Aoaoga a Peresitene
Mataupu 8: Malamalama i le Oti ma le Toetu


Mataupu 8

Malamalama i le Oti ma le Toetu

Pe a oti tagata e pele ia i tatou ma pe afai tatou te manatunatu loloto i lo tatou lava olaga faaletino, e mafai ona tatou maua le mafanafana ma mautinoa i le talalelei toefuataiina a Iesu Keriso faapea le moni faavavau o le toetu.

Mai le Soifuaga o Wilford Woodruff

I le amataga o Aokuso i le 1839, sa tuua ai e Elder Wilford Woodruff lona aiga i Montrose, Iowa, ona o le usitai i le valaau a le Alii e auauna i se misiona i le Atu Peretania. Sa ia faamavae atu i lona faletua, o Phoebe, ma lona afafine e toatasi, o Sarah Emma e tasi le tausaga. I lea taimi, sa maitaga ai Phoebe ia Wilford Jr., o le sa fanau i le aso 22 o Mati, 1840.

Ina ua mavae ni nai masina talu ona tuua Montrose, sa i ai Elder Woodruff i le Iunaite Setete i sasae, o loo talai atu le talalelei ma sauniuni mo se faigamalaga i Peretania Tele. I lea taimi sa ia tusitusi ai i lana tusi talaaga ni miti eseese se tolu lea sa vaai ai i lona faletua. Ina ua mavae le miti muamua sa ia tusia le faamatalaga lea i lana tusi talaaga: “Sa ou vaai ia Mrs. Woodruff i le mafatiaga loloto i se miti i Montrose. Ou te lei vaai ia Sarah Emma.”1 O lana lipoti o le miti lona lua sa puupuu foi: “Sa faia la’u miti i le po ma sa faia se talanoaga ma Mrs. Woodruff ae ou te lei vaai ia Sarah Emma.”2 O le miti lona tolu sa auiliili: “Sa ma matua fiafia i le talatalanoa o le tasi ma le isi, ae peitai sa filogia a ma’ua feiloaiga i le faanoanoa, aua ina ua uma ona ma talanoa mo sina taimi e uiga i tulaga o le matou aiga, sa ou fesili loa po o fea Sarah Emma. … Sa ia fai mai, a o tagi lotulotu. … ‘Ua oti o ia.’ Sa ma faanoanoa mo sina taimi, ona ou ala lea. … Pe moni ea lenei miti? O le a umi se taimi faatoa ou iloa se tala.”3

I le aso 14 o Iulai, 1840, ua i ai nei Elder Woodruff i Peretania Tele, na ia tusia ai se faamatalaga i lana tusi talaaga e faamamaluina ai se aso taua i lona aiga: “O Sarah Emma ua lua ona tausaga i le aso lenei. Ia faasaoina e le Alii lo’u toalua ma la’u fanau mai faamai ma le oti seia ou foi atu.” Ona o ia o se tasi e faailoaina pea lava le finagalo o le Alii, o lea sa ia faaopoopo ai, “Oi le Alii e, ou te tuuina atu i latou i ou aao; fafaga, faalavalava, ma faamafanafana i latou, ma ia ia te oe le mamalu.”4 E tolu aso mulimuli ane, ae maliu si teineitiiti o Sarah Emma.

E lei iloaina e Elder Woodruff le oti o lona afafine seia oo i le aso 22 o Oketopa, 1840, ina ua ia faitauina se tala i se tusi sa maua a se tasi o ona usoga i le Korama a le Toasefululua.5 Ina ua mavae aso e fa sa faatoa maua ai se tala mai ia Phoebe, i se tusi na tusia i le aso 18 o Iulai. Sa tusia se vaega o lana [Phoebe] tusi i lana tusi talaaga:

“La’u pele Wilford, o a ni ou lagona pe a ou fai atu o ananafi sa valaauina ai a’u e molimauina le toesea o si a ta pele o Sarah Emma mai lenei lalolagi? Ioe, ua alu o ia. O le lima ma’ema’ea o le oti ua na seiinaese atu o ia mai o’u lima. … Ina ua ou vaavaai atu ia te ia, sa masani ona ou mafaufau pe faapefea ni o’u lagona pe a ma valavala. Sa ou manatu o le a le mafai ona ou ola e aunoa ma ia, aemaise lava i le toesea ai o lo’u toalua. Ae ua alu o ia. Ua aveina atu o ia e le Alii ia te Ia mo se mafuaaga poto.

