Aoaoga a Peresitene
Mataupu 16: Faaipoipoga ma le Tulaga Faamatua: Saunia o o Tatou Aiga mo le Ola e Faavavau


Mataupu 16

Faaipoipoga ma le Tulaga Faamatua: Saunia o o Tatou Aiga mo le Ola e Faavavau

E mafai ona lotogatasi aiga e atiina ae le malo o le Atua ma tofo ai i faamanuiaga uma lava o le lagi, e ala i le taialaina e ni matua amiotonu ma alolofa.

Mai le Soifuaga o Wilford Woodruff

Sa faaipoipoina Wilford Woodruff ma Phoebe Whittemore Carter i le aso 13 o Aperila, 1837, i Katelani, Ohio. I lo la soifuaga faatasi, sa la taufai onosaia le tele o lu’i faigata, ma tutupu ai faatasi i laua i le faamaoni o le tasi i le isi, i le la fanau, ma le malo o le Atua. O se tasi o ia aafiaga na oo mai i le taumalulu o le 1838, na tusia i le lima masina a o lei valaauina Wilford Woodruff i le tofi aposetolo. A o taitaiina e Uso Woodruff se vaega o le Au Paia i se faigamalaga e potopoto atu faatasi ma isi tagata o le Ekalesia, sa oo ina ma’i tigaina lona faletua. Sa ia faamatala mulimuli ane:

“I le aso 23 o Novema sa lavea lo’u toalua, o Phoebe, i se tiga matuitui o lona ulu, lea na i’u ai i le fiva faiai. Sa oo ina tuputupu pea lona lotovaivai ma le popole i aso uma a o alu pea la matou faigamalaga. O se tulaga lea e matuai ogaoga le leaga mo se tamaitai e faimalaga ai i se taavale solofanua i luga o auala lauleaga, a o tigaina e pei ona sa i ai. O le taimi foi lea sa ma’i tigaina ai la ma’ua tama.”

I aso taufaiuiu, sa matua faateteleina le leaga o le tulaga o le ma’i o Sister Woodruff, e ui lava sa mafai ona latou malolo i luga o le ala a o latou faimalaga ma maua ni nofoaga e mapu i ai. Sa manatuaina e Uso Woodruff: “E oo mai i le aso 3 o Tesema ua matua leaga lava le tulaga o lo’u toalua. Sa ou faaaluina le aso atoa i le tausiaina o ia, ma o le aso na sosoo ai sa ou toe foi atu ai i Eaton [o se aai lata ane] e aumai ni mea mo ia. Sa foliga sa faasolosolo atu lava ina vaivai o ia, ma i le afiafi sa manino lava le tuua e lona agaga o lona tino, ma maliu ai o ia.

“Sa faapotopoto mai tuafafine uma e li’o lona tino, ma fetagisi ai, a o ou tu ma tilotilo atu ia te ia ma lo’u faanoanoa tele. Sa amata ona oo mai le Agaga ma le mana o le Atua i o’u luga, ma mo le taimi muamua lava talu lona ma’i, sa faatumulia lo’u agaga i le faatuatua, e ui lava sa taoto mai o ia o se ua oti.”

I le faamalosia ai o ia i lona faatuatua, sa tuuina atu e Wilford Woodruff se faamanuiaga faaleperisitua i lona toalua. “Sa ou faaeeina o’u lima i ona luga,” o lana tala lea, “ma i le suafa o Iesu Keriso sa ou tulieseina le mana o le oti faapea le na te faaumatiaina, ma poloaiina lea agaga e alu ese ma ia, ma poloaiina le agaga o le ola e ulufale atu i lona tino.

“Sa toe foi atu lona agaga i lona tino, ma e mai i lena itula sa atoatoa ai o ia; ma na matou lagona uma lava e tatau ona vivii atu i le suafa o le Atua, ma ia faatuatua ia te ia ma tausi i ana poloaiga.

