2004
Manatua Aoaoga a Lou Tama
Novema 2004


Manatua Aoaoga a Lou Tama

O le Tusi a Mamona e mafai ma e suia ai olaga.

O le aso 10 o Ianuari 1945, na ou mauaina ai lou faamanuiaga faapeteriaka mai le peresitene o le misiona a lou tama o John M. Knight. Na o le pau lea o le taimi na ou feiloai ai ia te ia. Ina ua uma ona ia ta’uina mai lo’u tupuaga, o isi ana upu na sosoo ai—o upu lapatai muamua lava i lo’u faamanuiaga—o le “Ia manatua aoaoga a lou tama.” O lena fautuaga sa avea, ma o loo avea pea, ma faamanuiaga sili i lo’u olaga.

E le i leva talu ona maua lo’u faamanuiaga faapeteriaka, ae ou fo’i atu i le fale mai le Aoga Sa. O le matou lesona sa faatatau i le Uluai Faaaliga a Iosefa Samita, ma sa ou mafaufau lava i ai pe moni. Sa sauni lo’u tama e alu i se fonotaga a le Ekalesia. Na ou taofia o ia ma fesili atu, “Tama, e faapefea ona tatou iloa moni na maua e Iosefa Samita lena faaaliga?” Na faauouo atu au e lo’u tama, ma ma saofafai i le nofoa o le matou potu malolo. O iina sa ia faasoaina mai ai ia te au le saunoaga a Iosefa Samita ma sa tuuina mai ai e lo’u tama lana lava molimau e uiga i lona moni. O lena aafiaga faatasi ma lo’u tama ua mumu ai ni lagona malolosi i lo’u loto i le aso. Talu mai lena taimi, ou te le i toe masalosalo lava i le tala a Iosefa Samita, e uiga i lana Uluai Faaaliga.

I tausaga o lo’u talavou, ou te manatuaina lelei lava le suesueina e lo’u tama i aso uma o le Tusi a Mamona. O lona fiafia i le Tusi a Mamona ma le fautua mai ia te au ina ia suesue ma mafaufau loloto i ai, o le amataga lea o se malaga faatasi ma lena faamaumauga paia, o le faavae lea o la’u lava molimau patino i le aso. O se malaga e tatau ia i tatou taitoatasi ona faia.

Sa fesoasoani nisi ia te au i lau malaga faatasi ma le Tusi a Mamona. Sa fetufaai mai e lo’u faiaoga muamua o le seminare lona aafiaga a o avea ma se faifeautalai talavou sa fia iloa pe moni le Tusi a Mamona. Sa ia faamatala e uiga i le faitauina o le lauga a le Tupu o Peniamina, ma sa ia vaai faalemafaufau ai i le Tupu o Peniamina o tu i luga o le ’olo, ma faalogologo i lona tuuina atu o lena lauga maoae. O lana molimau faatasi ma le Agaga, sa tuua ai se aafiaga loloto i lo’u mafaufau.

Ou te manatua le taumafanafana a o loma lo’u alu i le kolisi, sa maua so’u avanoa e alu atu ai i Monument Valley ou te faigaluega i le aoga maualuga muamua lava na fausia iina mo tagata Navajo. A o ou sauni e tuua lo’u aiga, sa fesili mai lo’u tama pe ave la’u Tusi a Mamona. Ou te le i mafaufau e ave la’u Tusi a Mamona, ae sa ou faalogo i lana fesili. Ou te manatua lo’u taoto ai i lo’u moega i le leva o le po i le mea sa ou faigaluega ai, ma lagonaina ai le agaga ma le mana o le Tusi a Mamona.

Ou te manatua a o avea a’u ma se faifeautalai talavou i le Misiona a Great Lakes, sa ou mauaina ai lena malamalama sili ma le molimau mautinoa o le Tusi a Mamona o se tasi molimau a se isi malo e faapea o Iesu Keriso ma lenei Ekalesia e moni. Mai na aafiaga, o loo mumu ai pea i totonu o lo’u loto i le asō lena molimau paia e uiga i le savali o le Tusi a Mamona, e uiga ia Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola, ma le Toefuataiga o Lana Ekalesia i nei aso e gata ai.

