2004
Galulue ma le Naunautai
Novema 2004


Galulue ma le Naunautai

O loo i ai tagata o korama ma i latou o e tatau ona avea ma sui o a tatou korama o e o loo moomia la tatou fesoasoani.

O’u uso pele e, o se aafiaga mamalu ma e pei e taufaafefe le tulai atu i o outou luma i lenei afiafi ma tali atu i le valaaulia e aoao atu ma molimau atu e faatatau i le avanoa paia lea ua ia i tatou e tauaveina ai le perisitua a le Atua. Ou te tatalo mo lo outou faatuatua ma a outou talosaga mo a’u.

E faaopoopo atu ia te outou o e o loo umia le Perisitua Arona ma le Mekisateko o e o loo i lenei afiafi i le Maota Autu matagofie o Konafesi po o loo alaala i nofoaga i le lalolagi atoa, o loo i ai se aofaiga tele o perisitua, o e, ona o nisi mafuaaga, ua liliuese ai mai o latou tiute ma sailia isi auala.

Ae na matuai manino lava le fetalaiga a le Alii ia i tatou ina ia aapa atu ma laveai mai tagata faapena ma aumai i latou ma o latou aiga i le laoai a le Alii. E sili atu pe a tatou faalogo i faatonuga paia a le Alii ina ua Ia folafola mai, “O lea, ia taitoatasi ai le tagata ma aoaoina lana tiute, ma galue i le tofi ua tofia ai o ia, i le maelega atoatoa.”1 Na Ia faaopoopo mai:

“Aua faauta, e le tatau ona ou poloai atu i mea uma; aua o le tatau ona faamalosia i mea uma lava, e tusa ia ma se auauna faatamala ma le le poto; o le mea lea na te le maua ai se taui.

“E moni ou te fai atu, e tatau i tagata ona galulue ma le naunautai i mea lelei, ma faia mea e tele i lo latou lava loto malie, ma faataunuuina le amiotonu tele;

“Aua o i totonu ia i latou le mana latou te pulea ai i latou lava. A faapea e faia e tagata mea lelei, latou te le maumauina lo latou taui.”2

Ua tuuina mai e tusitusiga paia se faataitaiga mo outou ma a’u e mulimuli ai ina ua latou faailoa mai, “Ua tupu le poto ma le tino o Iesu, ua alofagia o ia e le Atua atoa ma tagata.”3 Ma, ua Ia “femaliuai ma agalelei … aua sa ia te ia le Atua.”4

Ua ou matauina i le suesueina ai o le soifuaga o le Matai e faapea o Ana lesona mausali ma Ana vavega ofoofogia e masani lava ona tupu a o ia faia le galuega a Lona Tama. I le ala i Emau na ia faaali atu ai i se tino o aano ma ivi. Na Ia taumafa i le meaai ma molimau atu i Lona paia. O nei mea uma na tutupu ina ua ia ulufafo mai le tuugamau.

I se taimi na muamua atu, a o i ai o Ia i le ala i Ieriko na Ia toe faapupula ai se tasi sa tauaso.

Sa maelega ma galue pea le Faaola—i le aoao atu, molimau atu ma faasaoina isi. O le faia o mea faapena o lo tatou tiute taitoatasi lena i le avea ai ma sui o korama a le perisitua i aso nei.

I se folafolaga a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua na tuuina mai i le aso 6 o Aperila, 1980, na tuuina mai ai lenei faasilasilaga o se molimau ma le upumoni:

“Matou te matua molimau atu ma le faamaoni o le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le toefuataiina moni mai lea o le Ekalesia na faatuina e le Alo o le Atua, a o i ai i lenei lalolagi, na ia faavaeina ai lana galuega i le lalolagi; ma o loo faapea ona tauaveina ai lona suafa paia, o le suafa lava lea o Iesu Keriso; ma o lea Ekalesia ua faavaeina i luga o le faavae o Aposetolo ma perofeta, o ia o le maatulimanu; ma o le perisitua, le Perisitua Arona ma le Perisitua Mekisateko, ua toefuataiina mai e i latou o e na umia anamua; o Ioane le Papatiso, i le tulaga o le Perisitua Arona; ma Peteru, Iakopo, ma Ioane i le tulaga o le Perisitua Mekisateko.”5