“A o tupu pea lenei faagasologa ia te a’u (e pei ona faamatala mulimuli mai ai e lo’u toalua) sa tuua e lona agaga lona tino, ma sa ia vaai mai i lona tino o taatia i luga o le moega, ma tuafafine o loo fetagisi. Sa ia vaai atu ia te i latou ma vaai mai ia te a’u, ma lana pepe, a o sioa o ia i lenei vaaiga, na oo mai i totonu o le potu ni peresona e toalua. … O le tasi o nei avefeau na ta’u atu ia te ia e mafai ona fai lana filifiliga: e mafai ona alu atu ma malolo i le lalolagi o agaga, ae e iai foi aiaiga e mafai ona ia maua le avanoa e toe foi mai ai i lona tino ma faaauau ana galuega i luga o le fogaeleele. O le aiaiga, afai na te lagonaina e mafai ona ia tu i tafatafa o lana tane, ma ui atu faatasi ma ia i faigata, i lu’itau, ma tiga ma mafatiaga uma o le olaga lea o le a valaauina ai o ia e ui atu ai ona o le Talalelei seia oo lava i le iuga. Ina ua vaai mai o ia i le tulaga o lana tane ma lana tama o lea sa fai atu ai o ia: ‘Ioe, o le a ou faia!”

“I le taimi lava na ia faia ai lena filifiliga sa oo mai le mana o le faatuatua i luga ia te a’u, ma ina ua ou faauuina o ia, sa ulufale mai lona agaga i lona tino. …

“I le taeao o le aso 6 o Tesema, sa fetalai mai le Agaga ia te a’u: ‘Tulai, ma faaauau lau faigamalaga!’ ma o le alofa tunoa o le Atua sa mafai ai ona tulai lo’u toalua ma faia ona lavalava ma savali atu i le taavale solofanua, ma sa matou o ai i le ala ma le olioli tele.”1

I lona faamaoni ai i lana folafolaga, sa tumau Sister Woodruff i tafatafa o lana tane, e oo lava ina manaomia e ona tiute o se Aposetolo le malaga ese atu ma le aiga mo taimi uumi lava. I le aso 4 o Me, 1840, a o auauna ai Elder Woodruff i se misiona i Egelani, sa lafo atu ai e [Sister Woodruff ] se tusi mo ia, faapea: “Ou te iloa o le finagalo o le Atua e tatau ona e auauna i lana tovine; o le mea lea, ua ou lagona ai lo’u lagolagoina o lona finagalo i ia mea. E le’i tuua lava a’u ou te muimui pe ou te faatuiese talu ona e tuua a’u, ae ou te tulimataia le aso o le a e toe foi tasi mai ai i le fatu o lou aiga, ua faataunuuina lau misiona i le alofa ma le mata’u i le Atua. O loo e i ai pea iinei faatasi ma a’u i taimi ou te oo atu ai i luma o le nofoalii o le alofa tunoa, ma le taimi ou te talosaga ai mo le puipuiga ma faamanuiaga mo a’u ma le fanau, ou te talosagaina foi lea lava mea e tasi mo la’u soa pele, o le ua alu ese mamao atu ma a’u, i se atunuu ese, e talai le atoaga o le talalelei a Iesu Keriso.”2

I ia taimi a o valavala ai, sa faailoa ai foi e Peresitene Woodruff sona naunautaiga mo lona aiga, tuufaatasia ma se tautinoga e faia le finagalo o le Alii. I le aso 3 o Aperila, 1847, sa auina ai o ia e faimalaga faatasi ma le vaega muamua o paionia e agai atu i le Vanu o Sate Leki. Sa ia tusia i lana tusi talaaga: “Ou te lei lagonaina lava se mamafa sili atu i lo’u mafaufau i se isi lava taimi na ou tuua ai lo’u aiga mo se misiona nai lo le taimi lenei. O la’u tatalo i le Atua o le a Ia lagolagoina a’u ma lo’u aiga ina ia matou toe feiloai i lenei lalolagi e pei ona ia faia i le tele o isi misiona ua ou faataunuuina i le lalolagi i le tovine a le Alii.”3 I le fa o aso mulimuli ane sa vaavaai atu ai lona aiga ia te ia a o malaga ese atu mo le nofoaga o le Au Paia i Uinita Kuota, Nebraska. Sa tu o ia i luga o se mea maupuepue e le mamao ma le nofoaga, ma sa ia faaalu ai sina taimi e toe tepa ai i tua i lona aiga i le faaaogaina lea o ana meavaaimamao.4

