Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 4: Te tamau-maite-raa


Pene 4

Te tamau-maite-raa

Na te imi-tamau-maite-raa i te mau hinaaro ti‘a e tauturu ia tatou ia faananea i to tatou mau taleni, ia faatupu i ta tatou mau opuaraa pae varua, e ia tavini ia vetahi ê.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

I roto i to’na oraraa taatoa, ua rave itoito o Heber J. Grant i te ohipa no te haamaitai ia’na iho, ma te ti‘aturi e, “e nehenehe te taata tataitahi e haamaitai ia’na i tera mahana e tera mahana, i tera matahiti e tera matahiti, e ia rahi roa’tu to’na ite no te rave i te mau ohipa i roto i te roaraa o te tau.”1 Ua itehia oia no to’na huru rave tamau-maite, e te parauhia ra no ni‘a ia’na e, “aita roa oia e tahitohito i te paruparu o te tahi atu mau taata, e aro râ oia i to’na iho.”2 Ua faati‘a oia i teie aamu no ni‘a i te hoê taime i to’na apîraa a faaite ai oia i tera huru rave tamau-maite to’na:

“I to‘u faaôraa ia‘u i roto i te hoê pŭpŭ tairi popo, te mau tamaroa e hoê â to matou matahiti, ua hauti ratou i roto i te pŭpŭ iva matamua, tera mea apî a‘e ia‘u, ua hauti ratou i roto i te piti o te pŭpŭ, e tera mea apî roa’tu ia‘u, ua hauti ïa i roto i te toru o te pŭpŭ, e tei roto vau ia ratou i te hautiraa. Te hoê o te mau tumu no te reira, no te mea ïa e, aita ta‘u e nehenehe e taora i te popo mai te tahi ti‘araa e tae atu i te tahi; te tahi atu tumu no te mea ïa e, aita i navai to‘u puai no te horo e aore râ, no te tairi maitai. Ia noaa te popo ia‘u, e tuo noa te mau tamaroa e, ‘Taora mai i ô nei, sissy!‘ Ua rahi roa te arearea o to‘u mau hoa taurearea no ni‘a ia‘u, no reira, tapu ihora vau ma te hanahana e, e hauti au i te tairi popo i roto i tera pŭpŭ iva matamua o te haru mai i te ti‘araa aito no Utaha.

“I taua taime ra, te haapa‘o ra to‘u mama i te mau taata e piha tarahu to ratou, no te tauturu i te oraraa, e na‘u e faaanaana i to ratou tiaa e tae roa’tu e ua noaa hoê tara marite ia‘u, no te hoo mai i te hoê popo. E ua pau ia‘u e rave rahi hora i te taora-noa-raa i te popo i ni‘a i te fare faaapu a te hoê taata tapiri mai i ô matou, (no Edwin D. Wooley) i parau ai oia e, o vau ïa te hoê tamaiti hupehupe roa a‘e i roto i te Paroita Ahuru Ma Toru. E mea pinepine to‘u rima i te mauiui e aita e afaro maitai te taotoraa i te pô. Ua tamau noa râ vau i te haapii ia‘u, e tae roa’tu e, ua faati‘ahia vau e hauti i roto i te pŭpŭ piti o ta matou taatiraa. I muri mai, ua faaô atu vau ia‘u i roto i te hoê pŭpŭ maitai a‘e, e ua hauti au i roto i te pŭpŭ tei rê te ti‘araa aito no to matou Tuhaa Fenua. E no te mea ua tupu te fafauraa ta‘u i fafau ia‘u iho, ua faaea vau i te hauti i te tuaro tairi popo.”

