Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 5: Te tamahanahana i te hora o te poheraa


Pene 5

Te tamahanahana i te hora o te poheraa

E riro te hau e te tamahanahana a to tatou Metua i te Ao ra ei faaoraraa i te feia atoa tei oto i te pohe o tei herehia e ratou.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

“I te mau taime ati e aore râ te taime poheraa”, te papa‘iraa ïa a Lucy Grant Cannon, e tamahine na te Peresideni Heber J. Grant, “e mea faahiahia mau te itoito o papa. I te ma‘i-raa-hia ta’na tamaiti [o Heber Stringham Grant, e 7 matahiti] hau atu i te hoê matahiti te maoro, e i roto i na ava‘e hopea o to’na oraraa, mea pinepine oia i te farerei i te mauiui rahi, no reira, e parahi o papa i pihaiiho i to’na ro‘i e rave rahi hora te maoro no te tamarû ia’na. E ti‘a noa oia i roto i to’na piha i pihaiiho ia’na i te mau taime atoa e nehenehe ta’na, e i to’na poheraa ua farii o papa i te reira, noa’tu e, ua ite oia e, i roto i te parau no te huaai tahuti nei, e mea papu e aita ïa ta’na e tamaiti no te amo i to’na i‘oa. Ua riro to’na faaroo rahi, ei puai e ei faaitoitoraa ia matou i roto i to matou oraraa taatoa.”1

Ia paraparau ana‘e te Peresideni Grant i te parau no te oto e tupu i te taime poheraa o te feia tei herehia e tatou, e paraparau oia ma te ite rahi no te mea ua ite mau oia i te reira. Taaê noa’tu ta’na tamaiti o Heber, e ono melo no to’na utuafare tei pohe na mua’tu ia’na. E iva ana‘e mahana to’na, ua pohe to’na papa. I te matahiti 1893, ua pohe ta’na vahine o Lucy i te 34raa o to’na matahiti i muri a‘e e toru matahiti i te aroraa i te hoê ma‘i teimaha. E piti matahiti i muri iho ua pohe ta’na tamaiti e toe ra, o Daniel Wells Grant, e pae to’na matahiti. I te matahiti 1908, i muri noa mai i te otiraa te misioni a te Peresideni Grant e ta’na vahine o Emily i Europa, ua pohe o Emily i te ma‘i mariri ai taata. Hoê matahiti i muri iho, ua oto te Peresideni Grant i te poheraa o to’na mama. I te matahiti 1929, ahuru ma hoê matahiti i muri a‘e i to’na faataa-raa-hia ei Peresideni no te Ekalesia, ua pohe ta’na tamahine o Emily, e 33 matahiti to’na.

Ua putapû roa te aau o te Peresideni Grant no teie mau taata tei mo‘e ê. I te ma‘i-raa-hia o Lucy, ua papa‘i oia i roto i to’na buka aamu: “Te mana‘o nei o Lucy e, aita e rave‘a faahou e maitai ai o’na, e ua paraparau maitai maua i teie mahana, e ua ta‘i maua toopiti atoa ia feruri maua i to maua taa‘eraa. Ua mata‘u vau i te mea e, eita oia e ora.”2

Taaê noa’tu taua mata‘u ra, ua vai noa te ti‘aturiraa i roto i te Peresideni Grant, e te hau no to’na ti‘aturi i ni‘a i te mau parau mau o te Evanelia. Te parau ra oia e, aitâ oia i haere a‘e nei i te hoê hunaraa ma‘i o te hoê melo faaroo o te Ekalesia ma te ore e haamauruuru i te Fatu “no te Evanelia a Iesu Mesia, e no te tamahanahana e te faaitoitoraa ta te reira e horo‘a mai ia tatou nei, i roto i te mau taime oto e te poheraa”3 Ua paraparau oia no ni-‘a i to’na iteraa i taua “mahanahana ra e te faaitoitoraa” i te poheraa o ta’na tamaiti o Heber: “Ua ite au e, i te poheraa o ta‘u tamaiti hopea (e piti ana‘e ta‘u tamaroa) ua vai i roto i to‘u utuafare i taua taime ra, te hau, te mahanahana e te oaoa eita e taa i te feia aita hoê to ratou e iteraa no ni‘a i te Evanelia e te hau ta te reira e hopoi mai i roto i to tatou aau.”4

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

E nehenehe te mau parau mau mure ore e tamahanahana ia tatou ia pohe ana‘e tei herehia e tatou.

