Aoaoga a Peresitene
Mataupu 11: Tatalo ia Maua Faamanuiaga o le Lagi


Mataupu 11

Tatalo ia Maua Faamanuiaga o le Lagi

Pe a tatou tatalo ma le faatuatua, ua tatou saunia i tatou lava e maua faamanuiaga o loo ua saunia e le Tama Faalelagi mo i tatou.

Mai le Soifuaga o Wilford Woodruff

I le masina o Mati 1835, ao auauna i lana misiona muamua, sa sopoia ai e Wilford Woodruff o vaitafe ma taufusi i le itu i saute i sasae o le Iunaite Setete. Ina ia mafai ona sopoia nei taufusi, sa taina i lalo e ia ma lana soa ia se laau ma fausia ai se paopao. Sa alo atu ai ma le saogalemu mo le tusa o le 150 maila ona tiai ai lea o le paopao ae savavali. Sa toe manatuaina mulimuli ane e Peresitene Woodruff sa la’ua uia se auala sa “taoto tonu i le pala, ma sa tele lava ina ufitia [le auala] e le palapala ma le vai mo le selau ma le fitusefulu maila. Sa ma savavali mo le fasefulu maila i le aso i le palapala ma le vai e oo mai i tulivae le maualuga. I le aso 24 o Mati, ina ua mae’a ona savalia se sefulu maila i le palapala, sa amata ai ona pi’o lo’u vae ona o se tiga maatiati i lo’u tulivae. Sa ou nofo ifo i luga o se ogalaau.”

I le taimi tonu lea o le faigamalaga, sa tuua ai o ia iina e lana soa, o le sa matuai le lavatia le galuega ma filifili ai loa e toe fo’i i lona aiga, a o nofo o ia i luga o le ogalaau i le pala e nonofo ai korokotaila. Ma le lototele, sa liliu atu Wilford Woodruff i le Alii. Sa ia faapea mai, “Sa ou tootuli ifo i le palapala ma tatalo, ma sa faamaloloina a’u e le Alii, ma sa ou faaauau ai i lo’u ala ma le olioli tele.”1

I le tele o tausaga mulimuli ane, sa faaalia e Peresitene Woodruff lona faatuatua a o ia malaga atu ma lona toalua, ma isi i se vaa e auauna ai i Egelani. “Tusa e tolu ao ma po o matou faimalaga i le mamafa o taaviliga o matagi, ma sa tuleia matou agai i tua,” sa faamatala ai o ia. “Sa iu ina ou fai atu i a’u soa matou te o i totonu o le potu, ma sa ou fai atu ia i latou e tatalo ina ia suia e le Alii le ala matagi. Sa leai so’u mata’u nei matou leiloloa; ae ou te lei fiafia i le manatu o le toe tuleia i tua o i matou i Niu Ioka, aua sa ou manao ina ia agai i luma la matou faigamalaga. Sa matou faia le tatalo lava e tasi, sa faia uma e alii ma tamaitai; ma ina ua maea ma matou toe foi ane i luga o le vaa [mai le potu] e lei atoa se minute ae pei lava sa aveane e se tagata se pelu ma tipi ai le matagi, ma sa mafai lava ona e togia i fafo se solosolo ae aunoa ma le lelea.”2

Aoaoga a Wilford Woodruff

O lo tatou tiute le tatalo ma le faatuatua mo le fesoasoani tatou te manaomia.

E i ai le apoapoaiga e tasi a lo tatou Faaola lea e tatau i le Au Paia uma a le Atua ona tausia, ae o lea, ou te mata’u ai, tatou te le o faia e pei ona tatau ai, ma o lea [apoapoaiga] o le tatalo e le aunoa, ina ia outou le vaivai [tagai Luka 18:1; MFF 88:126]. Ou te mata’u, i le avea o se nuu, e le o lava ona tatou tatalo ma le faatuatua. E tatau ona tatou valaau atu i le Alii i le tatalo faatauanau, ma faailoa atu ia te ia mea uma tatou te mananao ai. Aua afai o le a ia le puipuia ma laveai i tatou ma faasaoina i tatou, e leai lava se isi mana e mafaia. O le mea lea o lo tatou faatuatuaga ua atoatoa ia te ia. O le mea lea ua tatau ona oo atu a tatou tatalo i fofoga o lo tatou Tama Faalelagi i le ao ma le po.3