“O se lu’i ia te a’u, ae sa tulai mai le Alii i o’u tafatafa i se auala ofoofogia. E mafai ona ou vaai ma lagona ua Ia aveina o ia ma o le a sili lana tausiga ia te ia nai lo so’u mafai mo sina taimi seia ou alu atu foi ma feiloai ma ia. Ioe, Wilford, ua i ai la taua agelu itiiti i le lagi, ma ou te manatu ua uma ona asiasi atu lona agaga ia te oe i luma atu o le taimi lenei.

“E ese le faigata o le ola e aunoa ma ia. … Sa ia tuuina se kisi mo lona tama ia te a’u ae o le a oti o ia. … Sa faaee atu lima o toeaina i ona luga ma faauuina o ia mo ni nai taimi, ae i le aso na sosoo ai sa alu atu lona agaga i se isi lalolagi e le o i ai se faanoanoa.

“O le aso na ma o mai ai ma Wilford [Jr.], faatasi ai ma le toatele o nai uo, i Commerce, [Ilinoi,] e tuuina atu faaaloaloga mulimuli i si a ta pele laitiiti ina ia tanuina faalelei o ia. Sa leai sona aiga e mulimuli atu ia te ia i le fanuatanu pe maligi se loimata mo ia ua na o lona tina ma Wilford laitiiti. … Ua faatoa ou foi mai sa alu sa’u savalivaliga manaia toe faanoanoa i le fanuaoti o Sarah. O loo taotooto filemu na o ia. E mafai ona ou fai atu na aumaia e le Alii ma toe aveeseina e le Alii, ma ia faamanuina foi le suafa o le Alii [tagai Iopu 1:21].”6

E ese mai le kopiina o le tusi a Phoebe, sa laitiiti se tusitusiga a Elder Woodruff e uiga i le oti o lona afafine. Sa na ona faapea lava o Sarah Emma ua “aveesea mai lenei olaga” ma ua “alu atu o ia e le toe vaaia i lenei olaga.”7

I ona tausaga e 91, sa tumau pea le soifua o Wilford Woodruff ae ua maliliu le toatele o e pele ia te ia, e aofia ai ma nisi o lona aiga ma Aposetolo uma sa latou auauna faatasi i lalo o le taitaiga a le Perofeta o Iosefa Samita. I nei taimi faanoanoa, sa ia maua le mafanafana i lana molimau o le talalelei toefuataiina ma le “tulaga moni e faavavau” o le toetutu.8 Sa masani ona ia aoao atu faapea o le oti o se e amiotonu o le Au Paia o Aso e Gata Ai e avea ma taimi faanoanoa ma taimi fiafia. O le mea moni, i le agai atu i le faaiuga o lona soifuaga sa ia tusia ai faatonuga ia e uiga i lona lava maliu: “Ou te le manao i lo’u aiga po o uo e laeiina ni faailoga o le faanoanoa mo a’u i lo’u oti po o tua atu foi, aua afai ou te faamaoni ma faatuatua e oo atu i le oti o le a leai se mafuaaga e faanoanoa ai se tasi mo au.”9

Aoaoga a Wilford Woodruff

O le oti e ulufale atu ai agaga o tagata taitoatasi i le lalolagi o agaga, lea e fiafia faatasi ai e amiotonu ma faaauauina ai le galuega a le Alii.

