Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 14: Ko Hono Manatua Hotau Tukufakaholo Fakalaumālié


Vahe 14

Ko Hono Manatua Hotau Tukufakaholo Fakalaumālié

‘E lava ‘e he ngaahi fakamatala ‘o e ngaahi feilaulau mo e tui ‘a e ‘uluaki Kāingalotu ‘o e Siasí ‘o faka‘ai‘ai kitautolu ke tau faivelenga lahi ange ‘i hono tauhi ‘o ‘etau ngaahi fuakavá pea mo hono langa hake ‘o e pule‘anga ‘o e ‘Otuá.

Mei he Mo‘ui ‘a Uilifooti Utalafí

‘I hono ako‘i ‘e Palesiteni Uilifooti Utalafi ‘a e kāingalotu ‘o e Siasí, na‘á ne fa‘a toutou lea‘aki ‘a e fakamatala ki he tui mo e loto to‘a ‘a e ‘uluaki Kāingalotu ‘o e Siasí. Na‘á ne tapou ai kiate kinautolu ‘i hono to‘u tangatá ke nau hoko atu ‘i he tuí, mo na‘ina‘i ki he to‘u tangata ‘oku ‘alu haké ke nau muimui ‘i he sīpinga ‘a ‘enau ngaahi kuí—‘o “manatu‘i ‘a e tō-kakava, mo e tokanga, pea mo e ngaahi faingata‘a kotoa ne foua ‘e [he‘etau] ngaahi tamaí ‘i he‘enau kātekina ‘a e langa hake ‘a e tu‘unga ‘o hotau Saione ‘o e ‘Otuá.”1 Na‘á ne pehē: “Ne tu‘unga ‘i he ‘alo‘ofa ‘a e [‘Otuá] ‘a hono tataki kitautolu ‘o a‘u mai ki he kuonga ko ‘ení. Kuo liuliunga ‘a e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá ki hotau ‘ulú mei he ta‘u ki he ta‘u, pea kuo lahi ange ‘a e ngaahi me‘a kuo foaki mai kiate kitautolú ‘i he me‘a ‘oku taau ke tau ma‘ú, pea ko e ngaahi fale‘i mo e ngaahi fakahinohino kuo foaki maí ‘oku lelei. ‘Oku ou fakatauange te tau fakapotopoto, ‘o ‘oua na‘a tuku ‘a e ngaahi me‘a ko iá ke ngalo ‘o hangē ha talanoa ta‘e mo‘oní, kae fakapapau‘i mo mateuteu ki he me‘a kotoa pē ‘e fie ma‘u mei hotau nimá.”2

‘Oku ‘i he vahé ni ha fakamatala ‘a Palesiteni Utalafi ki ha me‘a ‘e fā ne hoko ‘a ia na‘e mahu‘inga ‘i he‘ene mo‘ui fakafo‘ituituí pea mo e hisitōlia ‘o e Siasí: (1) ‘Apitanga ‘o Saioné; (2) fakahoko e fekau ‘a e ‘Eikí ke fakataha ki he tu‘u‘anga ‘o e temipale ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsulí; (3) fakamo‘ui ‘o e mahakí ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisí, pea mo Monitilose ‘i ‘Aiouaá; pea mo e (4) tū‘uta ‘a e kau paioniá ki he Tele‘a Sōlekí. Ko e ngaahi fakamatalá ni ko ha konga ia ‘o e tofi‘a fakalaumālie ‘o e kāingalotu kotoa pē ‘i he Siasi ‘o Sīsū Kalaisi ‘o e Kau Mā‘oni‘oni ‘i he Ngaahi ‘Aho Kimui Ní.

Ngaahi Akonaki ‘a Uilifooti Utalafí

‘Apitanga ‘o Saioné

‘I he 1833, ne tuli ai ‘e ha kau fakatanga fakamoveuveu si‘i Kāingalotu ‘o e ‘Otuá mei he Vahefonua Siakisoní ‘i Mīsuli, ki he Vahefonua Kele. … Na‘e tutu si‘onau ngaahi falé mo faka‘auha ‘enau koloá, pea kapusi kinautolu, hala ha pa‘anga mo masiva, ‘o nau kolosi he vaitafe [Mīsulí]. Ne kole ai ‘e he Fakataha Alēlea [‘i he feitu‘ú ni] ha kau fie tokoni ke nau ō ki Ketilani, ko ha maile ia ‘e lauiafe hono mama‘ó, ke vakai pe ko e hā ha fale‘i ‘a e Palōfita ko Siosefá mo nau ‘ilo pe ko e hā ‘e faí. Na‘e loto fiemālie ‘a Pa‘ale P. Palati, ‘a ia na‘e lolotonga hala‘atā hono fāmilí mo ha koloa fakamāmani ke nau mo‘ui ai, pea mo Laimani Uaiti, ‘a ē ne lolotonga tokoto si‘ono uaifí ‘i he ve‘e kupu‘i ‘akau he loto vaó mo ‘ene ki‘i pēpē na‘e kei ‘aho tolu pē, hala ha me‘akai, hala ha tapoleni pe fale, ke na ō ‘o talanoa mo e Palōfita ‘a e ‘Otuá. …

Ne a‘u atu ‘a ‘Eletā Palati mo Uaiti ki Ketilani, ‘o na fakahā e ongoongo fakamamahí ki he Palōfita ko Siosefá, peá ne fehu‘i ai ki he ‘Eikí pe ko e hā e me‘a ‘oku totonu ke ne fakahokó. Na‘e fakahā ai ‘e he ‘Eikí kiate ia ke ‘alu pea fakatahataha‘i ‘a e ivi ‘o e fale ‘o e ‘Eikí, ‘a e kau talavoú mo e kau tangata talavoú, pea ō hake ‘o huhu‘i ‘a Saione. … Ko e finangalo ia ‘o e ‘Otuá ke nau fakatahataha‘i ha kau tangata ‘e toko 500, ka na‘e ‘ikai totonu ke nau ō kapau ne toko si‘i ange ‘i he toko 100 [vakai, T&F 103]. Na‘e fakatahataha‘i ai ‘e he Kāingalotu ‘o e ‘Eikí ha kau tangata ‘e toko 205, ko hanau toko lahi ne nau fakatahataha ki Ketilani ‘i he fa‘ahita‘u failau ‘o e 1834. … Na‘e fokotu‘utu‘u kimautolu ‘o tautau toko hongofulu pea taki taha ‘i ai hono taki, pea taki leva ‘e he Palōfita ‘a e ‘Otuá ‘a e kongakau ‘o e kau tangata ‘e toko 205 ko ‘eni ‘o e ‘Apitanga ‘o Saioné ‘i ha kilomita ‘e 1,600.