I muri a‘e, ua faite papu te Peresideni Grant e, “ua mau‘a” te “rahiraa hora e te rahiraa mahana e te rahiraa hepetoma e te rahiraa ava‘e” ia’na i te taoraora-noa-raa i te popo i ni‘a i te fare faaapu o to’na taata tupu. Te parau ra oia e: “Ua maere au i te mea e, … aita vau i ô i roto i te hoê ohipa teitei roa e tano i to‘u natura… Tera râ, hoê ohipa tei faatupuhia na roto i teie ohipa hauti popo tei ravehia e au, oia ho‘i, te faatupuraa i te hoê fafauraa tei fafauhia ia‘u iho.”3

Ua rave tamau atoa te taurearea Heber J. Grant i te haapii ia’na i te hauti pata poro, ua faananea i to’na ite i te tarame, e ua faananea i te ite i te papa‘i.

Na roto i to’na haapiiraa i roto i to’na apîraa i te puai o te rave- tamau-maite, ua tamau noa oia i te faaohipa i te reira ture e paari noa mai nei oia. Hoê hi‘oraa, ua faaoti oia e, e haapii oia i te himene. Te parau ra oia e: “I te tau e iva to‘u matahiti, ua tamata vau i te himene. Ua tamata vau e rave rahi taime, mai te mea ra e, aita hoê apî i noaa mai. Ia tae‘ahia to‘u matahiti i te maha ahuru ma toru, te vaira to‘u papa‘i parau, e reo baryton nehenehe roa to’na. Ua parau vau ia’na e horo‘a vau i te mau huru mea atoa i te ao nei mai te mea e, e nehenehe ta‘u e himene i te nota noa a‘e o te himene. Ua ata oia e ua parau mai e, ‘Pauroa te taata e reo to ratou e te rave-tamau-maite, e nehenehe ta ratou e himene.’ Ua maiti oioi atura vau ia’na ei orometua haapii himene no-‘u.

“Ua haamaata ta‘u haapiiraa himene i te reira ihoa pô. Ia hope e piti hora haapiipiiraa, aita hoa ta‘u e nehenehe e himene hoê reni o te himene ta maua i haapii. I muri a‘e i to maua haapiiraa i taua himene ra hau atu i te pae tauatini taime, ua himene au i mua i te taata, e ua hape roa ta‘u himeneraa. Ua tamau â vau i te haapii faahou i te reira himene e ono ava‘e faahou i te maoro. I teie nei, e nehenehe ta‘u e tamau hoê himene i roto i te tahi tau hora rii.”4

Ua vai hau noa te Peresideni Grant i roto i ta’na tautooraa no te haapii i te himene, e aita oia i vaiiho i to’na mau hape e aore râ, te feia ata e te faaino a vetahi ê, ia faatopa i to’na mana‘o. I roto i te hoê a‘oraa na’na i te feia apî o te Ekalesia, ua parau oia e:

“I te taime a haapii ai au i te himene, …e haapii au hoê himene i te mahana, ahuru ma piti taime i roto i te hoê taime haapiiraa. E toru irava to te himene; no reira e toru ahuru ma ono ïa irava ta‘u e himene, e i roto i te hoê irava e hape au e pae taime, no reira, 180 ïa hape i roto i te haapiiraa hoê, e aita roa hoê mea e mau ia‘u. I te taime matamua a haamata ai au i te haapii i te himene, haere e toru e tae atu i te maha ava‘e e pau ia‘u no te haapii noa e piti himene ohie roa. I te tahi tau hepetoma i mairi a‘e nei, ua haapii au i te hoê himene i roto noa e toru hora te maoro—afa hora haapiipiiraa i te mau pô atoa i roto i te rahiraa e ono mahana, e ua mau maitai.”5

E mea pinepine te Peresideni Heber J. Grant i te faahiti i teie parau, tei parauhia i te tahi taime e, na Ralph Waldo Emerson: “Ia rave-tamau-maite noa tatou i te hoê ohipa, e riro mai te reira ei ohipa ohie no tatou ia rave—e ere e, ua taui te natura o taua ohipa ra, ua rahi atu râ to tatou puai no te rave i te reira.”6 Ua faaite mai te Peresideni Grant i te hoê hi‘oraa no teie parau mau, i roto ihoa râ i te parau no te taviniraa i te Fatu. Noa’tu te mau fifi e vaira, mai te oraraa veve e te pohe oioiraa to’na metua tane, ua haapa‘o-tamau-maite noa oia i te mau faaueraa, ua rave-tamau-maite noa i to’na mau piiraa i roto i te Ekalesia, e ua rave-tamau noa i te mau mea atoa e ti‘a ia’na ia rave no te patu i te basileia o te Atua i ni‘a i te fenua nei.