Sa olioli Wilford Woodruff i le malamalamaaga e mafai ona faavavau lona aiga. O le upumoni lea na tuuina atu ia te ia le malosi e onosaia ai faigata o le olaga. Sa ia faapea mai, “Ua ou mafaufau i le tele o taimi faapea afai ou te galue seia oo ina ou matua e pei o Metusela ma e ala i lena auaunaga e mafai ai ona ou maua lo’u aiga matou te ola faatasi i le mamalu o lalolagi faavavau, o le a avea lena ma totogi ia te a’u mo tiga ma mafatiaga uma e mafai ona ou tutumau mai ai i lenei lalolagi.”5 O le folafolaga o se aiga faavavau sa uunaia ana gaoioiga i tagata o lona aiga. I se tusi i lona afafine o Blanche, sa ia faitauina: “O loo tatou talitonu uma lava o le a tatou nonofo faatasi e faavavau pe a uma le oti. Ou te manatu o i tatou uma lava o matua ma fanau e tatau ona tauaveina uma lava tiga tatou te mafaia ina ia mafai ai ona tatou fiafia faatasi a o tatou ola ai ina ia aua lava nei i ai ni mea tatou te toe faanoanoa ai.”6

Aoaoga a Wilford Woodruff

O faamanuiaga o le faaipoipoga ma le avea ma matua e sili mamao atu nai lo oa faalelalolagi.

Ua faailoa mai e le Alii ia i tatou o le faaipoipoga ua faapaiaina e le Atua i le tagata [tagai MFF 49:15]. O le faatulagaga o le faaipoipoga, i nisi nofoaga o loo tatou faitau i ai, ua tauau lava ina le amanaiaina. O loo masalomia o loo tupu a’e pea se manatu ia i tatou i le itu lea. O le mafuaaga, e le taumateina, e ono taitaiina atu i le faateleina o le oa ma le leai o se naunautai o alii talavou e tauaveina i o latou luga le avega o se toalua ma se aiga. A o tatou see ese atu ma le tulaga faatauvaa o le olaga o uluai aso, atonu e faanatura lava lo tatou iloa o le a faateleina pea lenei laina o manatu a o taofiofia alii talavou mai le ofoina atu o ni faaipoipoga i tamaitai talavou seiloga e mafai e i latou ona tuuina atu ia i latou se mea e pei o se fale manaia e pei ona latou fiafia ai i aiga o o latou matua. O le aoaoina foi o tamaitai ina ia ola i amioga ma soifuaga taugata ma le soona fai, o le a avea foi ma aafiaga e faalotovaivaia ai alii talavou mai le faaipoipoina. … E tatau ona aoaoina talavou o itupa uma e lua faapea, e le talafeagai le maua o ni oa ina ia maua ai le fiafia i le faaipoipoga.7

A oo ina fesiligia afafine o Siona e alii talavou ina ia tuufaatasia ma i latou i le faaipoipoga, nai lo le fesili—“E i ai se fale piliki manaia o le alii lenei, se pea solofanua mananaia ma se taavale solofanua manaia?” e tatau ona latou fesili—“Pe o ia o se tagata o le Atua? Pe o ia te ia le Agaga o le Atua? Pe o ia o se tasi o le Au Paia o Aso e Gata Ai? Pe tatalo o ia? Pe o i ai i luga ia te ia le Agaga e agavaa ai o ia e atiina ae le malo?” Afai e ia te ia lena, faataatiaese le taavale solofanua ma le fale piliki, a ia taliaina loa ma faatasia oulua e tusa ai ma le tulafono a le Atua.8

O le tiute o nei alii talavou [i] Siona le faaipoipo atu i afafine o Siona, ma saunia tino [faaletino] mo agaga o tagata, o fanau a lo tatou Tama oi le Lagi. O loo faatalitali mai i latou mo ni tino, ua faauuina i latou e o mai iinei, ma e tatau ona fananau i latou i le nuu o Siona ae le o Papelonia.9