… ‘Oku tohi tongi ‘i homau lotó ‘o hangē na‘e fai ‘aki ha peni ukamea ‘i ha maká, ‘a e fale‘i mo e folofola ‘a e ‘Eikí ne fakafou mai he palōfita ‘a e ‘Eikí, fakataha mo hono fakahokó, pea pehē ki he‘emau fiefia mo ‘emau mamahi fekau‘aki mo e ngaahi me‘á ni pea mo ia ne hokó, pea ‘e tu‘uloa hono hisitōliá ‘i he mo‘uí ni kotoa pea mo ‘itāniti.3

Na‘á ku ‘i he ‘Apitanga ‘o Saioné mo e Palōfita ‘a e ‘Otuá. Na‘á ku mamata ‘i he fengāue‘aki ‘a e ‘Otuá mo iá. Na‘á ku mamata ‘i he ‘iate ia ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá. Na‘á ku ‘ilo ko e Palōfita ia. Ko e me‘a na‘e fakahā kiate ia ‘e he mālohi ‘o e ‘Otuá ‘i he fonongá ni na‘e mātu‘aki mahu‘inga ia kiate au pea mo kinautolu kotoa na‘a nau tali ‘ene ngaahi fakahinohinó. Te u ‘oatu ha me‘a ‘e taha. Toe si‘i pea mau tū‘uta atu ki Mīsulí, ne fakatahataha‘i ‘e Siosefa ‘a e kau fonongá. Na‘á ne kikite ai kiate kimautolu mo ne fakahā mai ‘a e me‘a ne hanganaki mai kiate kimautolú. Na‘á ne fakahoko mai ‘a e ‘uhinga ‘oku tu‘unuku mai ai ha tautea kiate kimautolú. ‘O ne pehē: “Kuo mou lau au ko e tamasi‘i si‘i, fakataha mo kimoutolu kotoa. ‘Oku te‘eki ai ke mou fakatokanga‘i hoku tu‘unga ‘i he ‘ao ‘o e ‘Eikí. Ka ‘oku ‘i ai ha tautea ‘oku tu‘unuku mai ki he kau fonongá ni.” Na‘á ne tala mai kiate kimautolu ‘e hoko mai ‘eni koe‘uhí he na‘e ‘ikai ke mau talangofua ki he‘ene ngaahi fale‘í. Hili pē ha houa ‘e taha ‘o ‘emau tū‘uta ki Mīsulí mo fokotu‘u homau ngaahi tēnití …, kuo kamata ke tō ki lalo ha tangata he feitu‘u ko ‘ení, pea tō atu ha taha ‘i he feitu‘u ko ‘eé, pea lau momeniti pē kuo fola ha toko hongofulu tupu ‘o homau kau fonongá ‘i ha ngaahi sipi kafu ko e puke he kōlelá. ‘I he mamata ‘a e Palōfita ‘a e ‘Otuá ki he me‘á ni, na‘á ne faka‘ofa‘ia ‘iate kinautolu, peá na hilifakinima ai mo Hailame ki he ‘ulu ‘o Misa Katá, ko e fuofua tangata ia ne puké, ka ‘i he taimi na‘á na fakahoko ai ‘ení, na‘e ma‘u mo kinaua, pea na‘e pau ai ke na fakatou mavahe mei he nofo‘angá ni. Na‘á ne toki pehē ki mui ange: “Na‘á ku tala atu ‘a e me‘a ‘e hokó, pea ‘i he taimi na‘e hoko mai ai ‘a e me‘a fakamamahí na‘á ku fakamafao atu hoku nimá ke ta‘ofi ia, pea na‘e ofiofi ke u tō mo au ai.” Na‘e mahu‘inga kiate au ‘a e fononga ko iá.4

‘I he‘emau fakaofiofi atu ki he Vahefonua Keleí ‘i Mīsulí, na‘e ongo‘i mātu‘aki ta‘e-fiemālie ‘a e kakai ‘o e Vahefonua Siakisoní, peá ne kolosi ai ha kau tangata ‘e toko hongofulu mā ua ‘i ha vaka uta pāsese he Vaitafe Mīsulí ki Tau‘atāina ‘i he Vahefonua Keleí ‘o ui ha fakataha ‘a e kakaí ke fai ‘i he Fale Fakapule‘angá, mo nau fai ai ha ngaahi lea fakatupu ‘ita ke ue‘i ‘a e kakaí ke nau ō ‘o faka‘auha ‘a e ‘Apitanga ‘o e Kau Māmongá. Ka na‘e ‘ikai ongo‘i ‘e he kakai ‘o e vahefonua Keleí ‘oku taau ke fakahoko ia. …

Neongo ia, ne uki ha kau fakamoveuveu ‘i he vahefonua Siakisoní ko ha kau sōtia tau‘uta mo ha kau tangata fana, ‘o nau kolosi ‘i he vaitafé ki he vahefonua Keleí pea nau omi ke fakafetaulaki mo faka‘auha kimautolu. Na‘a mau nofo ‘i he tafa‘aki fakahahake ‘o e Vaitafe Taumāta‘ú, ko e feitu‘u ia ne nau taumu‘a ke tau‘i ai kimautolú. Na‘a mau nofo ‘o ofi ki ha ve‘e fale lotu ‘o e siasi Papitaisó, pea na‘e tafitonga pē ‘a e langí ‘o hala ke ‘asi ha konga ‘ao ‘e taha. ‘I he ‘osi pē ‘emau tukituki homau ngaahi tēnití, kuo kolosi mai ha ongo tangata heka hoosi ‘i homau nofo‘angá, ‘o na kapekape kovi mai. … Pea ‘i he taimi ne na hu‘u fakahahake ai ‘o mavahe mei homau nofo‘angá, kuo ‘asi ha ki‘i konga ‘ao ‘i he tafa‘aki fakatokelau hihifó, pea kamata ke mafola ‘o hangē ha takainga tohí, pea ‘ikai hano taimi kuo kāpui kotoa ‘a e langí ‘i ‘olunga ‘iate kimautolu ‘e ha ngaahi konga ‘ao ‘uli‘uli ne tatau mo e lanu ‘o e vaitohí. Taimi nounou pē mei ai kuo tapa ‘a e ‘uhilá, pā mo e maná, ‘uha lōvai, pea tō mo ha ‘uha maka, ko e ni‘ihi na‘e tō ‘i homau nofo‘angá na‘e meimei tatau hono lalahí mo ha fanga ki‘i fua‘i manupuna, pea ‘ikai hano taimi kuó ne ‘ufi‘ufi ‘a e kelekelé ‘o hangē ha pulupulu hinehiná. Na‘e pau ke mau hola kotoa ki he loto fale lotú ke mau hao. Na‘e kau ‘a e Palōfita ko Siosefá ‘i he kau fakamuimui taha ke hū angé.5

‘I he hū ange ‘a e Palōfitá ‘o ne tupe‘i ‘a e vaí mei hono tataá mo hono valá, na‘á ne pehē mai leva, “Kau talavou, ‘oku ‘i ai pē ‘uhinga ki he me‘á ni. ‘Oku mei he ‘Otuá ‘a e matangí ni.” Na‘a mau hiva fakafeta‘i ai ki he ‘Otuá, pea mau tākoto he poó kotoa ‘i he ngaahi seá ‘o malu kae ma‘utangī homau ngaahi filí ‘i he ha‘aha ‘a ‘o e loto matangi mālohí.6

Ko e vaitafe ko ē ne mau mei kolosi ai ‘o ‘ikai ha viviku ‘e taha ‘i he taimi ne fokotu‘u ai homau nofo‘angá, ne fonu hake ia ‘aki ha mita ‘e ono, pea ‘ikai ai ke lava ‘o a‘u mai homau filí kiate kimautolu mei he tafa‘aki fakahihifó, pea ko e kongakau heka hoosi na‘e ‘i he hahaké, na‘e pau ke nau hola ‘o toi ‘i ha fale ako pe ko ha toe malu‘anga pē na‘a nau ma‘u koe‘uhí ko e ‘uha maka na‘e ngangana hifo ‘iate kinautolú. Na‘e se‘e ‘e he ‘uha maká mo e matangi mālohí ‘a e meimei kotoa ‘o ‘enau fanga hōsí, ‘o nau movete ‘i ha ngaahi laumaile he loto vaotaá, kei ma‘u pē honau ngaahi nofo‘á mo honau pití, pea na‘e laulau ‘aho pea toki ma‘u kinautolu.7

Ne fakahā mai na‘e pehē ‘e he taki ‘o e konga kau na‘e ‘i he fale akó ko e me‘a faikehe ‘a e ‘ikai ke nau lava ‘o fai ha me‘a ki he kau Māmongá he kuo pau ma‘u pē ke ‘i ai ha ‘uha maka pe ko ha fa‘ahinga me‘a ke ne fakafe‘ātungia‘i kinautolu ke ‘oua te nau fai ha me‘a, ka na‘e ‘ikai pē te nau teitei fakakaukau ke tali ko e ‘Otuá na‘e tau ma‘amautolú.8

Na‘a mau fakafeta‘i ‘i he fai ‘e he ‘Eikí ‘a ‘emau ngaahi taú pea mo ‘Ene fakahaofi kimautolú, pea mo e ‘ikai toe feinga homau ngaahi filí ke omi ‘o tau‘i kimautolú.