Aue ïa te teimaha o te mamae e te oto o te feia o te ore e ite nei i te tahi atu mea i ô mai i te menema maori râ, te hoê pouri mure ore e te ano rahi. No ratou o te ti‘aturi nei i te reira, te vai mau ra ïa te tara o te pohe e te re o hade. No ratou, ua riro te hanahana o teie nei fenua mai te hoê mori hinu i roto i te pouri ta‘ota‘o.

Area no te taata faaroo ra, ua riro ïa te pohe mai te hoê puoifaahou-raa i te ora tei tapeahia e a’na a pou mai ai oia i ni‘a i te fenua nei.5

Aita ta‘u e nehenehe e feruri e, tei roto te feia tei herehia e au i te menema, to‘u mama here, e ratou tei faaru‘e mai. Te oaoa nei râ vau i te farereiraa ta ratou e fana‘o nei e i te oaoa ta ratou e ite nei na roto i te farereiraa i te feia tei herehia e ratou i te tahi pae mai.6

Oia mau, aita tatou i ineine ia farerei i te pohe noa’tu eaha te taime e tae mai ai te reira. Ia‘u nei, ua parau vau e, e tino maitai roa to to‘u mama, no reira, e taeahia ia’na te hanere matahiti i te oraraa, e ua oto roa vau i to’na poheraa ahuru ma piti matahiti na mua a‘e i te reira.

E mauruuru rahi to‘u i te Evanelia a Iesu Mesia, i te faanahonahoraa no te ora e te faaoraraa, tera râ, aita e hope to‘u mauruuru i te parau mau, ia ti‘a vau i roto i teie huru oro‘a [te hunaraa ma‘i]. Tatou te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ua ite papu tatou i te hanahana o te ohipa ta tatou e rave nei, ua ite papu tatou e, mai te mea e, ua haapa‘o maitai tatou, ia hope te ora, e roaa te oaoa e te haamaitairaa ia tatou no te ho‘i faahou i pihaiiho i te feia tei herehia e tatou, e tei faaru‘e mai ia tatou, e i pihaiiho i to tatou Metua i te Ao ra, to tatou Faaora, te Peropheta Iosepha Semita, te Patereareha Hyrum e te mau tane e te mau vahine rarahi atoa tei horo‘a i to ratou oraraa no teie ohipa; na tera e faatupu i te hau e i te oaoa i roto i to tatou aau, i roto i te mau ohipa mai teie te huru, e ua papu ia‘u e, aita e parau ta‘u e ta te mau huru taata atoa no te faataa hope maite i te reira.7

No te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, noa’tu e, ia tupu ana‘e te oto i roto i to tatou utuafare e i roto i to tatou aau na roto i te ati pohe, e faaau tatou i taua oto ra mai te oto ta tatou e farii i te taime a taaê ai tatou i to tatou mau taata here o te haere nei i te misioni, e aore râ, o te reva nei i te tahi atu vahi no te tahi roaraa taime. Tera peapea rahi e itehia i roto i te feia aita ratou i ite i te parau mau, te ti‘aturi nei au e, aita roa’tu te reira e itehia i roto i te aau o te Feia Mo‘a mau i te mau Mahana Hopea nei.8

Pinepine au i te peapea, ia tupu te oto e te ati i ni‘a i te feia ta tatou i faatura e i here, i te mea e, aita e roaa nei ia tatou ia amo i te peapea e farereihia e ratou, i te taime a taaê ai ratou i tei herehia e ratou.

Te ite ra râ tatou e, e nehenehe ta to tatou Metua i te Ao ra e faaora i te aau oto e e faaore i te peapea, e e nehenehe Ta’na e faaite ia tatou i te oaoa e te poupou e roaa ia tatou na roto i te mau haamaitairaa o te haapa‘o maitai i te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia, no te mea, ua taa ia tatou, e ua ti‘aturi tatou e, te hinaaro o to tatou Metua i te ao ra, maori râ, ia ora noa tatou e amuri noa’tu, e aita ho‘i i hope to tatou oraraa i te taime a tuuhia ai teie tino tahuti to tatou i roto i te menema.

Na roto i te arata‘iraa a te Fatu e na roto i te mau heheuraa tei horo‘ahia mai e to tatou Metua i te Ao ra, e haamaitairaa rahi mau te iteraa tatou e, e tahoê-faahou-hia te varua e te tino i te taime i faataahia, noa’tu te ti‘aturi ore o te taata i teie nei anotau—e e mea papu e, aita te taata e ti‘aturi nei i te reira. Noa’tu râ i te reira, ua ite papu tatou na roto i te mau heheuraa tei horo‘ahia mai e te Fatu to tatou Atua e, o tera ïa te opuaraa a te Atua, ia tahoêfaahou-hia te tino e te varua e amuri noa’tu, e ia tae i te tau i faataahia ra, na roto i te haamaitairaa e te aroha o te Atua, eita tatou e oto faahou, e upootia râ tatou i ni‘a i teie mau mea teimaha e te peapea, e i reira ho‘i tatou e ti‘a atu ai i mua i te aro o te Atua ora ra, ma te î i te oaoa, te hau e te poupou.9

E faaetaeta te Fatu ia tatou mai te mea e, e ite tatou i To’na rima e e farii i To’na hinaaro.