Ou te fia faamatala atu ia te outou nisi o faamanuiaga silisili e mafai ona aumaia e le Tusi a Mamona ia i tatou. O le Tusi a Mamona e mafai ma e suia ai olaga. Ina ua maua e le ma atalii o Ioane lona valaauga o le misiona i Iapani, sa ia faapea mai ia te au, “Tama, a e ou te le i ulufale i le Nofoaga Autu e Aoao ai Faifeautalai, o le a ou faitauina faalua le Tusi a Mamona.” Sa ou faapea atu ia Ioane, “O se sini e fai sina faigata lena.” Sa ou lagonaina lona naunautai [e faataunuu lana sini], ma sa tonu ai ia te au ou te mulimuli i lana faataitaiga. Sa amata ona ou faitau i taeao po taitasi. O ni nai aso na sosoo ai, ina ua ou foi mai mai le galuega, sa faapea mai Ioane ia te au, “ua ou maua atua oe nei.” Sa ou fesili, “o le a le uiga o lau tala?” O lana tali, “ua oo atu lau faitau i le mea o loo e gata ai i le Tusi a Mamona. Na e alu ae fofola ai lava lau [Tusi a Mamona] i luga o lau kesi.” O le taeao na sosoo ai ina ua uma la’u faitauga, sa pei e musuia a’u e susue pe a ma le 150 itulau e faapasi ma le mea lea ua ou gata ai. Sa ou tuua faamatala la’u Tusi a Mamona i le mea e le mafai ona misi i lana vaai, ae ou alu e faigaluega. Ina ua uma se fonotaga i lena taeao, sa ou siakiina pe o i ai ni feau i la’u telefoni. O le valaau muamua lava na faapea mai, “Ta’i mo’i ea la, Tama!”

Aisea ua ou faamatala atu ai lenei tala? A o ou vaavaai atu i lo’u atalii o faitau mai le Tusi a Mamona, sa amata ona ou vaaia se suiga faapitoa i lona olaga a o sauniuni o ia e ulufale atu i le Nofoaga e Aoao ai Faifeautalai. O lena aafiaga ua taula ai lo’u atalii i le talalelei a Iesu Keriso.

Ou te manatua se aafiaga ma se taitai sone i Egelani, o le na oo mai ia te au i le taimi o le malologa a le konafesi faalesone. Sa ia faapea mai, “o loo ma aoaoina se tamaitai e tauaso ma toeitiiti lava tutuli. Na te fia iloa pe moni le Tusi a Mamona. O le a se mea e tatau ona ma faia?” Ou te le i maua se tali i lena taimi, ae sa ou faapea atu, “o le a ou faailoa atu ia te oe pe a uma le tatou konafesi.” I le sauniga i le afiafi, na oo mai ai se lagona manino lava i le auala e fesoasoani atu ai ia te ia. Ina ua mae’a le sauniga, sa ou fai atu i le taitai sone, “Fai i lenei tuafafine e uu lana kopi o le Tusi a Mamona ma susue malie lava ona itulau. A uma ona ia faia lena mea, ona fesili atu lea i ai pe moni.” E ui lava ina e le mafai ona ia faitauina pe faalogo foi upu, ae sa ia lagonaina le agaga ma le mana o le Tusi a Mamona, a o suia ai lona olaga.

Ua oo ina ou fiafia i savali o le Tusi a Mamona. Ina ia fesoasoani ia te outou taitoatasi ia lagonaina le mana ma le agaga o le Tusi a Mamona, ma ou te faamoemoe, o le a fesoasoani ia te oe i lau malaga, ou te valaaulia oe ina ia e faia ni mea se tolu?

Muamua, ou te fia ta’ua le tala ia Helamana ma lana autau taulelea e 2,060. “Ina a tuumuli foi la matou itutaua i luma o sa Lamana, faauta, ua mausali ma ua le matatau i latou e toalua afe ma le onosefulu. Ioe, ua latou usiusitai ma anaana ma le sa’o i poloaiga uma; ioe, ma ua faia ia te i latou e tusa ma lo latou faatuatua; na ou manatua foi upu na latou fai mai ia te au ua aoaoina i latou e o latou tina. O lenei foi, ua taufaiofo a matou au uma… .

Matou te tuuina atu ai e pei ona tatau i le mana ofoofogia o le Atua, aua latou te faatuatua tele i le mea ua aoaoina ai i latou” (Alema 57:20–21, 26).

Pe afai ou te fesili atu ia te outou po o ai na aoaoina nei toa talavou, o le a outou silafia uma le tali—o o latou tina. O le mea muamua ou te manao e te faia, o le sue lea pe o a mea na aoaoina ai i latou e o latou tina.

Lona lua, ua tatou masani i le aoaoga a Alema e uiga i le faatuatua, ina ua ia tuuina atu se lu’i i tagata:

“Ae peitai, faauta, afai tou te ala mai ma fagua o outou mafaufau e oo i le tofotofo i au upu, ma faaaoga sina faatuatua itiiti lava, ioe, afai tou te le mafaia se mea e sili i le manao i le fia faatuatua, ina tuu ia lenei manao e galue i totonu ia te outou… .