‘I he pongipongi hono hokó (Sune 22) ne fai mai ai ‘i he Vaitafe Toutaí ‘a e fakahā ko ia ‘oku hiki ‘i he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, vahe 105[vakai, veesi 9–14, ‘a ia ne fakangata ai ‘e he ‘Eikí ‘a e misiona totonu ‘o e ‘Apitanga ‘o Saioné]. Talu mei he ‘aho ko iá mo hono fakamolū ‘o e loto ‘o e kakai ‘i he Vahefonua Keleí, pea hoko atu leva ‘emau fonongá ki he vahefonua ko iá, ‘o fokotu‘u homau nofo‘anga faka‘osí …, ‘i he feitu‘ú ni ne ‘ikai ke mau foua ai ha ngaahi faingata‘a, ko hono fakahoko ‘o e folofola ‘a e ‘Eikí ne fakafou mai he ngutu ‘o e Palōfita ko Siosefá. …

Hili ha‘amau nofo ai ‘i ha ngaahi ‘aho si‘i mo fakalelei‘i ‘a e Siasí ‘i he Vahefonua Keleí, ne foki leva ‘a e Palōfita ko Siosefá ki Ketilani mo ha kau mēmipa ‘o e ‘Apitanga ‘o Saioné ‘a ē ne ‘i ai hanau fāmilí, ka ko kimautolu na‘e ‘ikaí, na‘a mau nofo pē ‘i Mīsuli kae ‘oua kuo mau ō atu ki tu‘a ki ha ngaahi feitu‘u kehe ‘o e fonuá ke malanga‘i ‘a e Ongoongolelei ‘o Kalaisí.9

‘I he taimi ne ui ai ‘a e kau mēmipa ‘o e ‘Apitanga ‘o Saioné, ko homau toko lahi na‘e te‘eki ai ke mau fe‘ilongaki; na‘e ‘ikai ke mau maheni pea ko ha toko lahi na‘e te‘eki ai ke nau mamata ‘i he palōfitá. Ne fakamovetevete kimautolu ki tu‘a ‘i he pule‘angá kotoa, ‘o hangē ha koane kuo fakamovetevete‘í. Ko ha kau talavou pē kimautolu, ka ne ui kimautolu ‘i he kamata‘angá ke mau ō hake ‘o huhu‘i ‘a Saione, pea ko e me‘a na‘e pau ke mau fakahokó na‘e pau ke fai ia ‘i he tui. Na‘a mau fakatahataha mai meí he ngaahi tapa kehekehe ki Ketilani pea mau ō hake ke huhu‘i ‘a Saione, ke fakahoko ‘a e fekau ‘a e ‘Otuá kiate kimautolú. Ne tali ‘e he ‘Otuá ‘emau ngaahi ngāué ‘o hangē ko ‘Ene tali ‘a e ngaahi ngāue ‘a ‘Ēpalahamé. Ne mau lava‘i ha ngaahi me‘a lahi neongo na‘e fa‘a fehu‘ia ‘e he kau hē mei he mo‘oní mo e kau ta‘e-tuí, “Ko e hā ha me‘a ne mou lavá?” Na‘a mau ma‘u ha taukei na‘e ‘ikai ke mau mei malava ‘o ma‘u ‘i ha toe fa‘ahinga founga kehe. Na‘a mau ma‘u ‘a e faingamālie ke mātā ‘a e fofonga ‘o e palōfitá, pea ne mau ma‘u ‘a e faingamālie ke fononga ‘i ha maile ‘e lauiafe mo ia pea mamata ‘i he fengāue‘aki ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá mo iá, kae ‘uma‘ā ‘a e ngaahi fakahā ‘a Sīsū Kalaisi kiate iá mo hono fakahoko ‘o e ngaahi fakahā ko ‘ení.10

Ko e taukei ne [mau] ma‘u ‘i he‘emau fononga mo e ‘Apitanga ‘o Saioné na‘e mahu‘inga ange ia ‘i he koulá, pea ‘e tukufakaholo ‘a e hisitōlia ‘o e ‘apitangá ‘o a‘u ki he to‘u tangata faka‘osí.11

Ko hono fakahoko e fekau ‘a e ‘Eikí ke fakataha ki he tu‘u‘anga ‘o e temipale ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsulí

Fakatokanga‘i angé: ‘I he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1838, na‘e fakahā ai ‘e he ‘Eikí ‘i he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke kamata langa ‘e he kau ‘ōfisa pule ‘o e Siasí ha temipale ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsuli (vakai, T&F 115:7–10). Na‘á Ne toe fekau foki ke nau “toe kamata fakatoka ‘a e fakava‘é” ‘i he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1839, ko e ta‘u kakato ia ‘e taha mei he ‘aho na‘e fai mai ai ‘a e fakahaá ni (vakai, T&F 115:11). Na‘e fakamatala ‘e Palesiteni Uilifooti Utalafi ki mui ange ko ha fekau ‘eni ke “fakatoka ‘a e makatuliki ‘o e Temipalé.”12 ‘I he ‘aho 8 ‘o Siulai 1838, na‘e tautapa ai e Palōfita ko Siosefá, “fakahā mai kiate kimautolu, ‘e ‘Eiki, ‘a ho finangalo ‘o kau ki he Toko Hongofulu Mā Uá” (‘ulu‘i fakamatala ‘o e vahé, T&F 118). ‘I hono talí, na‘e fakahā ai ‘e he ‘Eikí ‘e ō ‘a e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ki ‘Ingilani ke malanga‘i ‘a e ongoongoleleí ‘i he fa‘ahita‘u failau ka hokó. Na‘e pau ke fakatahataha hifo ‘a e Kōlomú ki he tu‘u‘anga ‘o e temipalé ‘i Hihifo Mama‘ó ‘i he ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1839 ke faka‘ilonga‘i ‘a e kamata‘anga ‘o e misiona ko iá. Na‘e pau foki ke nau fokotu‘u ai ‘a ‘Eletā Sione Teila, Sione E. Peisi, Uilifooti Utalafi, pea mo Uiliate Lisiate ke nau fetongi ‘a e ngaahi tu‘unga na‘e ava ‘i he Kōlomu ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá” (Vakai, T&F 118:4–6.)