E matua toatele lava [tagata] o e talitonu a oti se tagata o le iuga lena o ia, faapea e leai se olaga i tua atu. E mafai ea e se tagata magafagafa ona talitonu o le Atua o le lagi sa fausiaina le lua po o le tolu selau afe miliona o agaga, ma tuuina atu i ai tino [faaletino], tau lava ina o mai ma ola i luga o le fogaeleele ona toe mou atu lea i le pogisa pe tafiesea? E foliga mai ia te a’u soo se tagata manatunatu loloto lava e le mafai ona faaaogaina nei ituaiga talitonuga. E matua faatuiese i lagona faanatura ma manatunatuga loloto.10

A o faanoanoa ai i le toesea o a tatou uo, e tatau ona ou mafaufau faapea i oti uma, o loo i ai se toe fanau mai; e tuua e le agaga le tino ua oti ia i tatou, ae ui atu i le isi itu o le veli o loo ola [i le vaaiga] a lena faatasiga maoae ma le amiotonu o loo galulue foi mo le faataunuuina o faamoemoega o le Atua, i le togiolaina ma le faaolaina o se lalolagi ua pau.11

O loo i ai le fiafiaga pe a ulufale atu le agaga o se tasi o le Au Paia a le Atua Soifua i le lalolagi o agaga ma feiloai ma le Au Paia o e sa o atu muamua.12

O nisi e galulue i le itu lenei o le veli, o isi o le isi itu o le veli. Afai tatou te nonofo iinei e tatou te tulimatai e galulue i le faamoemoe o le faaolataga, ma afai tatou te o atu ai [i le isi itu o le veli] tatou te tulimatai e faaauau la tatou galuega seia toe afio mai le Atalii o le Tagata.13

O le Togiola a Iesu Keriso, o le a toetutu ai tagata uma, ma faatasiaina ai o latou agaga ma o latou tino faaletino.

Matou te faailoa atu e oti uma lava ia Atamu, ma o lena oti e ala i le pau e tatau ona oo mai i luga o le fanauga uma a tagata, faapea foi i luga o manu uma o le vao, o i’a uma o le sami ma manu felelei o le vanimonimo ma galuega uma a le Atua, e tusa ai ma le fuafuaga o lenei lalolagi. O se tulafono lea e le mafai ona suia pe aveesea. … O le Faaola lava ia sa tofo i le oti; Na maliu o Ia e togiola le lalolagi; O Lona tino sa tuuina i le tuugamau, ae lei oo i ai le pala; ma ina ua mavae aso e tolu sa tulai mai le tuugamau ma faaofuina i le tino ola pea. O ia o le faapolopolo o le toetutu.14

Ua faamalieina a’u, e pei ona masani ai, e uiga i le toetutu. Ou te alaga fiafia ai. Sa tatalaina mai le ala mo i tatou e le toto o le Alo o le Atua.15

A oo mai le toetutu, o le a tatou toe tulai mai ma tino ola pea; ma o sauaga, mafatiaga, faanoanoaga, tiga ma le oti, e tusa ai ma olaga faaletino, o le a aveesea e faavavau.16

O lenei mataupu faavae o le toetutu o e ua oti e sili ona mamalu. O se faamafanafanaga, i lo’u lava agaga, le manatu, faapea, i le taeao o le toetutu, o le a i ai i lo’u agaga le avanoa e nofo ai i le tino lava lea sa i ai iinei. I le avea ai o toeaina o Isaraelu ua tatou faimalaga i le mano o afe o maila i le vaivai ma le lelava, a o galulue ai e talai le talalelei a Iesu Keriso i le fanauga a tagata. O le a ou matua fiafia e maua le tino e tasi i le toetutu lea sa ou tauasa ai i taufusi, aau i vaitafe ma faimalaga ai ma galue ai e fausia le malo o le Atua iinei i luga o le fogaeleele.17

E maua mai i le talalelei le mafanafana pe a maliliu i latou e pele.