O lenei tatou te faatusaina le upu i le fatu. O lenei, afai tou te tuuina mai se mea e totoina ai se fatu i o outou loto, faauta, afai o le fatu moni ia, po o le fatu lelei, afai foi tou te le tiai ai ona o lo outou le talitonu, ina ia outou tetee atu i le Agaga o le Atua, faauta, e amata ona tupu ai i totonu o outou fatafata; pe a outou lagona foi le tupu o le fatu, ona amata ai lea ona outou faapea ifo—E moni, o le fatu lelei lenei… .

O lea, afai e tupu le fatu o le fatu lelei lea, a e afai e le tupu, faauta, e le lelei lea, o lea foi ua lafoaiina ai” (Alema 32:27–28, 32). O le mea lona lua tou te faia, ia saili pe o le a tonu le upu po o le fatu, ma ia toto ai i lou loto. E tatau ona e su’e i le Alema, mataupu e 33, e maua ai. Pe a e maua, o le a tuputupu ae lou faatuatua mai i se vaaiga fou.

Lona tolu, a faapea o le a e aoaoina lau fanau i ni upu moni sili se tolu e te manao ia latou manatuaina, o a na upu moni? Sa faatonuina e Helamana ia ona atalii o Liae ma Nifae ina ia manatua ia upu moni sili e tolu “ia faia nei mea e oulua ina ia teu ai mo oulua le mea taua i le lagi … ina ia maua e oulua lena meaalofa taua o le ola faavavau lea” (Helamana 5:8). O le mea lona tolu ou te manao e te faia, o lou sailia lea pe o a mea na ta’u atu e Helamana i ona atalii ina ia la manatuaina, ona e aoao atu lea o na mea i lau fanau. Pau lenei o le vaega ou te fesoasoani atu ai. Faitau ma mafaufau loloto i le Helamana, mataupu e 5.

Aisea lava ua matua tele ai le tetee faasaga i le Tusi a Mamona, mai lava i le taimi a o le i faaliliuina e oo mai i le asō? Sa tusia faatatau i ai e Elder Bruce R. McConkie, “O le a lava le mea e uiga i ni upu ua tusia i luga o se laupepa—o upu uma e mama ma faagaeetia ma e faatatau i mataupu o le talafaasolopito ma aoaoga faavae—ua mafua ai na uiga tetee faatupu vevesi? … Aisea lava ua tetee ai tagata i le Tusi a Mamona? Ona o le mafuaaga tonu lava e tasi sa latou tetee ai ia Iosefa Samita” (A New Witness for the Articles of Faith [1985], 459, 461).

O le mafuaaga ua matuai naunau ai lava Satani e faasagatau mai i le Tusi a Mamona, o loo maua i fuaiupu mulimuli e lua o le folasaga i lena tusi:

“Matou te valaau atu i tagata uma i soo se mea, ina ia faitau le Tusi a Mamona, ina ia mafaufau loloto i le savali o loo i ai, ona ole atu lea i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Keriso, pe moni ea le tusi. O i latou o e faia lenei mea ma ole atu i le faatuatua o le a latou maua se molimau i lona moni ma le paia e ala i le mana o le Agaga Paia. (Tagai Moronae 10:3–5.)”

Ia faafofoga lelei mai:

“O i latou o e maua lenei molimau faalelagi mai le Agaga Paia, o le a latou iloaina foi e ala mai i lena lava mana o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi, o Iosefa Samita o lana talifaaaliga ma le perofeta i nei aso amulī, ma O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo lea o le Atua ua toe faatuina i luga o le fogaeleele, e sauniuni ai mo le afio mai faalua o le Mesia.”

O le mafuaaga na faasagatau ma o loo faasagatau mai ai pea Satani i le Tusi a Mamona, ona o na upu moni paia e tolu. E le manao o ia tatou te maua lena malamalamaaga paia.

“Manatua aoaoga a lou tama.” E le uma lo’u faafetai i lo’u tama. E ui lava ua toeitiiti 30 tausaga talu ona maliu o ia, ae o loo faaauau pea ona ola ana aoaoga i lo’u loto. Ou te faafetai ona o se vaitaimi o lo’u olaga, ua ou maua ai le avanoa o le avea ma se molimau faapitoa ia Keriso. Ona o le Tusi a Mamona, o lana savali, ma le molimau faalelagi ua ou maua, e mafai ona ou tuuina atu ia te outou la’u molimau o Iesu o le Keriso, o le Alo e Toatasi na Fanaua e le Tama i le tino. Ua mae’a ona Ia faia le galuega o le Togiola e le iu, ma e faavavau. O le a toe afio mai Keriso ma pule ia i tatou, o le Alii o alii ma le Tupu o tupu. Ou te tuuina atu la’u molimau faamaoni atoatoa e uiga ia te Ia ma lenei galuega i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.