‘I he taimi na‘e fai ai ‘a e fakahaá [‘i he 1838], na‘e melino mo lōngonoa ‘a e me‘a kotoa ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsuli, ‘a ia ko e kolo ia na‘e nofo ai ‘a e meimei hono kotoa ‘o e Kāingalotú; ka ki mu‘a pea hokosia ‘a e taimi ke fakahoko aí, kuo kapusi ‘a e Kāingalotu ‘o e ‘Otuá mei he Siteiti ‘o Mīsulí ki he Siteiti ‘o ‘Ilinoisí ‘i he tu‘utu‘uni ‘a Kōvana Pōkesi; pea na‘e fakapapau ‘a e kakai ‘o Mīsulí kapau ‘e fakahoko hono kotoa ‘o e ngaahi fakahā ‘a Siosefa Sāmitá, he ‘ikai fakahoko ‘a e fakahā ia ko ‘ení. Na‘e ‘asi ai ‘a e ‘aho mo e feitu‘u ‘e mavahe ai ‘a e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá mei he Kāingalotú ki he‘enau ngāue fakafaifekau ‘i he ngaahi fonua ‘o e tahí, pea na‘e talaki ‘e he kau fakatanga ‘o Mīsulí te nau fakapapau‘i he ‘ikai fakahoko ‘eni. …

‘I he ofi ‘a e taimi ke fakahoko ai ‘a e fekau ‘a e ‘Eikí, ko Pilikihami ‘Iongi na‘e Palesiteni ‘i he Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá; ko [Tōmasi] B. Maasi na‘e ‘Aposetolo fika ‘uluakí, ka ne ‘osi hē ia mei he mo‘oní. Na‘e ui fakataha mai leva ‘e Misa Pilikihami ‘a e ni‘ihi ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá na‘e ‘i Kuinisī ‘i ‘Ilinoisí ke vakai pe ko e hā ha‘anau fakakaukau fekau‘aki mo e ō ki Hihifo Mama‘o ke fakahoko ‘a e fakahaá. ‘I he taimi ko ‘ení ne lolotonga tuku pōpula ‘i Mīsuli ‘a e Palōfita ko Siosefá mo hono tokoua ko Hailamé, Sitenei Likitoni, Laimani Uaiti pea mo Pa‘ale P. Palati; ka ko e Tamai ko Siosefa Sāmita [ ko e Lahí], ‘a e Pēteliaké, na‘e ‘i Kuinisī ia ‘i ‘Ilinoisi. Na‘e ‘ikai te ne tui mo kinautolu na‘e ‘i aí ‘oku fakapotopoto ke mau feinga ke ō, he ‘e fu‘u fakatu‘utāmaki ia ki he‘emau mo‘uí. Na‘a nau fakakaukau ‘e tali pē ‘e he ‘Eikí ‘a e anga homau lotó kae ‘ikai toe fie ma‘u ke mau fakahoko ia. Ka ‘i he taimi ne fehu‘i ai ‘e Palesiteni ‘Iongi ki he Toko Hongofulu Mā Uá pe ko e hā ‘emau ongo‘i fekau‘aki mo e me‘a ní, na‘a mau pehē kotoa pē ‘o hangē ha le‘o ‘o ha tangata pē tahá, kuo ‘osi folofola ‘a e ‘Eikí pea ‘oku ‘amautolu ke talangofua. ‘Oku ‘a e ‘Eikí ia ke Ne tokanga‘i ‘Ene kau tamaio‘eikí, pea kuo pau ke mau fakahoko ‘a e fekaú pe mate ‘i he feinga ke fakahokó.

Koe‘uhí ke mahino kakato ‘a e tu‘unga fakatu‘utāmaki ne fehangahangai mo e kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘i he‘enau fakahoko ‘a e fonongá ni, ‘oku totonu ke mahino ki he kakai ‘oku nau lau ‘ení na‘e ‘osi fakahoko ‘e Kōvana Lilipeni W. Pōkesi ‘o e Siteiti ‘o Mīsulí ha fanongonongo, ‘a ia na‘e tu‘utu‘uni ai ki he Kāingalotu ‘o e Siasí ke nau mavahe mei he Siteití ni pe ‘e faka‘auha kinautolu. Na‘e ‘osi kapa ‘a Hihifo Mama‘o ia ‘e he kau sōtiá, ka ko hono mo‘oní ko ha kau fakatanga pē kinautolu ne fakatahataha‘i; na‘e fakamālohi‘i ‘a e kakaí ke ‘oange ‘enau ngaahi me‘ataú; pea ko hono kotoa ‘o e kau tangata taki [‘o e Siasí] na‘e lava ‘o ma‘ú, na‘e puke pōpula kinautolu; ko hono toe ‘o e Kāingalotú—‘a e kakai tangatá, kakai fefiné, pea mo e fānaú— na‘e pau ke nau hola ‘i he founga lelei taha na‘a nau lavá mei he Siteití ke nau hao, kae li‘aki honau ngaahi falé, kelekelé pea mo ‘enau koloa na‘e ‘ikai ke nau lava ‘o ‘ave mo kinautolú ke ma‘u ‘e he kau fakatangá. Ko hono mo‘oní, na‘a nau fana ‘a e fanga pulu mo e fanga puaka ‘a e Kāingalotú ‘i ha feitu‘u pē ne nau ‘ilo ai kinautolu, pea kaiha‘asi meiate kinautolu ‘a e meimei me‘a kotoa pē na‘a nau lava ‘o ma‘ú. Na‘e ngaohikovia ‘a e Kāingalotú ‘i ha founga fīta‘a pea na‘e pau ke nau kātekina ‘a e tu‘unga kovi taha ‘o e ngaohikoviá. Ko honau toko lahi na‘a nau foua ‘a e founga faingata‘a tahá ka nau hao mei he Siteití, tautautefito ki he kau tangata ‘i he ngaahi tu‘unga mā‘olungá; he na‘e toko lahi ha kau tangata ‘o e Siteiti ko iá na‘e tatau pē kiate kinautolu hono fana‘i ‘o ha taha “Māmonga” mo hano fana‘i ‘o ha kulī fekai. …

‘I he‘emau fakapapau ke fakahoko ‘a e fiema‘u ‘o e fakahaá, … na‘a mau kamata fononga leva ki Hihifo Mama‘o. …

‘I he pongipongi ‘o e ‘aho 26 ‘o ‘Epeleli 1839, na‘e ‘ikai ke mau tokanga ki he fakamanamana ‘a homau ngaahi filí ‘oku ‘ikai totonu ke fakahoko ‘a e fakahā na‘e pau ke fakahoko he ‘aho ko ‘ení, pea na‘e ‘ikai ke mau tokanga ki he toko laumano ‘o e Kāingalotu ne ‘osi tuli mei he Siteití ‘e he tu‘utu‘uni ‘a e kōvaná, pea neongo na‘e ‘i he nima ‘o homau filí ‘a e Palōfita ko Siosefá mo hono tokoua ko Hailame Sāmitá pea mo ha kau tangata taki kehe, ‘o seini‘i mo nofo pilīsone, ka na‘a mau kei hoko atu pē ki he konga kelekele ‘o e temipalé ‘i he kolo ko Hihifo Mama‘ó ‘o fakahoko ai ha fakataha alēlea, mo fakahoko ‘a e fakahā mo e fekau kuo fai kiate kimautolú, pea na‘a mau fakahoko mo ha ngaahi me‘a lahi ‘i he fakataha alēlea ko ‘ení. …

Ne mau pōpoaki fakamāvae ki si‘i falukunga Kāingalotu toko si‘i na‘e kei nofo he kelekele ‘o e temipalé ke mamata ‘i hono fakahoko ‘o e fakahaá pea mo e ngaahi fekau ‘a e ‘Otuá, pea mau sītu‘a leva mei Hihifo Mama‘o mo Mīsuli, ‘o foki ki ‘Ilinoisi. Kuo mau fakahoko ‘a e misioná ni ta‘e ‘i ai ha kulī ‘e kālou mai kiate kimautolu [vakai, ‘Ekesōtosi 11:7], pe ko ha tangata ‘e pehē, “Ko e hā ‘oku mou fai ai ‘ení?”

Ne mau kolosi he Vaitafe Misisipí ‘i ha vaka mīsini uta pāsese ‘o a‘u atu ki Kuinisī ‘i he ‘aho 2 ‘o Meé, pea na‘a mau fiefia kotoa ‘i he‘emau toe fe‘iloaki hao mo homau ngaahi fāmilí ‘i he melinó.13

Ko Hono Fakamo‘ui ‘a e Mahakí ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisi pea mo Monitilose ‘i ‘Aiouā.