Ou te valaau atu i matua uma i Siona atoa ina ia faia mea uma tou te mafaia e uunaia ai o outou atalii ma afafine e savavali i le ala o le amiotonu ma le upumoni ma faaaogaina ia avanoa o loo i o latou luma e faaleleia ai i latou lava. Aua nei tuuina atoa o outou loto i mea le aoga ma aafiaga o le lalolagi, ae ia aoao e talisapaia le mea moni, o le i ai o ni fanau faatuatua o se vaega lea o faamanuiaga silisili ma le maoae.10

O faamanuiaga ua faaalia mai e le Atua ia i tatou i le faatulagaga faapeteriaka o le faaipoipoga—o le faamauina lea mo le olaga nei ma le faavavau—tatou te le o faatauaina e i tatou e pei ona tatau ai.11

E tatau ona tatou faatauaina o tatou aiga, ma le fegalegaleaiga ua tatou maua faatasi, ma manatua afai tatou te faatuatua o le a tatou mauaina le mamalu, tino ola pea ma le ola e faavavau, ma o lenei le meaalofa sili o meaalofa uma a le Atua i tagata [tagai i le MFF 14:7].12

E ala i aoaoga ma faataitaiga a matua e mafai ai e fanau ona saunia e auauna i le Ekalesia ma tumau faamaoni i le faatuatua.

E lei i ai lava so’u masalosalo e uiga i le upumoni ma le manumalo faaiu o lenei galuega. E leai lava [so’u masalosalo] i le taimi nei. E leai so’u masalosalo e uiga ia Siona i le avea ma lena na tagai i ai perofeta, i lona mamalu, ma lona mana, ma lana pule ma le malosi, faatasi ma le mana o le Atua i ona luga.

I le iloa atu o nei mea uma lava, o le fesili lea sa oso a’e i lo’u mafaufau, ma lea sa mafua ai ia te a’u le tele o manatunatuga, o le, o ai o le a alu e ave lenei malo ma tauaveina le tiutetauave? O ai o le a finagalo le Alii e aveina lenei malo i lona manumalo faaiu ma saunia ai mo lona faaatoatoaina ma le mamalu mo le afio mai o le Atalii o le Tagata? I o tatou atalii ma afafine. … I luga o o latou tauau o le a tatau ona nofo ai lenei malo, pe a te’a atu o latou tama ma toeaiina i le isi itu o le veli. Ua i o’u luma lenei mea i le manino e pei o le susulu o le la i le vateatea o le lagi. Ma a ou mafaufau i lenei mea, ona ou fesili lea ia te a’u lava, o le a le tulaga o loo i ai o tatou alii ma tamaitai talavou? O tatou ea, o matua, o faia o tatou tiute ia i latou? O latou taumafai ea e faaagavaaina i latou ma saunia mo le taunuuga ma le galuega matautia o loo taatia mai i o latou luma?13

E leai se isi o i tatou e iloa le auala o le a ui ai a tatou fanau. Tatou te faatuina faataitaiga lelei i o latou luma, ma tatou tauivi e aoao ia i latou aoaoga faavae o le amiotonu; ae a oo ina taunuu i o latou tausaga e tatau ai ona tali atu ua ia i latou le saolotoga ma e galulue lava i latou mo i latou lava.14

I lo tatou naunautai e talaiina atu le Talalelei i tagata o atunuu uma, e le tatau foi ona galo ia i tatou ia tiutetauave ua tuuina mai ia i tatou e tusa ai ma le tulaga tatau e tausia ma aoaoina ai a tatou lava fanau, ma totoina i totonu o i latou, a o laiti, le alofa mo le upumoni ma uiga lelei, ma le ava i mea paia, ma maua ai e i latou le malamalama i aoaoga faavae o le Talalelei.15