E rave rahi te mau mea i roto i te ao nei aita e nehenehe e haamaramarama. E mea fifi roa ia‘u ia taa e no te aha, i roto i te maitai rahi o te Fatu, …i rave-ê-hia ai ta‘u na tamaroa e piti ana‘e, e hope atoa’tu ai te parau no to‘u i‘oa ia hope teie nei ao. Tera râ, na roto i ta te Evanelia tautururaa, noa’tu te mo‘e-ê-raa o ta‘u na tamaiti, aita hoê noa a‘e taime au i amuamu i roto i to‘u aau e aita atoa i faahapa. Te vai ra te hoê mea i roto i te Evanelia o te tura‘i i te tane e te vahine ia fa‘i e, te vai ra te Atua i roto i te ora e te pohe, i roto i te oaoa e te oto, i roto i te auhune e te ati. Ua parau te Fatu e, ua mauruuru Oia i te feia tei fa‘i mai i to’na rima i roto i te mau mea atoa [a hi‘o PH&PF 59:21].10

E nehenehe ta‘u e faaite papu e, na te Varua o te Fatu i horo-‘a mai ia‘u i te hau e te tamahanahana i te poheraa [ta‘u tamaiti] o Heber. E taata here au. Ua here au i ta‘u tamaiti hopea e o te ora nei ma to‘u aau atoa. Ua faatupu vau i te mau ti‘aturiraa rahi no ni‘a ia’na. Ua ti‘aturi au e, e ite au ia’na ei misionare i te porohaereraa i te Evanelia a Iesu Mesia, e ua ti‘aturi au e, e riro oia ei mana rahi no te ohipa maitai i ni‘a i te fenua nei; tera râ, noa-’tu teie mau ti‘aturiraa to‘u no ni‘a i ta‘u tamaiti, ua ti‘a ia‘u, na roto i te haamaitairaa a te Fatu, ia hi‘o ia’na ia pohe ma te tahe ore te pape mata. Aita hoê mana i ni‘a i te fenua nei i horo‘a mai i teie hau ia‘u. Na te Atua râ. E aita roa’tu ta‘u e nehenehe e paraparau e aore râ, e papa‘i no ni‘a i te reira ma te ore e ite i te mauruuru i roto i to‘u aau, aita e mana no te faaite i to‘u mau mana‘o.11

E ti‘a anei ia tatou ia haamana‘o noa e, inaha, e parau mau te reira e te mahanahana ho‘i, te pohe o te hoê taata haapa‘o maitai, aita ïa e faaauhia i te mo‘e-ê-raa te faaururaa a te varua maitai. Te ora mure ore te perapeio rahi, e e roaa te reira ia tatou, e oaoa rahi to to tatou Metua i te ao ra ia farii mai ia tatou, mai te mea e, ua rave tatou i te ohipa maitai; e aita e ohipa rahi atu te ti‘a i te hoê taata ia rave i roto i teie nei oraraa, maori râ, te raveraa i te maitai. E faaroo e e pahono mai te Fatu i ta tatou mau pure, e e horo‘a mai oia i te mau mea ta tatou i pure atu ia’na mai te mea e, no to tatou maitai te reira. Eita oia, e aitâ oia i faaru‘e a‘e nei i te feia te tavini ia’na ma te aau atoa; ia vai ineine noa râ tatou no te parau e “Ta‘u Metua, ia tupu to oe hinaaro.”112

I te poheraa ta‘u vahine matamua, ua ite papu vau i roto i to‘u feruriraa e i roto i to‘u aau e, o te hinaaro ïa o te Fatu ia rave-êhia’tu oia. Ua faarii au ma te haehaa i to’na poheraa. Ua faataa te Fatu i taua ohipa ra no te horo‘a i te hoê o ta‘u mau tamarii i te hoê iteraa papu e, te pohe o to’na mama, o te hinaaro ïa o te Fatu.