Ki mu‘a pea toki kamata ‘emau ngāue fakafaifekau ki ‘Ingilaní [‘i he 1839], na‘a mau femo‘uekina ‘i hono fakanofonofo homau ngaahi fāmilí. Na‘e fili ai ha feitu‘u na‘e ui ko Kōmesi, pea toki fakahingoa ki mui ko Nāvū, ke hoko ko e feitu‘u ia ke nofo ai homau kakaí.

Na‘á ku mavahe mei Kuinisī ‘o kaungāfononga mo Pilikihami ‘Iongi mo homa ongo fāmilí ‘i he ‘aho 15 ‘o Meé, pea mau a‘u ki Kōmesi [‘i he] ‘aho 18. Hili ha ‘initaviu mo Siosefa, ne mau kolosi he vaitafe [Misisipí] ‘i Monitilose ‘i ‘Aiouā. Na‘e nofo fakataha pē hoku fāmilí mo e fāmili ‘o Palesiteni Pilikihami ‘Iongí ‘i he loki pē taha ‘a ia na‘e fute tapafā nai ‘e hongofulu mā fā. Fāifai pea toe ma‘u mai ‘e Misa ‘Iongi ha loki ‘e taha. … Pea hiki mai leva ‘a ‘Oasoni Palati mo hono fāmilí ki he loki pe ko ia ne u ‘i ai mo hoku fāmilí.

Lolotonga ‘eku nofo ‘i he fale papa ko ‘eni ‘i he nofo‘anga sōtia motu‘á ni, ne mau mātā ha ‘aho ne hoko mai ai ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘i he Palōfita ko Siosefá. Ko ha taimi mahamahaki ‘eni pea ne tukuange ‘e Siosefa hono ‘api ‘i Kōmesí ma‘á e kau mahamahakí, kae langa pē hano ki‘i tēniti ‘i he ve‘e matapā ki mu‘a ‘o hono falé ‘o nofo toko taha ai. Ko e toko lahi ‘o e Kāingalotu na‘e kapusi mei Mīsulí ne nau fakatefua mai ki Kōmesi; ka ne ‘ikai ke ‘i ai hanau fale ke nau hū ki ai pea na‘a nau nofo pē he ngaahi saliote, ngaahi tēniti, pea ‘i he kelekelé. ‘I he‘ene peheé, na‘e toko lahi ha ni‘ihi ne puke koe‘uhí ko e tu‘unga ne nau ‘i aí. Na‘e tokoni ‘a Misa Siosefa ki he kau mahakí, ‘o a‘u ki he‘ene fu‘u ongosia lahi fau pea meimei toe puke ai mo ia.

‘I he pongipongi ‘o e ‘aho 22 ‘o Siulai 1839, na‘á ne ofo ai ‘okú ne lolotonga fakakaukau ki he tu‘unga ‘o e Kāingalotu ‘o e ‘Otuá ‘i honau ngaahi fakatanga‘í mo ‘enau ngaahi mamahí, ‘o ne tangi ai ki he ‘Eikí ‘i he lotu pea na‘e nofo‘ia lahi ia ‘e he mālohi ‘o e ‘Otuá, pea hangē ko hono fakamo‘ui ‘e Sīsū ‘a e kakai mahaki ‘i hono kuongá, na‘e pehē pē mo Siosefa, ‘a e Palōfita ‘a e ‘Otuá, ‘i he‘ene fakamo‘ui kinautolu na‘e ‘i aí ‘i he me‘a ne hokó. Na‘á ne fakamo‘ui ‘a kinautolu kotoa na‘e ‘i hono falé pea pehē ki he loto ‘ata‘atā ‘o hono ‘apí; hili ia, na‘e toki kaungāfononga leva mo Sitenei Likitoni mo ha ni‘ihi ‘o e Toko Hongofulu Mā Uá, ‘o nau ō atu he lotolotonga ‘o e kakai mahaki na‘e tākoto pē ‘i honau ngaahi sipi kafú ‘i he kauvai ‘o e vaitafé, peá ne fekau‘i kinautolu ‘i ha le‘o lahi ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí ke nau tu‘u ki ‘olunga pea mo‘ui, pea na‘e fakamo‘ui kotoa ai kinautolu. ‘I he taimi ne ‘osi ai ‘ene fakamo‘ui kotoa kinautolu ne puke ‘i he tafa‘aki fakahahake ‘o e vaitafé, ne nau kolosi leva ‘i he Vaitafe Misisipí ‘i ha vaka uta pāsese ki he tafa‘aki fakahihifó ki Monitilose, ‘a ē ne mau ‘i aí. Ko e ‘uluaki fale ne nau hū aí ko e fale ‘o Palesiteni Pilikihami ‘Iongí. Na‘e lolotonga tokoto pē ‘i hono mohengá he‘ene puké. Na‘e hū ai ‘a e Palōfitá ki hono falé ‘o fakamo ‘ui ia, peá na hū fakataha mai ki tu‘a. ‘I he‘ena fou mai ‘i hoku matapaá, ne pehē ange leva ‘e Siosefa: “Misa Utalafi, muimui mai ‘iate au.” Ko e ngaahi fo‘i lea pē ia ne lea ‘aki ‘e ha taha ‘i he kau fonongá ni ‘o kamata mei he taimi na‘a nau mavahe ai mei he fale ‘o Pilikihamí ‘o a‘u ki he‘emau kolosi he konga kelekele ‘o e loto koló ‘o hū ki he fale ‘o [‘Ilaisiā] Footihemí. Ko e houa ‘aki ‘eni ‘e taha ‘o e tauha‘a ‘a Misa Footihemi, pea na‘a mau ‘amanaki ‘e lau momeniti pē pea si‘i mālōlō.

Na‘á ku ongo‘i ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘a ia na‘á ne nofo‘ia ‘a ‘Ene Palōfitá.

‘I he‘emau hū atu ki he falé, ne luelue atu pē ‘a Siosefa kia Misa Footihemi ‘o ne puke ia ‘aki hono nima to‘omata‘ú; ka ne pukepuke hono tataá ‘aki hono nima to‘ohemá.

Na‘á ne fakatokanga‘i kuo sio noa pē ‘a Misa Footihemi, pea na‘e ‘ikai toe lea pe ‘ilo ha me‘a.

‘I he hili ‘ene puke hono nimá, na‘á ne vakai hifo ki he fofonga ‘o e tangata maté ni peá ne pehē ange: “Misa Footihemi, ‘okú ke ‘ilo au?” ‘I he‘ene ‘uluaki fehu‘í na‘e ‘ikai ke ne tali hake; ka na‘e lava ke mau fakatokanga‘i ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá ‘ene nofo‘ia iá.

Na‘á ne toe pehē ange: “ ‘Ilaisiā, ‘oku ‘ikai koā te ke ‘ilo‘i au?”

Na‘e fanafana hake ai ‘a Misa Footihemi ‘i ha ki‘i le‘o si‘i, “ ‘io!”

Ne toe pehē ange leva ‘a e Palōfitá, “ ‘Oku ‘ikai koā te ke ma‘u ha tui ke fakamo‘ui koe?”

Ko e talí, na‘e toe mahino ange ia ‘i he‘ene tali ki mu‘á: “ ‘Oku ou manavasi‘i he ‘oku ngali fu‘u tōmui. Kapau na‘á ke vave mai, ‘oku ou tui ne mei faingamālie pē.”

Na‘e fotu ‘o hangē ha tangata ne toki ‘ā mohé. Ko e mohe ia ‘o e maté.