Ia tatou taumafai e tausi a tatou fanau i le aoaiga ma le apoapoaiga a le Alii [tagai i le Efeso 6:4]. Ia tatou faatuina ni faataitaiga lelei mo i latou ma aoaoina ia i latou aoaoga faavae lelei a o laiti i latou. Ua tuuina mai i latou ia i tatou e le Tama faalelagi; o i latou o lo tatou malo, o i latou o lo tatou faavae mo lo tatou faaeaga ma mamalu; o i latou o ni fugalaau lauiloa [tagai i le MFF 124:61], ma e tatau ona tatou tauivi e tausi i latou e talitonu i le Alii, ma aoao i latou e tatalo ma maua le faatuatua i le Alii i le mafai tatou te mafaia, ina ia oo i le taimi tatou te toesea ai ma tea atu ae tulai mai i latou i lea lava tulaga o le olaga o le a mafai foi ona latou tauaveina le galuega maoae ma le malo o le Atua i luga o le fogaeleele.16

O i latou o e ola i lalo o le mea e ta’u o le tulafono malamalama ma le moomia, ua aoaoina i ai le tulafono o le ola mama—o tulafono e sefulu—e aoaoina i latou e aua le pepelo, aua le faia upu masoa, aua le gaoi, a faapuupuu, aua le faia na mea ua faitauina e le mama, e le paia, e le amiotonu i le lotolotoi o fesootaiga faaletagata. A aoaoina e matua i a latou fanau nei aoaoga faavae i le amataga o lo latou talavou o le a mafai ona faamauina i o latou mafaufau, ma e pei lava ona vave ona taunuu fanau i tausaga e tatau ai ona tali atu, o le a uunaia a latou gaoioiga e mea ia na muamua faamauina i o latou mafaufau, ma o le a uunaia ai foi i latou i le atoaga o o latou olaga. O tamaiti uma o e faapena ona uunaia ma aoaoina, o le a oo ia i latou le te’i pe a latou faalogoina o fai upu masoa nisi latou te faifaimea faatasi, pe latou te ta’u fua le suafa o le Atua, ma afai lava latou te aoaoina e faaaoga upu masoa o le a muamua lava matua manaomia le matuai galue e aveesea uunaiga sa muai faamauina i o latou mafaufau.17

O se … faamanuiaga maoae mo fanau le i ai o matua o e tatalo ma aoao a latou fanau i aoaoga faavae lelei, ma faia faataitaiga lelei i o latou luma. E le mafai ona lelei le aoaiina e matua o a latou fanau i le faia o mea o loo faia foi e i latou lava.18

Afai tatou te faatuina se faataitaiga lelei i luma o a tatou fanau, ma taumafai e aoao i latou mai lava i lo latou laiti seia oo ina matutua, ia aoao i latou e tatalo ma faamamalu le Silisiliese; ia aoao ia i latou na mataupu faavae ia o le a lagolagoina i latou i le lotolotoi o tofotofoga uma, ina ia i ai i o latou luga le Agaga o le Alii, … ona faafaigata ai lea ona taitaieseina i latou. O uunaiga lelei o le a mulimuli ia i latou i o latou olaga atoa, ma e soo se mataupu faavae lava e ono tuuina mai, o le a le mafai lava ona o ese mai i o latou mafaufau na uunaiga lelei.19

O matua faautauta o le a le faatagaina popolega i mea i fafo atu ina ia sili a’e i luga o le aiga.

Ua leva ona ou mautinoa o loo matua taumafai lava le tiapolo ina ia faatupuina feeseeseaiga i le va o matua ma fanau, i le taumafai lea e musuia ma faatumauina i mafaufau o atalii ma afafine o le au paia na manatu le sa’o ia e taofia ai i latou mai le mulimuli atu i tulagavae o o latou tama ma tina. …

… E matua taua lava le tatau ona avea i tatou ma tama ma tina faautauta, ma e tatau foi ona tatou gaoioi ma le faautauta i le faatumauina i o latou mafaufau talavou na mataupu faavae uma lava o le a taitaia i latou e agai atu i le mea tonu, ma faatinoina ai i o latou olaga mataupu faavae o le amiotonu ma le upumoni. …

… O se mea maoae le iloa pe faapefea ona faia amio ina ia maua ai lagona lelei ma le alofa o o tatou aiga, ia o le a taitaia i latou i le ala e mafai ai ona faasaoina i latou. O se suesuega ma se galuega e le tatau lava ona faataatiaeseina e matua. … I le tele o taimi tatou te ono manatu ai o pisinisi e sili atu le taua ma tulei ese ai i fafo o o tatou mafaufau nei mea [taua], ae e le o se tulaga tatau lea. O le mafaufau o soo se tagata lava e matala, ma ia tulimataiina le galuega o loo taatia mai i o tatou luma, o le a ia vaai ma lagonaina o le tiutetauave lea e taoto i ona luga e tusa ai ma lona ia lava aiga, aemaise ai foi le tausiaina o lana fanau, e matua maoae.