I le aso 6 o Oketopa, 1889, na tuuina mai ai e Peresitene George Q. Cannon lenei talosaga:

“Ou te manao ia ou vaai ua faamalosia le mana o le Perisitua… . “Ou te manao ou te vaai i lenei malosi ma lenei mana ua faalauteleina atu i le tino atoa o le Perisitua, e amata mai le taitai o le Ekalesia e tau atu i se tiakono aupito itiiti i totonu o le Ekalesia. E tatau i alii uma ona saili ma ia olioli i faaaliga a le Atua, ia susulu atu le malamalama o le lagi i lona agaga ma tuuina atu ia te ia le atamai e faatatau i ona tiute, e faatatau i lena vaega o le galuega a le Atua ua valaauina o ia na te faia e avea o sona tiute i lona Perisitua.”6

Ou te faasoaina atu ia te outou i le afiafi nei ni aafiaga se lua mai lo’u olaga—o le tasi na tupu a o o’u laitiiti, ma le isi e faatatau i sa’u uo o le sa avea ma se tane ma se tama o se fanau.

E le’i leva ona uma lo’u faauuga o se aoao i le Perisitua Arona, ae valaauina loa a’u e avea ma peresitene o le korama. Sa fiafia lo matou fautua o Harold ia i matou, ma sa matou iloaina. O le tasi aso na fai mai ai ia te a’u, “Tom, e te fiafia tele e tausi ni lupe, a ea?”

Na ou tali atu ma le fiafia, “Ioe.”

Ona ia faapea mai lea, “E te fiafia la pe a ou foaiina atu ia te oe ni lupe se lua o le ituaiga o le Birmingham Roller?”

O le taimi lea na ou tali atu ai, “Ioe, lau Susuga!” E te iloa, o lupe sa ia te a’u o ni lupe taatele, sa tapu’e mai luga o le Faleaoga a le Aoga Maualalo a Grant.

Na ia valaaulia a’u ou te alu atu i lona fale i le afiafi na sosoo ai. O le aso na sosoo ai o se tasi lea o aso sili ona umi i lo’u olaga talavou. Sa ou faatalitali i le manava mai o la’u fautua pe tusa ma le itula a o le’i taunuu atu o ia i le fale. Sa ia ave a’u i lona fale lupe, lea sa i le pito i luga o se tamai fale sa tu i le pito i tua o lona fanua. A o o’u vaavaai atu i ni lupe sili ona aulelei ua ou vaai i ai, sa ia faapea mai, “Tago e filifili soo se lupe po’a lava, ae o le a ou tuuina atu ia te oe se lupe fafine e matua ese lava mai lupe uma i lenei lalolagi.” Sa fai la’u filifiliga. Ona ia tuu mai lea i lo’u lima se tamai lupe fafine. Sa ou fesili i ai pe aisea ua ese ai o ia. Na ia tali, “Vaai faalelei lava i ai, ma o le a e matauina ai e na o le tasi lona mata.” E sa’o lava, ua leai le isi mata, o se pusi na leaga ai le mata o le lupe. “Ave e tuu i lou fale lupe,” na ia fautua mai ai. “Ia tuu ai i totonu mo ni aso se sefulu, ona tatala lea i fafo e vaai pe o le a nonofo ai pea i lou fale.”

Sa ou mulimuli i faatonuga a Harold. Ina ua ou tatalaina ia lupe, sa na ona felelea’i solo lava o le lupe po’a i le taualuga o le fale lupe, ona toe foi ane lea i totonu e ‘ai. Ae o le lupe mata tasi na mou ese atu i le taimi lava lena. Sa ou telefoni ia Harold ma fesili i ai, “Na toe oo atu le lupe mata tasi i lou fale lupe?”