A aunoa ma le talalelei a Keriso o le tuueseeseina e le oti, o se tasi lea o mataupu silisili ona pogisa lea e mafai ona mafaufau i ai; ae ina ua maua loa le talalelei ma aoao ai i mataupu faavae o le toetutu, o le pogisa, faanoanoa ma mafatiaga ia e oo mai i le oti, i se itu uiga ese, ua aveesea. Sa masani ona ou manatu faapea, o le vaai i se tino oti, ma i le vaai atu ua taatia i le tuugamau ma ufiufi i le eleele, o se mea silisili ona pogisa i luga o le fogaeleele; a aunoa ma le talalelei e pei lava [le oti] o le puna atu i le pouliuli. Ae peitai o le vave lava ona tatou mauaina o le talalelei, o le vave [foi] lea ona faapupulaina le agaga o le tagata e ala i le musumusuga a le Silisiliese, [o le vave foi lea] o le a mafai ai e ia ona fai atu faatasi ma se tasi o anamua—“Le tuugamau e, o fea o i ai lou manumalo, Le oti e, o fea o i ai lou tui? O le tui o le oti o le agasala, ma o le meaalofa a le Atua o le ola e faavavau, e ala i le Alii o Iesu Keriso.” [Tagai 1 Korinito 15:55–57.] O le toetutu o e ua oti e faaalia mai o ia lava i luma o le mafaufau faapupulaina o le tagata, ma ua ia te ia le faavae e malolo ai lona agaga. O le tulaga lena o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le aso. Tatou te iloa mo i tatou lava, ua tatou le o i ai i le pouliuli e uiga i lenei mataupu; ua faaalia e le Atua ia i tatou ma ua tatou malamalama i aoaoga faavae o le toetutu o e ua oti, ma ua aumaia e le talalelei le ola ma le tino ola pea i le malamalama. [tagai 2 Timoteo 1:10].18

E moni, e faigata le valavala ma a tatou uo. … O le natura o i tatou e faaali atu o tatou lagona i loimata i le tuueseina atu o tino o a tatou uo faapelepele, ma e i ai lava le tulaga tatou te oo i ai e sa’o ma tatau; ae e i ai foi tulaga matua soona fai ia e faaloloto ai [isi], ia e le tatau pe sa’o mo le Au Paia o Aso e Gata Ai ona faataitai i ai.19

Mo nai fuafuaga po o mafuaaga ou te le iloa, ua ou ola ina ia ou auai atu i maliu ma mulimuli atu i le tuugamau o le matua toatele lava o Perofeta ma Aposetolo ma le toatele foi o le Au Paia o e sa galulue i lenei Ekalesia i o latou aso ma tupulaga. … Ou te lei lagona lava se tatau ona ou faanoanoa i lo’u agaga e mulimuli atu i se Perofeta, po o se Aposetolo, po o se tasi o le Au Paia a le Atua soifua i le tuugamau o le sa faamaoni ma faatuatua i le Atua, o le sa faamaoni ma faatuatua i Ana feagaiga, o le ua mauaina le Talalelei a Iesu Keriso ma sauniga paia o le talalelei, ma le Perisitua paia. O ia alii ma tamaitai ua faataunuuina a latou misiona iinei i le lalolagi ma le mamalu, ma sa galulue, ma le alolofa, seia valaauina i latou e foi atu. Ua oti i latou i le faatuatuaga, ma o le a maua e i latou le pale o le mamalu.