Tatou te mananao e faasaoina a tatou fanau, ma mautinoa latou te mauaina faamanuiaga uma o loo siosiomia ai e ua faapaiaina, ma ia maua e i latou faamanuiaga a o latou matua o e sa faatuatua i le atoaga o le talalelei.20

Ia tatou vaavaai i o tatou aiga, ma ia taumafai tagata taitoatasi e pulea lona lava aiga ma faatulaga lona lava fale ia maopoopo.21

E tatau i tama taitoatasi ona pulefaamalumalu i le agalelei ma le amiotonu i lona aiga.

A o ou laitiiti ma ou alu i le aoga, sa masani ona sau le puleaoga ma se fusi laau e tusa o le 8 futu le umi, ma o le tasi o mea muamua lava sa matou iloa o le a tupu o le sasaina lea o i [matou]. Aua soo se mea lava e le fiafia i ai o ia o le oo foi lena ia i matou o se sasa e matautia le ogaoga. O sasa uma lava na oo mai ia te a’u i lena taimi e lei i ai ma se aoga ia te a’u. … O le agalelei, agamalu ma le alofa tunoa o le ala sili lava lena. Ou te naunau ina ia faatumauina lenei mataupu faavae i mafaufau o o tatou alii talavou, ina ia mafai e i latou ona faatinoina i a latou amioga uma i le olaga. O le pule saua e le lelei, e tusa pe faaaogaina e tupu, po o peresitene, po o auauna a le Atua. O upu alofa e sili mamao atu le lelei nai lo upu mamafa. Tusa pe i ai ni tulaga faigata i o tatou va o le tasi i le isi, ae afai tatou te agalelei ma loto fiafia le tasi i le isi, o le a tatou faasaoina i tatou lava mai le tele o faalavelave.

… Afai e te ulufale atu i se aiga o loo tausia e se alii lona toalua ma lana fanau i le agalelei, o le a e iloa ai e faapena foi ona latou tausia o ia i le ala lava e tasi. O loo oo mai ia te a’u ni tala e uiga i le faiga e isi alii o o latou taitoalua. Latou te le o mauaina ni mea e tausi ai i latou. Latou te le tausia i latou ma se agalelei. O nei mea uma e ootia ai a’u. E le tatau ona tupu nei mea. … E tatau ia i tatou ona agalelei le tasi i le isi, faia mea lelei i le isi, ma galulue e faaalualu i luma le lelei, o le faagaeetia ma le fiafia o le isi, aemaise lava o i latou o o tatou lava aiga.

O le alii e taiulu i le aiga. O ia o le peteriaka o lona aiga. … E leai lava se isi vaaiga e sili atu lona matagofie i luga o le fogaeleele nai lo le vaai atu o tulai mai se alii i le ulu o lona aiga ma aoao i latou i mataupu faavae o le amiotonu ma tuuina atu ia i latou fautuaga lelei. O nei tamaiti e ava i o latou tama, ma e faamalieina ma olioli i latou i le i ai o se tama, o se alii amiotonu.22

O aoaoga ma faataitaiga a le tina e mafai ona uunaia ai lona aiga i taimi uma ma le faavavau.

Ua pei o se tulafono, tatou te manatu ai o le tina o le tagata lea na te fausia le amio ma uiga o le tamaitiiti. Ou te manatu o le tina e malosi atu lana uunaiga i lana fanau nai lo se isi lava tagata. Ma o le fesili ua tulai mai i nisi taimi, “O afea e amata ai aoaoga?” Ua saunoa mai o tatou perofeta, “Pe a ulufale le agaga ola i totonu o le tino.” O le tulaga lava o le tina i le taimi lena [e fanau ai le tamaitiiti] o le a i ai ona aafiaga i le tagata e fanau mai i lona manava; ma e amata mai i le fanau mai o le tamaitiiti, ma lona olaga atoa lava, o aoaoga ma faataitaiga a le tina e pulea ma taitaiina ai, i se tulaga maoae lava lena tamaitiiti, ma o lana uunaiga e lagonaina i taimi uma ma le faavavau.23

