Pepa we “i no Posibol”
Mi save katem wan hol long wan nomol pepa we i bigwan gud blong save go tru. ?Yu no bilivim mi? ?Yu ting se i no posibol? Mi talem tru, hem i no wan trik. Yu save yusum lesen ia blong yusum wan samting blong tijim klas blong yu long hem, kworom, o famli abaot stap gat tras long God taem yu gat ol kwestin—iven olgeta we oli “no posibol”.
-
Askem grup blong yu sapos oli bilif se yu save katem wan hol long wan pis pepa we i bigwan inaf blong wan man i save go tru. Samfala bae oli no bilivim yu.
-
Ridim Josef Smit—Histri 1:23–25. Eksplenem se plante pipol oli no bin biliv se hem i posibol se Josef Smit i bin luk wan visen. Be hem i save se hemia i tru.
-
!Taem blong katem hol!
-
Foldem wanwan pepa long haf long longfala saed blong pepa.
-
Stat blong katem long laen we yu foldem. Katem long sotfala saed blong pepa long wan stret laen, be, no katem kasem en blong pepa.
-
Tanem pepa ia long narasaed mo katem bakegen. Mekem olsem long wan saed afta tanem mo katem olsem long narasaed long wan stret laen (no mas katem kasem en blong pepa)
-
Lego tufala laen we yu bin katem long wan en mo nara en i stap be katem long medel long ples we yu bin foldem.
-
Openem, mo naoia yu gat—wan hol we i bigwan inaf blong go tru!
-
-
Toktok raon se i no from se wan samting hem i konfius o i no posibol, hemia i no minim se i no tru. I tru, Josef Smit i bin luk Papa long Heven mo Jisas Kraes.
I gat ol taem we nara man i jalenjem ol biliv blong yu, o yu kam krosem ol kwestin we oli mekem yu konfius. Taem hemia i hapen olsem, tingbaot pepa we “i no posibol”. Disaed blong trastem God mo tanem yu i go long Hem, mo ol narafala gudgudfala risos blong faenem ol ansa.
Fet i blong hop from ol samting we yufala i no luk, be oli tru. … Yu tingting tu fastaem long ol tu tingting blong yu bifo yu gat tu tingting long bilif blong yu.”