O o’u lagona na i le maliu o Peresitene [Polika] Iaga, Uso [Heber C.] Kimball, Uso [Ioane] Teila, le Au Aposetolo e Toasefululua, ma tagata uma o e ua taliaina le Talalelei a Keriso ma sa faamaoni ma faatuatua i lena misiona. O loo i ai se tulaga moni faavavau—lea o le a iloaina e le lalolagi atoa—i le olaga. O loo i ai se tulaga moni faavavau i le oti. O loo i ai se tulaga moni faavavau i le toetutu, ma i le faamasinoga o lumanai, ma i fesootaiga uma a le Atua ma tagata uma i le lumanai e tusa ai ma galuega e faia i le tino; ma a ulufale atu se alii po o se tamaitai i feagaiga ma le Alii, o le ua mauaina le Talalelei ma sauniga o le talalelei, ma sa faamaoni ma faatuatua i ona aso ma tupulaga, ma ua valaauina e foi atu i le aiga i le lalolagi o agaga, o fea la le tagata e malamalama i nei aoaoga faavae ae mafai ona faanoanoa mo lena uso po o lena tuafafine?20

O le Togiola a Iesu Keriso, o le a mauaina ai le malo selesitila e fanau uma o e oti ae lei taunuu i tausaga e mafai ai ona tali atu mo i latou lava.

E leai se pepe po o se tamaitiiti ua oti ae lei taunuu atu i tausaga e mafai ai ona tali atu mo i latou lava, e le togiolaina, ma o le a le oo atu lava i le faasalaga a seoli. … O le a ou tetee ma le maua’i i soo se tagata e saili i soo se tusitusiga o upumoni paia ni sauniga ua faatulagaina mo le faaolataga o fanau iti o e mama; o le a matua le manaomia e tusa ai ma ia tulaga, ma e pau lava le mea e maua ai o le tulaga na aveina ai e Iesu tamaiti laiti i ona aao ma faamanuia i latou, lea e sa’o ma e matua tonu lava e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua. Ae o le papatisoina o tamaiti e ala i le faatulutulu, po o le mataupu faapea o tamaiti e o i seoli i soo se tulaga lava, o se mataupu na faavaeina e tagata ae le o le Atua, ma o lea la e leai se aoga ma e matua sese atoatoa ma mataga i le faafofogaaga a le Atua. E le manaomia se isi faamatalaga e uiga i tamaiti. … Ua faaolaina i latou i le toto o Iesu Keriso.21

O tamaiti e mama i luma o le Alii; o latou oti ma o latou mafuaaga, o loo i ai lena i aao o le Atua, ma e le tatau ona tatou faatuiese i le Alii po o ana fesootaiga ma [tagata] e ese mai i le mea na faia e Iopu. … O loo i ai se faamanuiaga e fesootai ma le mataupu—e mama i latou, e le agasala i latou. Ua latou oti e tusa ai ma tulafono o le oti ua uma ona tuuina mai e le Atua ia Atamu ma ana fanau uma; ae ina ua tuua e o latou agaga o latou tino ma oo atu i le lalolagi o agaga ua maea o latou faalavelave ma mafatiaga. … O le a toe tulai mai i latou mai o latou tuugamau i le taeao o le toetutu, … faaofuina i le mamalu, tino ola pea ma le ola e faavavau, i le matagofie ma le tautotogo faavavau ma o le a tuuina atu i latou i lima o o latou matua, ma o le a latou taliaina i latou i lo latou aiga i faatulagaga a le lalolagi selesitila, ma o o latou matua e ana i latou e faavavau. O le a ola i latou i le umi e soifua ai lo latou Atua. O lenei, i le Au Paia o Aso e Gata Ai, o e talitonu i le toetutu, e tatau ona avea ma pogai o le faamafanafanaga ma faamanuiaga.