I luga o tauau o outou tina o loo taatia ai, i se tulaga maoae, le tiutetauave o le atiina ae sa’o o mana faalemafaufau ma le ola mama o tupulaga fai a’e, pe o le taimi o pepe meamea, tamaitiiti, po o le faasolo pea i luga o tausaga. … E leai se tina i Isaraelu e tatau ona te’a atu se aso ae na te lei aoaoina lana fanau e tatalo. E tatau ona e tatalo lava oe, ma aoao lau fanau ia faia, ma e tatau ia te oe ona aoaoina pea i latou i le ala lea, ina ia e te’aese atu oe, ae latou tulai mai i lou tulaga i le tauaveina o le galuega maoae a le Atua, o le a ia i latou aoaoga faavae ua uma ona faamauina i o latou mafaufau e lagolagoina ai i latou i taimi uma ma le faavavau. Ua loa ona ou fai atu o le tina lea e fausiaina le mafaufau o le tamaitiiti. …

… Faasino mai ia te a’u se tina o le e tatalo, o le ua foia le tele o faafitauli o le olaga e mafua mai i le tatalo, o le ua faatuatua i le Alii le Atua o Isaraelu i ona tofotofoga ma faigata, ma o lana fanau o le a mulimuli i le auala lava e tasi. O nei mea uma o le a le tuua i latou pe a latou o mai e galulue i le malo o le Atua.24

O o tatou tuafafine … ua i ai o latou tiute e faatinoina i o latou taitoalua. E tatau ona latou mafaufau i lona tulaga ma ona laasaga. … O ava uma lava e tatau ona agalelei ia latou tane. E tatau ia te ia ona faamafanafana ia te ia ma faia mea lelei uma na te mafaia mo ia, i soo se laasaga o le olaga. Pe a lotogatasi uma le aiga, latou te fiafia i se agaga faalelagi iinei i le lalolagi. O le tulaga lea e tatau ona i ai; aua a oo ina faaipoipo se alii i se tamaitai e iloa e ia o le a la faatasi i taimi uma ma le faavavau. I le taeao o le uluai toetutu e tulimatai o ia e faatasia ma lana ava ma lana fanau i le faatulagaga o le aiga, e tumau ai i lena tulaga e faavavau faavavau lava. O se manatu matua mamalu lava lena!25

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau v–ix.

  • O le a se mea o iloga ona aafia ai ou lagona e uiga i le fesootaiga i le va o Wilford ma Phoebe Woodruff? (Tagai i itulau 167–170.)

  • Toe iloilo le fautuaga a Peresitene Woodruff i lona afafine o Blanche (itulau 170). Mafaufau pe talanoaina foi mea patino e mafai ona e fesoasoani ai i tagata o lou aiga e maua ai le fiafia.

  • O le a se mea o iloga ona aafia ai ou lagona a o e faitauina fautuaga a Peresitene Woodruff i le autalavou e uiga i le faaipoipoga ma le avea ma matua? (Tagai i le itulau 170–171.) Faamata e faapefea ona faaaogaina lana fautuaga i olaga o tagata uma lava o le Ekalesia?

  • Faitau parakalafa e tolu mulimuli i le vaega muamua o aoaoga (itulau 171). O a auala e mafai ai e “mea le aoga ma aafiaga o le lalolagi” ona faatosina ese atu i tatou mai mea e fiafia i ai le aiga? E faapefea ona tatou tali atu i nei ituaiga o uunaiga? E faapefea ona tatou faaali atu i tagata o lo tatou aiga tatou te faatauaina a tatou fegalegaleaiga ma i latou?

  • Faitau atoa le parakalafa muamua i le itulau 173. O le a sou manatu o le a le uiga o le “tausia o a tatou fanau i le aoaiga ma le apoapoaiga a le Alii”? O a nisi o mea ua e faia e faataunuuina ai lenei mea?