Hoê hora na mua a‘e a pohe ai ta‘u vahine, ua haaputuputu vau i ta‘u mau tamarii i roto i to’na piha e ua parau atu vau ia ratou e, e pohe to ratou mama, e ia aroha ratou ia’na. Ua parau maira te hoê o te mau tamahine na‘ina‘i ahuru ma piti matahiti to’na, na o maira ia‘u e: “Papa, aita vau e hinaaro ia pohe to‘u mama. E ono ava‘e to‘u faaearaa i pihaiiho ia oe i roto i te fare ma‘i i San Francisco; e hia taime to mama hepoheporaa, ua haamaitai oe ia’na e ua maitai mai oia e ua taoto maitai. Te hinaaro nei au ia tuu oe i te rima i ni‘a i to‘u mama e ia faaora ia’na.”

Ua parau atu vau i ta‘u tamahine iti e, e hope tatou paatoa i te pohe i te hoê taime, e te feruri nei au e, ua tae mai taua taime ra no to’na mama. Ua haere oia e te mau tamarii atoa i rapae i te piha.

I muri iho, ua tuturi au i raro i pihaiiho i te ro‘i o ta‘u vahine (e ua mo‘e ïa to’na hiro‘a i taua taime ra) e ua parau atu vau i te Fatu e, te fa‘i nei au i To’na rima i roto i te ora, i roto i te pohe, i roto i te oaoa, i roto i te oto, i roto i te auhune, i roto i te ati. Ua haamauruuru vau Ia’na no te ite i roaa ia‘u e, ua fatu vau i ta-‘u vahine e amuri noa’tu, ua faaho‘ihia mai te Evanelia a Iesu Mesia, e ua ite au e, na roto i te tura e te mana o te Autahu‘araa i ni‘a i te fenua nei, e riro ta‘u vahine ei vahine na‘u e a muri noa-’tu mai te mea e, e vai haapa‘o noa vau mai ia’na ra te huru. Ua parau râ vau i te Fatu e, te paruparu nei au i te mea e, ua pohe ta‘u vahine e no te mea ua aueue te faaroo o ta‘u mau tamarii na-‘ina‘i no ni‘a i te parau no te mau oro‘a o te Evanelia a Iesu Mesia; e ua taparu vau i te Fatu na roto i to‘u puai atoa, ia horo‘a Oia i te iteraa i ta‘u tamahine iti e, To’na ho‘i teie mana‘o e To’na hinaaro, ia pohe to’na mama.

Hoê hora i muri iho ua pohe ta‘u vahine, e ua pii faahou vau i ta‘u mau tamarii ia ho‘i mai i roto i te piha. E ta‘i rahi ta to‘u tamaiti iti e pae matahiti e te afa e aore râ, e ono, e ua tapea mai te tamahine iti ahuru ma piti matahiti ia’na i roto i to’na na rima e na o atura: “Eiaha e ta‘i e Heber; i te taime a haere atu ai tatou i rapae i teie piha, ua parau mai te reo o te Fatu ia‘u mai te ra‘i mai e, ‘Ia tupu te hinaaro o te Fatu i roto i te pohe o to oe mama.’ ”

A parau mai na râ e, aita vau i ite e, e faaroo e e pahono mai te Atua i te pure! A parau mai na râ e, aita vau i ite e, i roto i te mau taime ati, e tamahanahanahia te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e e haamaitaihia e e tamarûhia ho‘i ratou hau atu i te mau huru taata atoa!13

E tufaa faufaa te pohe no te iteraa tahuti nei e o te hoê ïa taahiraa i roto i to tatou haereraa mure ore i mua.

Ia horo‘a mai te hau e te tamahanahana a to tatou Metua i te Ao ra i te faaoraraa i te feia atoa tei oto e tei peapea ho‘i. E ia haapuaihia tatou na roto i te iteraa e, te auraa no te parau e, ua haamaitaihia tatou, e ere ïa e, e paruru-tamau-hia tatou i te peapea e te mau fifi o te oraraa nei. E farii paatoa tatou i te reira mau mea, noa’tu e, e mea taaê to te tahi fifi e to te tahi fifi. E ere hoê â to‘u mau fifi e to te tahi atu mau taata, tera râ, e farii au i te reira. I to‘u taurearearaa, i te taime a pohe ai ta‘u vahine e ta-‘u na tamarii tamaroa e piti, ua tamata vau i te haapa‘o maite i te mau faaueraa a te Fatu ma to‘u aau atoa, e ua haapa‘o to‘u utua-fare e o vau atoa nei i te Parau Paari e ua noaa ia matou te mau haamaitairaa no te oraraa. Ua tamatahia vau ma te puai e ua faahemahia, te mauruuru nei râ vau ia parau e, aita te mau tamataraa e te mau faahemaraa i hau atu i te faito te ti‘a ia‘u ia pato‘i, e te ti‘aturi nei au ma to‘u aau atoa e, eita roa ta tatou faaoroma‘iraa e hau atu i te puai ta te Fatu i horo‘a mai ia tatou no te pato‘i.14