… Atonu e tulai mai ia te a’u ma oe le fesili—“Aisea ua aveesea ai e le Alii la’u fanau?” Ae e le o se mea lena ou te ta’u atua, aua ou te le iloaina; o loo i aao o le Alii, ma sa i ai mai lava i le foafoaga o le lalolagi ma seia oo mai i le taimi lenei. O tamaiti o loo aveesea a o pepe i latou, e o sa’o lava i latou i le lalolagi o agaga. E o mai i latou iinei e faataunuu le faamoemoe o lo latou o mai, o le faaofuina i le tino faaletino. E o mai i latou ia maua se faataitaiga ma se tofi i le lalolagi; latou te maua tino, po o ni malumalu, ma o lena malumalu o le a faasaoina mo i latou, ma i le taeao o le toetutu o le a tuufaatasia agaga ma tino, ma e faapei ona i ai iinei tatou te maua ai fanau o tausaga eseese i se aiga, mai le pepe o loo susu i le tina e oo atu i le tagata matua, o le a faapena foi i le faatulagaga o le aiga i le lalolagi selesitila. O le a toe tuuina mai ia i tatou a tatou fanau e faapei o le taimi na tuu ifo ai i latou i le tuugamau, pe afai e tausisia pea e i tatou, o o latou matua, le faatuatua ma faamaonia lo tatou agavaa e mauaina le ola e faavavau; ma afai e le faamaonia i tatou, o le a faasaoina lava a tatou fanau ma latou mauaina le mamalu selesitila. O lo’u lea iloa e uiga i tamaiti pepe uma e maliliu, e tusa lava pe fanau mai o se Iutaia po o se Tagata o Nuu ese, pe amiotonu pe amioleaga. Latou te o mai mai lo latou tama e faavavau ma lo latou tina e faavavau na fanaua i latou i le lalolagi e faavavau, ma o le a toefuataiina atu i latou i o latou matua e faavavau; ma o matua uma o e taliaina fanau iinei e tusa ai ma le faatulagaga a le Atua ma le perisitua paia, e tusa lava po o le a le vaitausaga na ola ai i latou, o le a mauaina na fanau i le taeao o le toetutu, ma o le a tuuina atu i latou [fanau ua oti] ia i latou [matua o fanau ua oti] ma o le a latou [fanau ua oti] faamamaluina o latou aiga faatulagaina i le lalolagi selesitila. …

… O le a ou fai atu i a tatou uo faanoanoa, o a outou fanau ua aveesea ma outou ma e leai se mea e mafai ona outou faia, e le mafai e se isi o i tatou ona faia i ai se mea; e leai se faasalaga e tuuina atu i matua pe afai latou te faia le lelei latou te mafaia. E le tatau ona faasalaina le tina ona ua le mafai ona ia laveaiina lana tama ma’i, ma e tatau ona tatou tuuina atu nei mea i aao o le Atua. E le umi se taimi ae toe tuuina mai i latou ia i tatou. …

E tusa ai ma le tuputupu ae, mamalu ma le faaeaina o fanau i le olaga a sau e lei faaalia mai e le Atua se mea e uiga i lena mataupu ia te au, pe uiga i a outou fanau, o la’u fanau po o se fanau lava a se isi, e leai lava se isi mea vagana o le a faasaoina i latou. Ma ou te lagona e tatau ona tuuina atu lo tatou faatuatuaga i le Alii i nei mafatiaga, e tatau ona tatou faalagolago atu i lona aao ma vaai atu ia te ia mo le faamafanafanaga ma le faamanuiaga. Tatou te le faanoanoa ona o nei mafatiaga e pei o e e leai se faamoemoe; tatou te le faanoanoa ona o le aveesea o a tatou fanau e pei o le a tatou le toe vaai lava ia te i latou, aua ua uma ona tatou iloa le sa’o. Ua sili atu le aoaoina o i tatou e le Alii, ma faapena foi [ona faia] e le talalelei; o faaaliga a Iesu Keriso ua faaalia mai ia i tatou o le a toefuataiina mai i latou ia i tatou i le toetutu o e amiotonu. …

… Ou te tatalo i lo’u Tama Faalelagi ina ia faamanuia Uso ma Tuafafine Wheeler [o se ulugalii na faatoa maliliu talu ai nei le la fanau tama e fa tausaga ma le ono tausaga] i o la’ua mafatiaga, ma tuuina atu ia te i la’ua lona Agaga Paia, ina ia la taooto i lalo i le po ma tulai mai i le taeao ma misia la la’ua fanau, ae o le a la lagonaina ua tuuina atu [fanau ua maliliu] i aao o le Alii, ma iloa ai o lo latou tuueseesea ma le la fanau iti e le o se mea faavavau, ae mo se taimi puupuu o le a toe tuuina mai i ia te i la’ua. E faasino lea ia i tatou uma i le toesea o a tatou fanau. Tatou te tuuina atu i latou i le tuugamau, ae o le a latou tulai mai i le taeao o le toetutu, ma afai tatou te faatuatua i le upumoni, o le a tatou mauaina i latou ma alalaga fiafia faatasi ai ma i latou.22