Pea toki pehē ange leva ‘a Siosefa: “ ‘Oku ‘ikai koā te ke tui ko Sīsū ‘a e Kalaisí?”

Ko ‘ene talí, “ ‘Oku ou tui, Siosefa.”

Pea toki pehē leva ‘e he Palōfita ‘a e ‘Otuá ‘i ha le‘o lahi, ‘o hangē ko e faka‘ei‘eiki ‘o e Tolu‘i ‘Otuá: “ ‘Ilaisiā, ‘oku ou fekau‘i koe ‘i he huafa ‘o Sīsū ‘o Nāsaletí ke ke tu‘u peá ke mo‘ui!”

Na‘e ‘ikai hangē e lea ‘a e Palōfitá ko ha lea ‘a ha tangata, ka na‘e hangē ko e le‘o ‘o e ‘Otuá. Na‘e hangē kiate au na‘e lulu‘i ‘a e falé mei hono fakava‘é.

Na‘e puna hake ‘a ‘Ilaisiā Footihemi mei hono mohengá ‘o hangē ha taha kuo fokotu‘u mei he maté. Na‘e foki mai ‘a e lanu mo‘uí ki hono fofongá, pea na‘e hāsino ‘ene mo‘uí ‘i he ngaue kotoa ‘a hono sinó.

Ko hono ongo va‘é ne ‘osi lalava … ‘aki e vali lou‘akau. Ka na‘á ne tupe‘i ia mei hono va‘é ‘o movete ‘a e valí, pea ui ke ‘omi hono valá ‘o ne tui. Na‘á ne kole ke ‘omi ha poulu hu‘akau mo ha mā, peá ne kai ia; pea toki tui leva hono tataá pea muimui mai ‘iate kimautolu ki he hala pule‘angá ke ‘a‘ahi ki he toenga ne puké.

‘E fa‘a pehē ‘e he tokotaha ta‘e tuí: “Na‘e ‘i ai ha founga kākā he me‘á ni?”

Kapau ‘oku ‘i ai ha fa‘ahinga fakakaukau kākā ‘i he tokotaha ta‘e tuí, na‘e ‘ikai ha fakakaukau pehē ia ‘ia ‘Ilaisiā Footihemi, ‘a e tangata maté, pe ‘iate kinautolu na‘e ‘i ai mo iá, he na‘e mei lau momeniti pē pea a‘u ki he maama ‘o e ngaahi laumālié, ka ne ta‘e ‘oua hono fakamo‘uí. …

‘I he‘emau mavahe pē mei he fale ‘o Misa Footihemí, ne mau hū leva ki he fale ‘o Siosefa B. Noupoló ‘a ia ne fu‘u vaivai mo puke lahi ‘aupito. ‘I he‘emau hū atu ki he falé, ne puke ‘e Siosefa hono nimá ‘o fekau‘i ia ‘i he huafa ‘o Sīsū Kalaisí ke tu‘u pea mo‘ui. Na‘e tu‘u pea fakamo‘ui ia ‘i he taimi pē ko iá.

‘I he lolotonga ‘o e meá ni, kuo ta‘e manonga ‘a e kau fakatanga angahala‘ia he feitu‘ú ni, pea nau muimui mai ki he loto fale ‘o Misa Noupoló.

Kae ki mu‘a pea nau a‘u maí, ne kole ‘e Siosefa kia Misa Footihemi ke ne fai ha lotu.

Lolotonga ‘ene lotú kuo hū mai ‘a e kau fakatangá, fakataha mo e ngaahi laumālie kovi kotoa pē ne nau omi mo iá.

‘I he momeniti pē ne nau hū mai aí, kuo pongia ‘a Misa Footihemi ia he lolotonga ‘ene lotú, ‘o tō ki lalo.

Ka ‘i he taimi ne mamata ai ‘a Siosefa ki he kau fakatangá he loto falé, na‘á ne tu‘u leva ‘o fakahū ki tu‘a ‘a e kau tangata ko ‘ení mo e kau tēvolo ne muimui mai ‘iate kinautolú. Na‘e ake hake leva ‘a Misa Footihemi pea faka‘osi ‘ene lotú.

‘Oku fakahaa‘i ‘e he me‘á ni ‘a e mālohi ‘oku ma‘u ‘e he ngaahi laumālie ‘ulí ki he sino ‘o e tangatá. ‘Oku toki fakahaofi pē ‘a e Kāingalotú ia mei he mālohi ‘o e tēvoló ‘e he mālohi ‘o e ‘Otuá.

Ko hono fakamo‘ui ko ‘eni ‘o Misa Noupoló, ko e fakamo‘ui mahaki faka‘osi ia he ‘aho ko iá. Ko e ‘aho ma‘ongo‘onga taha ia ki hono fakahaa‘i ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ‘o fakafou ‘i he me‘afoaki ‘o e faifakamo‘uí, talu mei hono fokotu‘u ‘o e Siasí.14

Ko e tū‘uta ‘a e kau paioniá ki he Tele‘a Sōlekí

Fakatokanga‘i angé: ‘I ‘Epeleli 1834, na‘e fanongo ai ‘a Uilifooti Utalafi ki he kikite ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá: “ ‘E lau mano ha Kāingalotu ‘o e Siasí ‘e fakatahataha mai ki he ‘Otu Mo‘unga Maká, pea te nau fakaava ‘a e matapā ki hono fokotu‘u ‘o e Ongoongoleleí ‘i he lotolotonga ‘o e kau Leimaná, ‘a ia te nau tali ‘a e Ongoongoleleí mo honau ‘enitaumení pea mo e ngaahi tāpuaki ‘a e ‘Otuá. ‘E ‘alu atu ‘a e kakaí ni ki he ‘Otu Mo‘unga Maká; te nau langa ai ha ngaahi temipale ki he Fungani Mā‘olungá.”15 ‘I hono fakahoko ‘o e kikité ni, ne kamata ke nofo‘i ‘e he Kāingalotú ‘a e Tele‘a Sōlekí ‘i ha ta‘u ‘e 13 mei ai, hili ia hano fakatanga‘i kinautolu mo kapusi mei he feitu‘u ki he feitu‘u. ‘I he taimi ko ‘ení, ne hoko ‘a ‘Eletā Utalafi ko ha mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá, pea na‘e kau ia ‘i he ‘uluaki kulupu ‘o e kau paionia ne fononga mai ki honau fonua fo‘ou ‘o e tala‘ofá, ‘o mavahe mei he Nofo‘anga ‘o e Fa‘ahita‘u Momokó‘i Nepulasikā ‘i ‘Epeleli 1847, ‘o nau tū‘uta ki he Tele‘a Sōlekí ‘i Siulai 1847.

