Taimi Faaleaiga

O le a tuua e lou epikopo soo se gaoioiga lava o loo ia auai ina ia fesoasoani atu i se tasi o lana uarota o loo manaomia le fesoasoani. Ua ia silafia lona tiutetauave o se leoleo o le lafu ma galue malosi e faataunuu lona tiutetauave paia. O le fefaloai i le tele o itu o se mea e vave lava ona masani ai o ia.

O lou epikopo o se toalua foi, i le tele o taimi o se tama, ma e masani lava o se tama e i ai fanau o loo i ai i le aiga o loo manaomia lana taitaiga ma lona taimi. A o tatou vaavaai atu mo le taitaiga a lo tatou epikopo, e tatau foi ona tatou mataala ma magafagafa i lona taimi ma lona aiga ma lona tiutetauave o se tausi aiga i lona aiga. E ui ina e le tatau ona tatou mumusu e valaau atu i le epikopo pe a tatou matua manaomia se fesoasoani, e tatau lava ona tatou fesili ifo ia i tatou lava, “Pe mafai ona faatali lenei mea?” po o le, “Pe i ai se isi tagata, e pei o se faiaoga o aiga, e mafai foi ona fesoasoani mai ia te au?” Ae e moni, o fesili e uiga i le agavaa e tatau ona talanoaina ma na o lou epikopo lava po o le peresitene o le paranesi.

E faatatau i epikopo ma isi taitai o le Ekalesia ma avega faapitoa latou te tauaveina, na faapea mai ai Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua: “Ou te molimau atu o le fale ma le aiga ma le faaipoipoga, o meatotino faaletagata sili ona taua i o tatou olaga. Ou te molimau atu i le moomia ona puipuia ma faasāosāo i latou a o tatou sailia le taimi ma auala e auauna faamaoni ai i le Ekalesia.”2

O le a pisi le epikopo i taimi uma i le feagai ai ma le galuega a le Alii. E aafia ai iina le faataatia ese o se taimi faapitoa mo lona valaauga faavavau o se tane ma se tama. Faatasi ai ma le fuafuaina lelei i la tatou pitolaau, e mafai ona avea i tatou ma lagolago sili e fesoasoani i le epikopo e taulimaina lana avega pisi ma le faigata.

Faamama Lana Avega

O nisi o tiutetauave e le mafai e le epikopo ona faamatuu atu i isi. O ia vaega e aofia ai le tuuina atu o aoaiga aloaia a le Ekalesia, faatautaia o faatalanoaga o le sefuluai, faasoaina o fesoasoani o le uelefea, ma le faalogologo i tautinoga a tagata ua salamo o le uarota. Ae peitai i tua atu o ia tiutetauave, o loo i ai le tele o mea e mafai ona faamatuu lelei atu e mafai ona faatinoina e isi e faamama ai le avega a le epikopo, e pei o le fesoasoani i tagata o le uarota o loo i ai tulaga manaomia, fuafuaina o gaoioiga faafiafia, ma le fesoasoani i atugaluga faalegaluega.

A lelei ona tausia e faiaoga o aiga ma faiaoga asiasi aiga ua totofi atu ia i latou, a taitai i le amiotonu ia taitai vaega ma korama ma peresitene o ausilali, e mafai e le epikopo ona taulai atu i gaoioiga lea e na o ia e mafai ona faatinoina. Afai tatou te mananao e lagolago le epikopo ma faamama lana avega, ia tatou maelega i le faataunuuina o o tatou tiutetauave faatonuina.

Faaaloalo i le Tofi

O nisi epikopo fou e tauivi ma le fesuiaiga mai le avea ma tagata masani o le uarota i le avea ma taitai o le uarota. Latou te iloa i le tele o tulaga, e tutusa lava foi le agavaa o isi e auauna. E tusa lava pe latou te maua se faamaoniga ua filifilia i latou e le Alii mo lenei tofiga, o le taliaina o le pule o le tofi e ono avea ma mea faigata ia i latou e pei o le ofuina e Tavita o le ofutau o le tupu a o lei alu atu e tau ma Koliata.

O le tofi o le epikopo o se valaauga paia ua tuuina atu e le Alii i se tagata faapitoa i uarota taitasi i soo se taimi lava. E mafai ona tatou fesoasoani ia te ia e ala i le faaalia o le faaaloalo i le tofi. Valaau o ia “Epikopo” nai lo le faaaogaina o lona igoa muamua po o se igoa ese ma lē aloaia. Faaali le faaaloalo i mea e te faia ia te ia, ma o le a e fesoasoani ia sili atu lona tauaveina o le pule moni o le tofi ua tuuina atu e le Alii i ona luga.