  • Toe iloilo atoa parakalafa e tolu ma le fa i le itulau 172. E mafai faapefea e matua ona fesoasoani i a latou fanau ia maua se naunautaiga e auauna atu i le Ekalesia?

  • A o e faitauina fautuaga a Peresitene Woodruff e uiga i le aoaoina o fanau, o a ni mataupu faavae patino o e maua ai? (Tagai i itulau 172–173.)

  • Toe iloilo le vaega o loo amata i le itulau 173. O a ni mea e mafai ona fai e matua ina ia faasilisili ai ona faamuamua fesootaiga faaleaiga?

  • O a ni mataupu faavae e mafai e matua ona aoaoina mai i aafiaga o le alii talavou o Wilfod Woodruff ma lona pulea’oga? (Tagai i itulau 175.)

  • O le a se saunoaga a Peresitene Woodruff e uiga i le uunaiga a tane ma tama? (Tagai i itulau 175.) O le a sana saunoaga e uiga i uunaiga a ava ma tina? (Tagai i itulau 175–176.) E mafai faapefea e tane ma ava ona fesoasoani le tasi i le isi i o laua tiutetauave?

  • E faapefea ona fetaui aoaoga i lenei mataupu ma matua o matua? O a ni aafiaga ua faaalia mai ai le mafai e matua o matua ona i ai sa la’ua uunaiga amiotonu i fanau a a la’ua fanau?

  • O a ni faataitaiga ua e vaaia i matua ma matua o matua i le faataunuuina o o latou tiutetauave i o latou aiga?

Mau E Faatatau I Ai: Enosa 1:1; Mosaea 4:14–15; Alema 56:45–48; MFF 68:25–31; 93:38–40

Faamatalaga

  1. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Oketopa 3, 1881, 638–39.

  2. Sii mai i le Millennial Star, Aokuso 1840, 90.

  3. Journal of Wilford Woodruff, Aperila 3, 1847, Archives of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints.

  4. Tagai i le Journal of Wilford Woodruff, Aperila 7, 1847.

  5. Deseret Weekly, Aokuso 17, 1889, 226.

  6. Wilford Woodruff to Blanche Woodruff, Setema 16, 1894; sii mai i le Daniel H. Ludlow, ed., Encyclopedia of Mormonism, 4 vols. (1992), 4:1582.

  7. “An Epistle to the Members of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints,” Millennial Star, Novema 14, 1887, 728.

  8. The Discourses of Wilford Woodruff, filifilia e. G. Homer Durham (1946), 271.

  9. The Discourses of Wilford Woodruff, 271.

  10. “Y. M. M. I. A. Annual Conference,” Contributor, Aokuso 1895, 636.

  11. Deseret News Weekly, Iuni 26, 1867, 202.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, Mati 4, 1873, 3.

  13. Deseret Weekly, Aokuso 17, 1889, 225–26.

  14. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  15. Salt Lake Herald Church and Farm, Iuni 15, 1895, 385.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, Iulai 20, 1875, 1.

  17. Deseret News, Fepuari 22, 1865, 162.

  18. “Selfishness,” Juvenile Instructor, Mati 15, 1867, 45.

  19. Deseret News, Tesema 26, 1860, 338.

  20. Deseret News, Tesema 26, 1860, 338.

  21. The Discourses of Wilford Woodruff, 264.

  22. Deseret Weekly, Iuni 22, 1889, 823.

  23. Deseret Weekly, Aokuso 17, 1889, 225.

  24. Deseret News, Aperila 24, 1872, 152.

  25. Deseret Weekly, Iuni 22, 1889, 823.

Ata
four generations in President Woodruff’s family

O augatupulaga e fa i le aiga o Peresitene Woodruff. Mai luga i le itu taumatau: atalii o Wilford Woodruff Jr., atalii o le atalii o Wilford S. Woodruff, atalii o le atalii o le atalii o Charles W. Woodruff, ma Peresitene Wilford Woodruff.

Ata
Phoebe Woodruff

O Phoebe Woodruff

Ata
family home evening

“Ia tatou taumafai e tausia a tatou fanau i le aoaiga ma le apoapoaiga a le Alii.”