‘I he ‘aho 22 [‘o Siulai 1847] kuo angi atu ‘e ‘Oasoni Palati, [Siaosi] A. Sāmita pea mo ha toko fitu kehe ‘enau salioté ki he loto tele‘á, kae tuku hono toenga ‘o ‘enau kau fonongá ke nau muimui atu mo tofa ‘a e halá. Koe‘uhí ko e puke ‘a Palesiteni ‘Iongí, na‘á ku uta ai ia ‘i ha mohenga ne fa‘u ‘i he‘eku loto salioté, pea nofo fakataha pē mo e kau fonongá. …

‘I he ‘aho 24, na‘á ku angi atu ‘eku salioté, ‘oku tokoto pē ‘a Palesiteni ‘Iongi ‘i ha mohenga ‘i loto, ‘o hū atu ki he loto tele‘á, pea muimui mai ‘a e toenga ‘o e kau fonongá. ‘I he taimi ne mau hake atu ai ki ‘olunga mei he vaha‘a mo‘ungá ‘o mamata kakato ki he tele‘á, na‘á ku fakatafoki leva ‘eku salioté ke hanga ki he hahaké, pea tu‘u leva ‘a Palesiteni ‘Iongi mei hono mohengá ‘o ne vakai takai ki he fonuá. ‘I he lolotonga ‘o ‘ene vakai takai ki he feitu‘u ‘i mu‘a ‘iate kimautolú, na‘á ne tu‘u pē ‘o mo‘utāfu‘ua ‘i ha ngaahi miniti si‘i. Na‘á ne ‘osi mamata pē ki he tele‘á ki mu‘a ‘i ha me‘a hā mai, pea ‘i he me‘á ni, na‘á ne mamata ai ki he kaha‘u nāunau‘ia ‘o Saione mo ‘Isilelí ‘i hona tu‘unga he kaha‘ú ‘i ha‘ana tu‘u he ngaahi tele‘a ‘o e ngaahi ‘otu mo‘ungá ni. Hili ‘ene mamata ki he me‘a hā maí ni, na‘á ne pehē mai leva, “Kuo fe‘unga. Ko e feitu‘u totonú ‘eni. Hoko atu.” Ko ia, na‘á ku angi atu leva ‘eku salioté ki he nofo‘anga na‘e ‘osi fokotu ‘u ‘e kinautolu na‘e mu‘omu‘a mai ‘iate kimautolú.

‘I he‘emau a‘u atu ki he feitu‘u ko ‘ení, kuo ‘osi kamata palau ia ‘e he hou‘eiki tangatá. Na‘á ku ‘omi ‘e au ha puha pateta pea na‘á ku tukupā he ‘ikai ke u teitei kai pe inu kae ‘oua kuó u tō kinautolu. Na‘e ‘osi ‘eku tō kinautolú he taimi 1, pea fakataha mo e pateta ne tō ‘e ha kau tangata kehé, na‘e hoko ‘eni ko e kamata‘anga ‘o e ngoue pateta ki he kaha‘u ‘o e ngoue patetá ‘i ‘Iutā.

‘I he efiafí, na‘á ku heka fakataha atu ai mo Hiipa C. Kimipolo, [Siaosi] A. Sāmita, pea mo E. T. Penisoni ki he [Vaha‘a Mo‘unga] ‘o e Anovai Fakakoló [City Creek] ke kumi ha ‘akau papa. Lolotonga ‘emau ‘i aí kuo tō ha ‘uha lōvai, pea na‘e kāpui ‘e he ‘uhá ‘a e meimei kotoa ‘o e tele‘á. …

‘I he pongipongi ‘o e ‘aho 28, … ne fakahoko ai ‘e Palesiteni ‘Iongi ha fakataha alēlea mo e Toko Hongofulu Mā Uá pea nau fononga ki ‘olunga hake ‘i homau nofo‘angá. Na‘á ne tu‘u ai, hunuki hono tokotokó, peá ne pehē mai, “Ko e tu‘u‘anga ‘eni ‘o e Temipale hotau ‘Otuá.” Meimei ko loto mālie ‘eni ‘o e tu‘u‘anga ‘o e Temipale [Sōlekí].16

Ne tāpuekina kimautolu ‘e he ‘Otuá, kuó Ne tāpuekina ‘a e kelekelé, pea kuo tāpuekina lahi ‘emau ngāue ki hono ngoue‘i ‘o e kelekelé. … Na‘e kakā, lingolingoa, fonu ‘i he he‘é, lingolingó mo e ulofi ‘o ‘Amelika Noaté, pea na‘e hangē ko e ngaahi me‘a pē ‘eni ne fakatupu fakanatula ‘e he kelekelé. Na‘a mau ngāue ‘i he tui ke ngoue‘i ‘a e kelekelé, ka na‘e ‘ikai fēfē fau ‘emau mahinó. Na‘e maumau ‘a e meimei hono kotoa ‘emau ngaahi palaú ‘i he ‘uluaki ‘ahó pē. Na‘e pau ai ke mau afe‘i mai ha ngaahi tafenga vai ke ne fakaviviku ‘a e kelekelé, pea na‘e pau ai ke mau ako ke tō ha fa‘ahinga me‘a pē. Na‘e ha‘u ‘a e solá ki Sōleki Siti ‘o mamata ‘i he‘emau ngoue ‘ulu‘akau fuá, pea mo e ‘ulu‘akau he ngaahi hala pule‘angá, peá ne pehē, ko ha toki feitu‘u fua-to‘ulu mo faka‘ofo‘ofa mo‘oni ‘eni. Na‘e ‘ikai ke ne ‘ilo ‘e ia ko e meimei ta‘u ‘e uofulu pe uofulu mā fā ki mu‘á, ko e meimei fu‘u ‘akau kotoa pē na‘e mamata ki aí, ‘o fakatatau mo hono lahí, na‘e pau ke fu‘ifu‘i tu‘o ua ‘i he uike ‘i he fa‘ahita‘u māfaná kotoa he ka ne ‘ikai kuo fuoloa pē ‘enau mate. Na‘e pau ke mau ngāue fakataha ‘i he ngaahi me‘á ni, pea kuo tāpuekina ai ‘e he ‘Eikí ‘emau ngāué, mo toka ‘Ene ‘alo‘ofá ‘i he kakaí ni.17

‘I he fononga mai ‘a e kau paioniá ki he [Tele‘a Sōleki] ní, na‘e pau ke mau fononga mai ‘i he tui; na‘e hala ha‘amau ‘ilo ki he fonuá ni, ka na‘a mau tukupā te mau ō mai ki he ‘otu mo‘ungá. Ki mu‘a pea toki pekia ‘a Siosefá, na‘á ne ‘osi fokotu‘utu‘u ‘e ia ha kau fononga ke nau omi ki heni. Na‘á ne ‘osi mamata ki he ngaahi me‘á ni kotoa, pea mahino lelei kiate ia. Na‘e ‘osi fakahā ‘e he ‘Otuá kiate ia ‘a e kaha‘u ‘o e Siasí mo e Pule‘angá ni, pea na‘á Ne ‘osi fakahā kiate ia mei he taimi ki he taimi ko e ngāue ‘okú ne fakatoka hono fakava‘é, ‘e hoko ia ko e pule‘anga ta‘engata—‘e tu‘u ia ‘o ta‘engata. Na‘e taki mai ‘e Palesiteni ‘Iongi ‘a e kau paioniá ki he fonuá ni. Na‘á ne ma‘u ha tui ke falala ‘e poupou‘i kimautolu ‘e he ‘Eikí. Ko kimautolu kotoa ne fononga mai ki heni ‘i he kuonga ko iá na‘a mau ma‘u ‘a e tui ko ‘ení. Na‘e ‘iate kimautolu ‘a e Laumālie ‘o e ‘Otuá, na‘e ‘iate kimautolu ‘a e Laumālie Mā‘oni‘oní; pea na‘e ‘iate kimautolu ‘a e kau ‘āngelo ‘a e ‘Eikí pea na‘a mau monū‘ia. Kuo ‘osi fakahoko ‘a e me‘a kotoa pē ne mau ‘amanaki atu ki ai ‘i he‘emau ō mai ki hení, mo ha toe ngaahi me‘a lahi ange pē ai, ‘o fakatatau pē mo e taimi na‘e ma‘ú.18