O tagata o le lalolagi, latou te le iloaina le aafiaga ma le aoga o le tatalo. E faafofoga le Alii ma tali i tatalo a alii, tamaitai ma tamaiti. E sili atu le mana o le tatalo, o se mea aoga tele, e aumaia ai faamanuiaga a le Atua, nai lo se isi lava mea.4

Pe a tulai mai le lalolagi e faasagatau i le malo o le Atua i nei aso e gata ai, pe tatau ea ona matata’u le Au Paia? … E le tatau ia i tatou. E i ai le mea e tasi e tatau ona tatou faia, ma o lena mea, o le tatalo i le Atua. Sa faia e tagata amiotonu uma lenei mea; e oo lava ia Iesu le Faaola, le Alo e Toatasi na fanaua e le Tama i la le tino, sa tatau ona tatalo, mai le falepovi i le satauro, e le aunoa lava; i aso uma sa manaomia ona ia valaau atu i lona Tama e tuuina mai ia te ia le alofa tunoa e lagolagoina o ia i lona taimi o mafatiaga ma ina ia mafai ai e ia ona inu le ipu oona. Sa faapea foi i ona soo.5

Po o le a lava mea e manaomia e i tatou ona taliaina ma faafiafiaina [ai i tatou], o lo tatou tiute o le tagi atu i le Alii mo [na mea]. E tatau ia i tatou ona o atu ia te Ia i nofoaga lilo ma faailoa atu o tatou manaoga, ina ia lagonaina ma taliaina i luga o o tatou ulu. O i lava o loo i ai lo tatou malosi. O lo tatou faatuatuaga ua i le Atua, ae le o i le tagata.6

O le tiute o tagata taitoatasi o le Au Paia a le Atua … le tuuina atu o ana tatalo ia oo atu i fofoga o le Atua o Sapaota, i le ao ma le po i taimi talafeagai, i le faalapotopotoga o le aiga ma nofoaga lilo, ina ia lagolagoina e le Alii ona tagata, fausiaina Siona ma faataunuuina ana folafolaga. …

… E sili atu lo’u faatuatua i le tatalo i luma o le Alii nai lo se isi lava aoaoga faavae i luga o le fogaeleele. Afai e leai so tatou faatuatua i le tatalo i le Atua, e leai foi so tatou faatuatua ia te ia po o le talalelei. E tatau ona tatou tatalo i le Alii, e fesili atu ai ia te ia mo mea tatou te mananao ai. Ia oo atu tatalo a lenei nuu i luma o le Alii e le aunoa i le taimi e tatau ai, ma o le a le liliueseina i latou e le Alii, ae o le a faafofogaina i latou ma taliaina, ma o le a tulai ma susulu atu le malo ma le Siona a le Atua, o le a ofuina ona ofu matagofie ma faaofuina i le mamalu o le Atua, ma faataunuuina le faamoemoe na faavae ai i luga o le fogaeleele [tagai MFF 82:14].7

I le avea o se nuu e tatau ona tatou tulai atu i le faatuatua ma le mana i luma o le Atua ma faailoa atu o tatou manaoga, ma tuuina atu o tatou taunuuga i Ona aao. O loo i ai lava iina. Ma o le a tumau ai iina.8

E tatau ona tatou tatalo ina ia mafai ai ona tatou malamalama i le finagalo o le Alii ma mauaina Lana taitaiga.

Ou te lagona e tatau ona sii ae o tatou loto i le tatalo i le Atua lo tatou Tama Faalelagi mo Lona alofa tunoa, ma o le a Ia taitaia ma faasino i tatou e ala i musumusuga a le Agaga Paia, ina ia faapupulaina o tatou mafaufau, ma ia tatalaina lo tatou malamalamaaga ia tatou manino i Lona mafaufau ma Lona finagalo e uiga i Lona nuu.9

I soo se taimi lava pe a e le mautinoa e uiga i soo se tiute po o se galuega e mafai ona e faatinoina, aua lava nei e alu atu ma faia se mea seiloga ua e alu atu ma galue i le tatalo ma maua le Agaga Paia. O fea lava le mea e faasino mai e le Agaga e te alu i ai pe e te faia, o le mea sa’o lena; ma, o le mulimuli atu i ana taitaiga, o le a e faia le mea sa’o.