Tatalo mo Ia

Ua aoao mai tusitusiga paia, “Ua oo mai taulaga o a outou tatalo i luma o le Alii” (MFF 88:2). A tatou tatalo mo o tatou epikopo, e moni e faafofoga mai le Alii ia i tatou. Ma a tatou tatalo mo o tatou epikopo i le taimi o tatalo faaleaiga, ua tatou aoaoina a tatou fanau i aoaoga faavae taua o le faatuatua, usiusitai, ma le faatuatuaina. E toatele epikopo ua molimau i le malosiaga ua latou maua e ala i tatalo a tagata o a latou uarota.

Talia Ana Lu’i ma Mulimuli i Ana Fautuaga

O le epikopo o se sui o le Alii o Iesu Keriso. E mafai ona ia lu’iina i tatou. Atonu na te valaauina i tatou e auauna i ni tofiga atonu tatou te le masani ai. E mafai ona ia valaauina i tatou e taumafai atili ma foai atu. Mo lo tatou lelei, mo lona lelei, ma e avea o se auala e fausia ai le malo o le Alii i luga o le fogaeleele, e tatau ona tatou mulimuli i fautuaga a le epikopo ma talia ma faalauteleina valaauga ua tuuina mai e ia po o ona fesoasoani ia i tatou.

Ia Lagolago Atu ma Aua le Faamasino Atu

O epikopo, e pei lava o i tatou uma, o tagata ola. E eseese lava o latou malosiaga ma a latou faiga faaletaitai. I le avea ai ma tagata o le ekalesia, e le tatau ona tatou faatusatusaina le tasi epikopo i se isi epikopo, ae ia iloa o loo faia e lo tatou epikopo le mea sili na te mafaia e mulimuli ai i mea ua finagalo le Alii na te faia. E tatau ona tatou tuuina atu le faafetai ma le faamalo, ia lē faamasino atu, ma finafinau ia aua nei auai i ni faitioga po o ni taufaaleaga.

I ni nai tausaga talu ai na tofia ai au e avea ma se epikopo. A o ou auauna mo ni nai tausaga i lena tulaga, na ou oo ai i nisi o taimi sili ona olioli na ou iloa—olioli i le faatalanoaina o se tamaitiiti naunautai e valu tausaga mo le papatisoga ma le faamauga, i le galulue ai ma alii ma tamaitai talavou a o latou sauniuni e auauna atu faamisiona, ma le aoao atu e uiga i faamanuiaga maoae o le malumalu i ulugalii na sauniuni mo faaipoipoga e faavavau. E tele taimi na ou mafaufau ai ia Epikopo Maxwell i lena taimi. O lana uunaiga i lo’u olaga o le a faavavau lea.

E maeu le faamanuiaina o i tatou ua finagalo ai le Alii ua talafeagai le tuuina mai o epikopo alolofa, faamaoni, popole alofa e leoleo i aiga o o tatou uarota. O o latou valaauga e luitauina, ma o a latou avega e mamafa i isi taimi, ae ua ia i tatou le avanoa maoae e lagolago ma fesoasoani ai ia i latou e ala i la tatou lagolago ma galuega lelei.

Faamama le avega a lou epikopo

Ata

“O i latou uma … ua i ai se matafaioi e tali atu ai i se epikopo po o se peresitene o le paranesi. E maoae avega o loo latou tauaveina, ma ou te valaau atu i tagata uma o le Ekalesia ina ia faia mea tou te mafaia, ina ia sii ese mai ai le avega o loo gapatia ai o tatou epikopo ma peresitene o paranesi.

“E tatau ona tatou tatalo mo i latou. Latou te manaomia le fesoasoani a o latou tauaveina a latou avega mamafa. E mafai ona tele atu lo tatou lagolago ae faaitiitia lo tatou faalagolago ia i latou. E mafai ona tatou fesoasoani ia te i latou i mea uma tatou te mafai. E mafai ona tatou faafetai atu ia te i latou mo mea uma latou te faia mo i tatou.”

Peresitene Gordon B. Hinckley, “O Leoleo Mamoe o Isaraelu,” Liahona, Nov. 2003, 60.

E le mafai ona faia e epikopo mea uma

Ata

“I le lalolagi atoa e leai se mea e tai pei o le tofi o le epikopo i le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai. Se’i vagana ai matua, o le epikopo ua i ai le avanoa sili e aoao atu ai ma faatupuina le aoaoina atu o mea e sili ona taua… . Ae ia faaeteete ia aua ne’i feutagai ma ia i se taimi e le talafeagai ma lona taimi. E mafai e epikopo ona faia na o sina vaega. E tatau foi i le au epikopo ona maua se taimi e galulue ai mo le tausiga o aiga faapea taimi mo o latou lava aiga.”

Peresitene Boyd K. Packer, Sui Peresitene o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O Le Epikopo ma Ona Fesoasoani,” Liahona, Iulai 1999, 71, 73.

Faamatalaga

  1. “For a Bishop Must Be Blameless,” Ensign, Nov. 1982, 32.

  2. “Tofia e Auauna,” Liahona, Nov. 2002, 38.