E tatau ona tatou ola i se auala o le a tatou saunia ai e mauaina faamanuiaga a le Atua o loo teuina mo i tatou pe a tatou oti.

O lo tatou taunuuga i le lumanai o loo i le isi itu o le veli. A ou oti ou te manao i le avanoa e alu atu ai i le mea o loo i ai le Atua lo’u Tama Faalelagi, ma o loo i ai Iesu Keriso, le Faaola o le lalolagi.23

E tatau ona tatou taumafai e faaaoga tatau o tatou taimi, a tatou taleni ma o tatou avanoa a o tatou i ai i le lalolagi. Ua ou iloa o lenei lalolagi e le o so tatou nofoaga tumau. O loo i ai se faamaoniga o lenei tulaga i aso uma o o tatou olaga. E tatau ona tatou falelauasia o tatou perofeta, aposetolo, toeaina, tama, tina, taitoalua ma fanau, o ia mea uma o loo faaali mai ia i tatou e leai so tatou folafolaga e faaauau pea le olaga faaletino. Ua tatau ai nei la ona faaleleia atili le faaaogaina o o tatou taimi i le aso.24

O lenei apoapoaiga e matua malosi le aafia ai o e o loo soifua, “O le mea lea ia outou nofo sauni ai.” [Mataio 24:44.] Ma e faatatau ia i tatou uma. Ua ia i tatou [le tiute] i le avea ma matua ma toeaina o Isaraelu e galulue i le galuega a le Atua, a o faatagaina i tatou e ola; ia ola ai i le malamalama ma le poto ua faamanuiaina ai i tatou. Aua ua i ai le taimi ua atofaina mo tagata uma; ma na te aveesea le toatele e tusa ai ma lona lava finagalo. O le a ia aveina le ua ia finagalo e ave, ae tuua e ua ia finagalo e tuua mo sana fuafuaga poto o loo ia te ia lava.25

Pe a uma ona tatou ui atu i faanoanoaga o le olaga faaletino ma maua le olioli ma le mamalu o le malo selesitila ua tuuina mai i o tatou luga e mafai ona tatou iloa ai o mafatiaga o le olaga faaletino ua saunia i tatou ma faamalosia i tatou e talisapaia faamanuiaga ia ua saunia e le Atua mo le au faatuatua.26

O la’u tatalo ia salamo lenei nuu i a latou agasala uma ma ia ola ai faaleagaga ma maua le mana e tulai mai i luma o le Alii, ina ia faafofogaina a latou tatalo, ia saunia e puipuia le malo ma aua lava nei tuulafoa’ia a latou feagaiga ma o latou uso pe faafitia foi le talalelei, ae ia mafai ona manumalo i le lalolagi ma saunia e avea ma suli faatasi ma Keriso, e tusa ai ma le atoatoaga o le uluai toetutu, lea ua saunia mo e tausia poloaiga a le Atua, o la’u tatalo lena.27

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai itulau v–ix.

  • Toe iloilo le faamatalaga e uiga i le maliu o Sarah Emma Woodruff (itulau 77, 79–80). O a mataupu faavae sa faamafanafanaina ma faamalosia Elder ma Sister Woodruff? O a ni mea e mafai ona tatou aoaoina mai i lenei tala?

  • E tusa ai ma aoaoga a Peresitene Woodruff, o a aafiaga e mafai ona tatou tulimatai i ai i le lalolagi o agaga? (Tagai itulau 80–81). E faapefea e lenei malamalamaaga ona fesoasoani ia te oe?