Tatou te mau melo no teie Ekalesia, ua parau mai te Fatu ia tatou e, hou a pou mai ai tatou i ni‘a i teie fenua, e mea mure ore to tatou oraraa, e i roto i to tatou huru varua, i ora na tatou hou a haere mai ai i o nei, i reira to tatou faaineineraa ia tatou no teie oraraa i ni‘a i te fenua nei; e no te mea, ua haapa‘o tatou i to tatou ai‘a matamua, ua haere mai tatou i ni‘a i te fenua nei no te farii i te ite, te paari, e te faaohiparaa, no te haapii i te haapiiraa, no te farii i te mamae, no te faaoroma‘i i te mau faahemaraa, e ia upootia i ni‘a i te tahuti; e ia pohe to tatou tino tahuti, e ho‘i atu to tatou varua i roto i te ora varua ta tatou i vaiiho atu no te haere mai i roto i te ora tahuti nei, e mai reira, haere faahou atu ai i mua, ma te patu i to tatou ai‘a piti ia au i te mau ohipa i ravehia i roto i to tatou oraraa varua matamua, oia to tatou ai‘a matamua, e ia au atoa i te mau ohipa i ravehia i roto i to tatou oraraa tahuti nei, e mai reira, haere atu ai tatou na roto i te mau ao mure ore hopea ore, e tae roa’tu i te tapa‘o hopea ta te Fatu i faataa ra: “Ia maitai roa ho‘i outou mai to outou Metua i te ao ra e maitai roa ra.” [Mataio 5: 48.]15

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • Ia oto ana‘e tatou no te hoê taata tei herehia e tatou, eaha te mau parau tumu no te faanahonahoraa no te ora e te faaoraraa e ti‘a ia tatou ia hi‘o no te farii i te tamahanahanaraa?

  • Ua faaite mai te Peresideni Heber J. Grant i te parau no ta’na tamahine tei farii i te tamahanahanaraa na roto mai i “te reo o te Fatu mai te ra‘i ma” i te taime a pohe ai to’na mama. Eaha te tahi atu mau rave‘a ta te Fatu no te tamahanahana ia tatou? E mea nahea outou i te tamahanahana-raa-hia i te poheraa te feia tei herehia e outou?

  • Eaha te mau haamaitairaa e roaa na roto i te fa‘iraa i te rima o te Fatu i roto i to tatou oraraa, noa’tu tei roto tatou i te ati?

  • Ua parau te Peresideni Grant e, “Te auraa no te parau e, ua haamaitaihia tatou, e ere ïa e, e paruru-tamau-hia tatou i te peapea e te mau fifi o te oraraa nei.” No te aha e mea faufaa ia maramarama i teie nei parau? Nahea te mau tamataraa i te horo‘a mai i te mau haamaitairaa?

  • Nahea tatou ia faaineine i teie nei ia ti‘a ia tatou ia farii i “ te hau e te tamahanahana a to tatou Metua i te Ao ra” e i Ta’na “faaoraraa” i teie tau tamataraa e te oto to tatou?

Te mau Nota

  1. Lucy Grant Cannon, “A Father Who Is Loved and Honored”, Improvement Era, Novema 1936, 683.

  2. Faahitihia i roto i te Francis M. Gibbons, Heber J. Grant: Man of Steel, Prophet of God (1979), 80.

  3. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 24–25.

  4. “Evidences of Eternal Life”, Deseret News, 20 Atete 1932, Tuhaa a te Ekalesia 6.

  5. I roto i te James R. Clark, haaputuhia Messages of the First Presidency of The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints, 6 buka (1965–75), 6:32.

  6. I roto i te Conference Report, Atopa 1934, 43.

  7. Deseret News, 20 Atete 1932, Tuhaa a te Ekalesia, 6.

  8. Gospel Standards, 259.

  9. “In the Hour of Parting”, Improvement Era, Tiunu 1940, 330.

  10. Deseret News, 20 Atete 1932, Church Tuhaa a te Ekalesia, 6.

  11. “When Great Sorrows Are Our Portion”, Improvement Era, Tiunu 1912, 729–30.

  12. I roto i te Conference Report, Eperera 1945, 7.

  13. Gospel Standards, 360–61.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1945, 7.

  15. I roto i te Messages of the First Presidency, 6:32.

Hōho’a
family at cemetery

“Ia horo‘a mai te hau e te tamahanahana a to tatou Metua i te Ao ra i te faaoraraa i te feia atoa tei oto e tei peapea ho‘i.”