E tele ni nofoaga o le a tatou oo i ai i la tatou galuega i nuu o le lalolagi, lea atonu tatou te mafaufau ai o se tasi ala faapitoa o le faagasologa o mea e sa’o; ae afai tatou te le iloa, o le a sili atu mo i tatou le oo atu i luma o le Alii, ma fesili atu ma le faatuatua ina ia taitaia i tatou i ala o le ola.10

Ia tatou galulue ma le faatuatua ma tatalo i le Alii mo le poto i lea aso ma lea aso, ina ia tatou maua le mana e manumalo ai ma foia ai [faafitauli].11

Ua i matua le tiute paia e aoao a latou fanau ia tatalo ma faamautinoa e tatalo faatasi le aiga.

O le mafaufau ma le finagalo o le Atua o alii ma tamaitai uma o e ua ulu atu i le feagaiga o le faaipoipoga, ma e ua i ai atalii ma afafine ua tuuina atu ia i latou, a oo ina lava le matutua o fanau na, e tatau ona aoaoina i latou e tatalo.

O le tiute o le Au Paia o Aso e Gata Ai le aoao o a latou fanau e tatalo ao iti i latou; e aoao i latou ia malamalama i le mataupu faavae ma faamanuiaga o le tatalo, ina ia latou tatalo mo o latou matua ma mea uma e talafeagai. Afai tou te amata [ona aoao] faapea fanau, ma outou aoao i latou ia matata’u i le Alii, o le a seasea ona latou o ese mai ai. E le tatau i le ulu o le aiga ona ia faia tatalo i taimi uma, ae e tatau ona tofi tagata o lona aiga e tatalo, ma talosia faamanuiaga mo meaai i [le] laulau.12

Pe a tatou ola i le talalelei, o le a tali mai a tatou tatalo i ni faamanuiaga i o tatou luga.

E tatau ia i tatou o se nuu ona lotomaulalo, loto tatalo, usiusitai i mana o le Atua ina ia tatou maua ai faamanuiaga folafolaina a lo tatou Tama Faalelagi.13

E tatau ona tatou ola i le auala ma le faiga lena ina ia mafai ona tatou o atu i luma o le Alii ma aioi mo na faamanuiaga, ma le faatuatua ma le mana, ia tatou te manaomia e faataunuuina ai faamoemoega o le Atua. … E matua manaomia lenei tulaga mo lo tatou alualu i luma.14

E finagalo le Atua e tuuina mai i Lana Au Paia mea lelei o le lalolagi, faapea foi ma faamanuiaga o le lagi, e tusa ma le mafai ona latou faaaogaina ma le tatau. …

… O le toatele o outou ua iloa tatalo; o le mea lea ia aua nei faaletonu le oo atu o a outou tatalo i fofoga o le Atua o Sapaota; ma o le a Ia faafofoga mai ia te outou. … Ae o faamanuiaga o le lagi faatoa mafai lava ona maua ma faasoasoaina i luga o aoaoga faavae o le amiotonu.15

Ua leai so tatou taimi e ma’imau ae ia saunia i tatou lava mo mea o le a oo mai i le lalolagi; ma o ai ea e manao e aveesea lona pale, lona mamalu, ma le faamoemoe mo le ola e faavavau lea sa ia mauaina i aso ua tea e ala i le taliaina o le talalelei a Iesu Keriso? E le o se tagata ua i ai se vaega o le Agaga o le Atua. Ia tatou tulai ma faalauteleina o tatou valaauga, ma galulue i luma o le Atua seia tatou maua le Agaga Paia, ma seia tatalaina e a tatou tatalo le pupuni o le faavavau ma oo atu i fofoga o le Atua o Sapaota ma talia mai ai e ala i faamanuiaga i o tatou luga.16

Fautuaga mo Suesuega ma le Aoaoina Atu

Mafaufau i manatu nei a o e suesueina le mataupu po o lou sauniuni foi e aoao atu. Mo fesoasoaniga faaopoopo, tagai i itulau v–ix.