‘I he‘emau hoko ko e kau paionia mo e kakai ‘o e ‘Otuá, ‘oku mau fakahoko ai ‘a e kikité pea fokotu‘u ha hisitōlia. … Ko ‘emau mo‘uí kotoa, ‘a homau hisitōliá mo ‘emau fonongá na‘e ‘osi tala pē ia ‘e he kau palōfita ‘o e kounga mu‘á. ‘I he omi ‘a e kau paioniá ki he tele‘a maomaonganoa ko ‘ení, pea muimui mai ‘a e Kāingalotú ‘iate kinautolu ke fakahoko ‘a e ngaahi kikité ke ngaohi ‘a e ngaahi toafá ke matala ‘o hangē ko e losé [vakai, ‘Īsaia 35:1], ke tūtuu‘i ‘emau ngaahi kēlení he ve‘e vai ‘oku tafetafe mālié, mo faka‘aonga‘i ‘a e feá, painí, pea mo e [‘akau] papá, ke teuteu‘i ‘aki ‘a e fale ‘o e ‘Otuá, pea mo ‘ai ha tu‘unga ‘o hono to‘ukupu nāunau‘iá [vakai, ‘Īsaia 60:13], … tau fakahoko totonu ā hotau uiui‘í mo langa hake ‘a Saione pea mo e pule‘anga ‘o e ‘Otuá kae ‘oua kuo haohaoa ‘i he ‘ao ‘o e langí mo māmani, ‘o ‘oua na‘a tau fakalotomamahi kiate kinautolu na‘a nau fekau‘i mai kitautolú, pe ko kinautolu ne nau mamata mai ‘i ha ngaahi me‘a hā mai mo e fakahā kiate kitautolú, ka tau faka‘osi mu‘a mo fakahoko hotau tufakangá ke hōifua mai ‘a ‘etau Tamai Hēvaní, ‘Ene kau āngeló, pea mo e kakai lelei kotoa pē.19

Ngaahi Fokotu‘u ki Hono Akó mo Hono Ako‘í

Fakakaukau‘i ‘a e ngaahi tefito‘i fakakaukau ko ‘ení ‘i ho‘o ako mo teuteu ke ako‘i ‘a e vahé. Ke ma‘u ha fakamatala lahi ange, vakai, peesi v–ix.

  • Toe fakamanatu ‘a e fakamatala ‘a Palesiteni Utalafi ‘i he peesi 150–51. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau ako fekau‘aki mo e fuofua Kāingalotu ‘o e Siasí? Te tau fakapapau‘i fēfē ko ‘enau ngaahi fakamatalá ‘oku “ ‘ikai ko ha ngaahi talanoa ta‘e mo‘oni”? Ko e hā ha founga te tau fakatolonga ai e ngaahi fakamatala mei he mo‘ui ‘a ‘etau ngaahi kuí?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ne ‘aonga ai kia Uilifooti Utalafi ‘a e ngaahi me‘a na‘á ne foua ‘i he ‘Apitanga ‘o Saioné? (Vakai, peesi 151–55.) ‘Okú ke pehē na‘e tokoni fēfē ‘a e ngaahi me‘á ni ‘i hono teuteu‘i ia ke ne taki ‘a e Siasí he konga ki mui ‘o ‘ene mo‘uí? Ko e hā ha ngaahi founga kuo tokoni‘i ai koe ‘e he ngaahi me‘a kuó ke fouá ke ke teuteu ke ngāué?

  • Ko e hā ne ongo‘i ai ‘e he kau mēmipa ‘o e Kōlomu ‘o e Kau ‘Aposetolo ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘oku totonu ke nau ō ki he tu‘u‘anga ‘o e temipalé ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsulí? (Vakai, peesi 155–59.)Ko e hā ha me‘a te tau lava ‘o ako mei he fakamatala ko ‘ení?

  • Ko e hā ha me‘a kuó ke ako mei he talanoa fekau‘aki mo e fakamo ‘ui ‘o ‘Ilaisiā Footihemí mo e ni‘ihi kehé? (Vakai, peesi 159–63.) ‘E tokoni fēfē ‘a e fakamatalá ni ki he kau ma‘u Lakanga Taula‘eiki Faka-Melekisētekí ‘i he taimi ‘oku nau teuteu ai ke faingāue ki he mahakí?

  • Ko e hā e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e he fononga ‘a e kau paioniá ki he Tele‘a Sōlekí ‘o fekau‘aki mo e tuí? Ko e hā mo ha toe ngaahi tefito‘i mo‘oni kehe ‘o e ongoongoleleí ‘okú ke fakatokanga‘i ‘i he mo‘ui ‘a e kau fuofua paioniá? (Vakai, peesi 163–66.)

  • Ko hai ha kau paionia ‘o onopooni ‘i homou fāmilí? ‘i homou koló pe fonuá? Ko e hā ha me‘a kuo fai ‘e he kakaí ni ‘o nau hoko ai ko ha kau paionia?

  • Ko e hā ha ngaahi founga ‘oku ‘inasi tatau ai ‘a e kāingalotu kotoa ‘o e Siasí ‘i he tukufakaholo fakalaumālie ‘o e fuofua Kāingalotu ‘o e Siasí?

Ngaahi Folofola Fekau‘akí: Sēmisi 5:14–15; ‘Alamā 15:1–12; ‘Eta 12:6; T&F 42:44–48; 103; 105; 115; 118; 136

Ngaahi ma‘u‘anga fakamatalá

  1. “A Pioneer Address,” Millennial Star, September 3, 1888, 563.

  2. ‘I he Journal of Discourses, 9:223.

  3. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  4. ‘I he Conference Report, ‘Epeleli 1898, 29–30.

  5. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  6. ‘I he History of the Church, 2:104, footnote.

  7. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  8. ‘I he History of the Church, 2:104, footnote.

  9. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  10. The Discourses of Wilford Woodruff, sel. G. Homer Durham (1946), 305.

  11. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  12. Deseret News: Semi-Weekly, Tīsema 21, 1869, 1.

  13. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, ‘Okatopa 10, 1881, 645–47.

  14. “Leaves from My Journal,” Millennial Star, ‘Okatopa 10 and 17, 1881, 647, 669–71.

  15. Quoted by Wilford Woodruff in Conference Report, ‘Epeleli 1898, 57.

  16. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2.

  17. Deseret News, Mē 22, 1872, 216.

  18. Deseret News: Semi-Weekly, Tīsema 21, 1869, 1.

  19. Deseret News: Semi-Weekly, Siulai 27, 1880, 2–3.

ʻĪmisi
Zion’s Camp

‘I he fakamatala ‘a Palesiteni Utalafi fekau‘aki mo e ‘Apitanga ‘o Saioné, na‘á ne pehē ai, “Kuo tau ma‘u ha ‘ilo na‘e ‘ikai ke tau mei lava ‘o ma‘u ‘i ha toe fa‘ahinga founga.”

ʻĪmisi
temple site in Far West, Missouri

Ko e tu‘u‘anga ‘o e temipale ‘i Hihifo Mama‘o ‘i Mīsulí, ‘a ia na‘e fakataha hake ki ai ‘a e kau mēmipa ‘o e Kōlomu ‘e Toko Hongofulu Mā Uá ‘i he ‘ aho 26 ‘o ‘Epeleli 1839, ko e talangofua ki he fekau ‘a e ‘Eikí.

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith among the sick

‘I he ‘aho 22 ‘o Siulai 1839, ne ‘alu atu ai ‘a e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ‘i he lotolotonga ‘o e kau mahaki ‘i Kōmesi ‘i ‘Ilinoisí, pea mo Monitilose ‘i ‘Aiouā, ‘o fakamo‘ui kinautolu ‘i he mālohi ‘o e lakanga fakataula‘eikí.

ʻĪmisi
President Brigham Young in Wilford Woodruff’s wagon

‘I he ‘aho 24 ‘o Siulai 1847, ne tu‘u hake ai ‘a Palesiteni Pilikihami ‘Iongi mei hono mohengá ‘i he saliote ‘a Uilifooti Utalafí, ‘o ne fakahā kuo tū‘uta ‘a e kāingalotú ki honau ‘api fo‘oú.