“Sau iinei,” na ia fai mai ai, “ma se’i o ta vaai i ai.”

A o ma savavali mai lona umukuka agai i le fale lupe, sa faapea mai lo’u fautua, “Tom, o oe o le peresitene o le korama a aoao.” O le mea lenei, ua uma lava ona ou iloa. Ona ia faaopoopo mai lea, “O le a lau mea o le a fai ina ia faamalosi mai ai Bob, o se tasi o lau korama?”

Sa ou tali, “O le a ou aumaia o ia i le fonotaga a le korama i le vaiaso nei.”

Ona ia aapa atu lea i se faamoega manu faapitoa ma to mai ia te a’u le lupe mata tasi. “Ia tuu o ia i totonu o le fale lupe mo ni nai aso ona toe faataitai lea.” Sa ou faia le mea lea, ma sa toe aluese foi. O le aafiaga lava e tasi na toe fai foi: “Sau iinei, ma se’i o ta vaai pe toe foi i le aiga.” Na oo mai le faamatalaga mai la’u fautua a o ma savavali atu i le fale lupe, “Faamalo atu i le aumaia o Bob i le lotu perisitua. O le a la le lua mea ma Bob o le a fai ina ia faamalosi mai ai ia Bill?”

“O le a ma aumaia o ia i le vaiaso nei,” sa ou ofo atu ai.

Sa faapea ona faia pea lava pea lenei faiga. Na faatoa ou iloa atoatoa lava ina ua ou matua e sa’o lava sa tuuina mai e Harold, lo’u fautua, se lupe faapitoa, le lupe e tasi sa i lona fale lupe na ia iloa o le a toe foi atu i taimi uma e tatalaina ai o ia. O lana auala musuia lea e faia ai sana faatalanoaga patino faaleperisitua ma le peresitene o le korama a aoao i le tailua vaiaso. E tele mea ua ou nofo aitalafu ai i lena lupe mata tasi. E tele mea ua ou nofo aitalafu ai i la’u fautua o le korama. Sa ia te ia le onosai e fesoasoani mai ai ia te a’u ia ou saunia mo avanoa i le lumanai.

Tama, tama matutua, o loo ia i tatou se tiutetauave e sili atu o le taialaina lea o o tatou atalii ma atalii o a tatou fanau pele. Latou te moomia la tatou fesoasoani, latou te moomia la tatou faamalosiau, latou te manaomia a tatou faataitaiga. Na matuai atamai lava le faaupuina faapea e moomia e a tatou talavou ina ia toalaiti ni tagata faitio ae ia toatele atu ni faataitaiga e mulimuli ai.

Mo se faataitaiga e faatatau i na alii o a latou amioga ma olaga ua aofia ai na o sina auai laitiiti i le lotu po o sina toaga i le lotu i soo se ituaiga. O le vaega o nei toeaiina faamoemoeina ua faateleina le toatele. E mafua mai lea ona o na alii talavou o korama a le Perisitua Arona o e na leiloloa i le taimi a o i ai i le Perisitua Arona faapea ma alii ua matutua o e e le’i papatisoina ae le’i faaauau ai ona toaaga ma faatuatua ina ia mafai ona faauuina o ni toeaiina.

Ou te manatunatu e le gata i loto ma agaga o na alii taitoatasi, ae faanoanoa foi mo o latou taitoalua lelei ma fanau tutupu ae. O nei alii o loo faatalitali mai i ni lima fesoasoani, o se upu faamalosiau ma se molimau a le tagata lava ia i le upumoni e faailoa atu mai se loto ua tumu i le alofa ma se manao e siitia ma atinaeina.

O Shelley, la’u uo, o se tagata faapena. O lona toalua ma lana fanau o ni tagata lelei o le ekalesia, ae o taumafaiga uma ina ia uunaia o ia ina ia papatisoina faapea ma faamanuiaga o le mauaina o le perisitua na toilalo uma.