  • Toe iloilo tala o loo i itulau 111–113. Manatunatu loloto pe talanoaina auala eseese atonu na tali atu ai Elder Woodruff i nei tulaga taitasi. O a ni mea e mafai ona tatou aoao mai i ana tali?

  • O a ni mea na aafia ai ou lagona a o e faitauina aoaoga a Peresitene Woodruff e uiga i lo tatou tiute ina ia tatalo? (Tagai itulau 113–114.) O le a le uiga ia te oe o lou tatalo ma le faatuatua? Aisea e tatau ai ona tatou tatalo ina ia maua faamanuiaga tatou te manaomia? O a nisi faamoemoega o le tatalo?

  • Faitau atoa le parakalafa tolu o i le itulau 113. Aisea na manaomia ai e le Faaola ona tatalo? O le a se mea e mafai ona tatou aoaoina mai i Lana tatalo? (Tagai Mataio 26:39; Ioane 11:41; 3 Nifae 13:9–13.)

  • E mafai faapefea e le tatalo ona fesoasoani ia i tatou pe a i ai ni a tatou filifiliga e faia po o ni a tatou fesili e uiga i o tatou tiute? (Tagai itulau 114.)

  • O a nisi o auala ua taliaina ai a outou tatalo e le Tama Faalelagi? E faapefea ona tatou tali atu pe a oo mai se tali o tatalo e ese mai le tali o loo tatou faamoemoe e mauaina?

  • O le a le faamaoniga na tuuina mai e Peresitene Woodruff i matua o e aoao a latou fanau e tatalo? (Tagai itulau 115.) O a ni aoaoga faavae o le tatalo ia e tatau ona aoao atu e matua i a latou fanau? E mafai faapefea e matua ona fesoasoani i a latou fanau e avea le tatalo ma vaega o o latou olaga?

  • I tatalo faaleaiga, aisea e taua ai le maua uma e tagata o le aiga le avanoa e tatalo ai? (Tagai itulau 115.) E faapefea ona faamalosia lou aiga e le tatalo?

  • Suesue le vaega faaiu o le mataupu (itulau 115–116), e vaai ai ni uiga taua ia na saunoa mai ai Peresitene Woodruff e tatau ona ia i tatou. Aisea ua manaomia ai nei uiga taua a o tatou tatalo ma ao tatou saili i tali ia tatou tatalo?

Mau E Faatatau I Ai: Mataio 7:7; Iakopo 1:5–6; 5:16; 2 Nifae 32:8–9; Alema 33:3–11; 34:17–28; 37:36–37; 3 Nifae 18:19–21; MFF 10:5; 68:28; 112:10

Faamatalaga

  1. Tagai i le “Leaves from My Journal,” Millennial Star, Iuni 20, 1881, 390–91.

  2. The Discourses of Wilford Woodruff, filifilia e G. Homer Durham (1946), 288.

  3. The Discourses of Wilford Woodruff, 221.

  4. Millennial Star, Me 7, 1893, 305.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, Fepuari 4, 1873, 2.

  6. “The Rights of the Priesthood,” Deseret Weekly, Mati 17, 1894, 381.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, Ianuari 12, 1875, 1.

  8. Deseret News: Semi-Weekly, Ianuari 22, 1884, 1.

  9. Millenial Star, Me 18, 1891, 306.

  10. The Discourses of Wilford Woodruff, 134.

  11. Deseret Semi-Weekly News, Tesema 21, 1897, 1.

  12. Salt Lake Herald Church and Farm, Iuni 15, 1895, 385.

  13. Deseret News, Novema 26, 1856, 299.

  14. Deseret Weekly, Aokuso 30, 1890, 307.

  15. Deseret News: Semi-Weekly, Mati 20, 1883, 1.

  16. Deseret News, Tesema 31, 1856, 340.

Ata
girl praying

“E i ai le apoapoaiga e tasi a lo tatou Faaola lea e tatau i le Au Paia uma a le Atua ona tausia, ae o lea, ou te mata’u ai, aua tatou te le o faia e pei ona tatau ai, ma o lea [apoapoaiga] o le tatalo e le aunoa, ina ia outou le vaivai.”