  • A o e faitau i le fautuaga a Peresitene Woodruff e uiga i le faanoanoa i le oti o e pele ia i tatou, o a aoaoga faavae o loo e iloa mai ai? (Tagai itulau 81–82) O faapefea ona e maua le filemu pe a oti i latou [tatou] te alolofa i ai? E faapefea ona tatou fesoasoani atu i isi o e faanoanoa i taimi o le oti?

  • E faapefea ona aveesea e le Togiola a Iesu Keriso le tui o le oti? (Tagai i itulau 81–82; tagai foi i le 1 Korinito 15:55–57; Mosaea 16:6–9.)

  • O a mea ua e aoaoina mai i aoaoga a Peresitene Woodruff e uiga i tamaiti laiti o e oti? (Tagai itulau 84–87.)

  • Toe faitau itulau 87–88. Taumafai e manatua tagata o aiga po o uo o e na foliga ua saunia ina ua oo mai lo latou taimi e oti ai. O a mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei tagata? E tusa ai ma le aoaoga a Peresitene Woodruff, o a mea e tatau ona tatou faia e saunia ai mo le olaga i tua atu o le oti? (Tagai i itulau 87–88.)

  • E faapefea ona i ai se sao o aoaoga a Peresitene Woodruff i lou malamalamaaga i le oti ma le toetu?

Mau E Faatatau I Ai: 1 Korinito 15; Alema 11:42–45; 28:12; 34:32–41; Moronae 8:12–19; MFF 42:45–47; 76:50–70; 138:57

Faamatalaga

  1. Journal of Wilford Woodruff, Novema 8, 1839, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  2. Journal of Wilford Woodruff, Novema 11, 1839.

  3. Journal of Wilford Woodruff, Novema 28, 1839.

  4. Journal of Wilford Woodruff, Iulai 14, 1840.

  5. Tagai Journal of Wilford Woodruff, Oketopa 22, 1840.

  6. I le Journal of Wilford Woodruff, Oketopa 26, 1840.

  7. Journal of Wilford Woodruff, summary of the year 1840.

  8. Deseret Weekly, Aperila 4, 1891, 462.

  9. I le “President Wilford Woodruff,” Millennial Star, Setema 22, 1898, 604.

  10. Deseret Weekly, Setema 21, 1889, 394.

  11. The Discourses of Wilford Woodruff, filifilia e G. Homer Durham (1946), 245.

  12. Deseret Weekly, Aperila 4, 1891, 463.

  13. The Discourses of Wilford Woodruff, 246.

  14. The Discourses of Wilford Woodruff, 244.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, Ianuari 17, 1882, 1.

  16. Deseret Weekly, Fepuari 24, 1894, 288.

  17. Deseret News: Semi-Weekly, Tesema 28, 1875, 1.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  19. The Discourses of Wilford Woodruff, 247.

  20. Deseret Weekly, Aperila 4, 1891, 462.

  21. The Discourses of Wilford Woodruff, 232–33.

  22. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  23. Deseret Weekly, Aperila 6, 1889, 451.

  24. Millenial Star, Novema 21, 1887, 742.

  25. The Discourses of Wilford Woodruff, 246.

  26. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  27. Deseret News, Tesema 31, 1856, 340.

Ata
Christ emerging from tomb

Sa molimau mai Peresitene Woodruff o le Faaola o le “faapolopolo o le toetutu.”

Ata
Christ appearing to the five hundred

“O le taimi lava tatou te mauaina ai le talalelei ma aoao i le mataupu faavae o le toetu, o le a faapea loa ona aveesea le pogisa, faanoanoa ma mafatiaga lea e oo mai ona o le oti.”

Ata
Temple Hill Cemetery

I lana molimau i le Togiola a le Faaola, sa aumaia ai e Wilford Woodruff le mafanafana i matua o e ua oti a latou fanau iti.