Ona maliu lea o lona tina. Sa matuai faanoanoa Shelley o lea na ia alu atu ai na o ia i se potu faapitoa i le falemaliu lea sa faia ai le sauniga o le maliu. Sa matou faasalalauina atu ia taualumaga o le maliu i le potu lenei ina ia mafai e ia ona faavauvau ai na o ia ma ia leai se tasi e mafai ona vaai atu i lona faanoanoa. A o o’u faamafanafanaina o ia i totonu o lena potu ae ou te le’i alu atu i le pulelaa, sa ia fusi ia te a’u, ma ou iloa ai ua ootia se lagona mafanafana.

Ua mavae atu taimi. Ua siitia atu Shelley ma lona aiga i se isi itu o le taulaga. Sa valaauina a’u ou te pulefaamalumalu i le Misiona a Kanata, ma matou siitia faatasi ai ma lo matou aiga i Toronto, Kanata, mo se vaitaimi e tolu tausaga.

Ina ua ou toe foi mai, ma ina ua mavae ona valaauina a’u i le Toasefululua, sa telefoni mai Shelley ia te a’u. Na ia faapea mai, “Epikopo, e te faamauina lo’u toalua, o lo’u aiga ma a’u i le Malumalu o Sate Leki?”

Sa vave ona ou tali atu, “Ae tatau ona avea muamua oe Shelley ma se tagata ua papatisoina o le Ekalesia.”

Sa ia ata ma tali mai, “Oi, ua uma le vaega lena ona fai a o e i ai i Kanata. Sa ou tau faaofoina oe. Sa i ai se tasi faiaoga o aiga e asiasi soo mai lava ia i matou ma aoaoina a’u i upumoni o le Ekalesia. O se tasi e fesoasoani i tamaiti pe a kolosi le auala i taeao uma pe a latou o i le aoga faapea ma aoauli uma pe a latou o mai i le fale. Na ia talosaga mai ia te a’u ina ia ou fesoasoani ia te ia. O le taimi o malologa pe a leai se tamaitiiti e toe kolosi, na te tuuina mai ai ni aoaoga faaopoopo e faatatau i le Ekalesia.”

Sa ou maua le avanoa ou te vaai ai i lenei vavega i o’u lava mata ma lagonaina le olioli i lo’u loto ma lo’u agaga. Sa faatinoina ia faamauga; sa tuufaatasia se aiga. E le’i umi se taimi ae maliu ia Shelley. Sa ou maua le avanoa ou te lauga ai i ona toe sauniga. Ou te manatuaina pea, le taoto ai o le tino o Shelley i totonu o lona sa, a o laei i ona laei o le malumalu. Ua ou naunau e taliaina loimata maligi o le faafetai, mo le na leiloa ae ua toe maua.

O e na lagonaina le pa’i atu o le aao o le Matai atonu e le mafai ona faamatalaina le suiga na oo mai i o latou olaga. O loo i ai se naunautaiga e auauna atu ma le faamaoni, ia savali ma le faamaualalo, ma ia ola atili e faapei o le Faaola. O le mauaina o lo latou vaaiga faaleagaga ma iloa atu ia folafolaga o le faavavau, latou te alagaina ai ia upu a le tagata tauaso o le na toe faapupulaina e Iesu: “O le mea e tasi ua ou iloa, o a’u le tauaso, ua ou vaai nei.”7

E mafai faapefea ona tatou faamatalaina nei vavega? Aisea ua faateleina ai gaoioiga faaleagaga i se tagata ua leva ona vaivai i le faaleagaga? Na tautala le tusi solo, e uiga i le oti, “Na pa’i atu le Atua … ia te ia, ona ia moe lea.”8 Ou te faapea atu, i le tautalagia o lenei toe fanaufouina, “Na pa’i atu le Atua ia te i latou, ma latou feala ai.”

E lua lava mafuaaga autu e matuai faamatalaina ai nei suiga i uiga, amioga, ma gaoioiga.

Muamua, na faaalia e tagata o latou malosiaga e faavavau ma faia ni faaiuga ina ia ausiaina ai. E le mafai ona faamalieina ia tagata i le na ona amio a’i i ni tulaga e le lelei pe a latou vaaia se tulaga lelei e mafai ona latou oo atu i ai.

Lona lua, o isi tagata na mulimuli atu i le apoapoaiga a le Faaola ma sa alolofa i o latou tuaoi e pei o i latou lava ma fesoasoani i le faatinoina o miti ma faanaunauga a o latou tuaoi.

O le ‘auga lava o lenei faagasologa o le mataupu faavae lea o le alofa.

O le suiga o taimi e le’i suia ai le malosiaga o le Togiola ina ia suia olaga o tagata. E pei ona Ia fetalai atu ia Lasalo na oti, e faapea foi ona Ia fetalai mai ia te outou ma a’u: “Ina sau ia i fafo.”9 Ou te faaopoopo atu: Sau ia i fafo mai le faanoanoa o le masalosalo. Sau ia i fafo mai le faanoanoa o le agasala. Sau ia i fafo mai le oti o le le talitonu. Sau ia i fafo i se olaga fou.

A o tatou faia ma faatonutonuina o tatou tulaga vae i ala na feafioa’i ai Iesu, ia tatou manatua le molimau na tuuina mai e Iesu: “Faauta, o a’u o Iesu Keriso, o Le na molimau ai perofeta e sau i le lalolagi… . O a’u o le malamalama ma le … ola o le lalolagi.”10 “O a’u le muamua ma le mulimuli; o a’u le o loo ola, o a’u o le na fasiotia; o a’u o lo outou fautua i le Tama.”11

O loo i ai tagata o korama ma i latou o e tatau ona avea ma sui o a tatou korama o e o loo moomia la tatou fesoaosani. Na tusia e John Milton i lana solo, “Lycidas,” “Ua tepa a’e mamoe fia aai, ma e le’i fafagaina.”12 Na fetalai atu le Alii lava Ia ia Esekielu le perofeta, “Oi talofa i leoleo mamoe o Isaraelu … ua outou le fafaga i le lafu.”13

O’u uso e o le perisitua, o le galuega e a tatou ia. Ae peitai, ia tatou manatua ma ia aua nei galo, o lena galuega e mafai ona faia. O vavega e maua i soo se mea pe a faalauteleina ia valaauga o le perisitua. Afai e suia e le faatuatua le masalosalo, afai e aveesea e le auauna atu ma le le manatu faapito le tauivi mo le tagata lava ia, o le a faataunuuina e le mana o le Atua Ona faamoemoega. O loo tatou i ai i le galuega a le Alii. Ua faatagaina i tatou i le fesoasoani a le Alii. Ae tatau ona tatou taumafai. Mai le tala faatino o le Shenandoah lea e maua mai ai upu musuia: “Afai tatou te le taumafai, ona tatou le faia lea; ma afai tatou te le faia, aisea la ua tatou i ai iinei?”

Ia avea i tatou uma taitoatasi, ma e anaana i le upu ae le na ona faalogo i le upu.14 Ia tatou mulimuli i le faataitaiga a lo tatou Peresitene, o Gordon B. Hinckley, le perofeta a le Alii.

Ia tatou faia e pei ona tali atu ia soo o le Faaola anamua i le valaaulia, “Ina mulimuli mai ia ia te a’u, ou te faia oulua ma faifaiva i tagata.”15 Ia tatou faapea ia ona fai, o la’u tatalo lea, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. MFF 107:99.

  2. MFF 58:26–28.

  3. Luka 2:52.

  4. Galuega 10:38.

  5. Tagai “Proclamation,” Ensign, Me 1980. 52–53.

  6. Deseret Semi-Weekly News, 29 Oke. 1889, 5.

  7. Ioane 9:25.

  8. Alfred, Lord Tennyson, In Memoriam A. H. H., section 85, stanza 5, line 4.

  9. Ioane 11:43.

  10. 3 Nifae 11:10–11.

  11. MFF 110:4.

  12. “Lycidas,” line 125.

  13. Esekielu 34:2–3.

  14. Tagai Iakopo 1:22.

  15. Mataio 4:19.