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

E nehenehe ta tatou e faaoti i te mau huru opuaraa maitai atoa mai te mea e, e rave-tamau- maite tatou.

Te ti‘aturi nei au e, e nehenehe ta tatou e faaoti i te mau huru opuaraa atoa ta tatou e feruri ra, e aita e tamaroa e aore râ e tamahine e ti‘a ia parahi noa e ia parau e, eita ratou e rave i te hoê noa a‘e ohipa no te mea eita ta ratou e nehenehe e rave maitai mai ta te tahi atu taata e rave. Ua horo‘a te Atua hoê ahuru taleni i te tahi mau taata; e hoê taleni na te tahi atu; te feia râ tei faahotu i te taleni hoê ra, e ora ïa ratou e tae roa’tu i te mahana e ite ai ratou i to ratou maitai rahi, hau atu i to te feia tei horo‘ahia hoê ahuru taleni e aita râ i faahotu i te reira.7

Te haapa‘o maitai, te ahonui (tamau-maite), e te hinaaro tuutuu ore, tera ïa te mau huru e tauturu ia outou ia upootia i roto i te aroraa o te oraraa nei.8

Te ti‘aturi nei au e, ia ore tatou e faatupu i te hinaaro puai no te faaoti e no te rave i te tahi mau mea, aita to tatou e parau rahi i roto i te aroraa o te oraraa nei. I teie tau, aita e ohipa oto atu ta‘u e ite nei maori râ te iteraa i te rahiraa o to tatou mau taata e faaru‘e nei i te varua o te parau ti‘a e o te haapa‘o e o te hinaaro rahi ia rave i te ohipa. Mai te mea ra ia‘u e, ua hape te mau mea atoa. E mea ti‘a ia vai i roto i te mau taata atoa te hinaaro ia faarahi i te ite no te rave i te ohipa. Aita e ohipa e oti na roto i te faatupu-noa-raa i te mana‘o e te hinaaro. E apiti râ tatou i te ohipa i taua hinaaro ra, no te faatupu i te mau mea ta tatou e hinaaro nei. Ua papu roa ia‘u e, te hoê taurearea tei oaoa maitai i te ohipa ta’na e rave nei, noa’tu te ha‘iha‘i o te reira ohipa, aita râ e hinaaro puai i roto ia’na, e vai noa oia i te vahi hoê. Ua papu râ ia‘u e, e nehenehe te taata tataitahi e haamaitai ia’na i tera mahana e tera mahana, i tera matahiti e tera matahiti, e ia rahi roa’tu to’na ite no te rave i te mau ohipa i roto i te roaraa o te tau. Te ti‘aturi nei au i te reira ma to‘u aau atoa.9

Na roto i te raveraa e te rave-tamau-noa-raa e riro mai ai tatou ei feia aravihi i roto i te mau huru toro‘a atoa e aore râ, i roto i te mau mea atoa o te oraraa nei, i te pae faaroo anei e aore râ, i te pae ite o te ao nei.10

Aita vau i ite i te rave‘a ohie e roaa ai te manuia. Tamau noa, tamau noa, TAMAU NOA; ohipa, ohipa, OHIPA—te reira te mea faufaa i roto i te aroraa o te oraraa nei.11

E titauhia te tamau-maite-raa no te ti‘araa i ni‘a i te e‘a e tae atu ai i te ora mure ore ra.

Ua ite au e, e titauhia ia tatou paatoa ia tautoo tamau noa, ei reira to tatou oraraa e manuia ai. Aita e tautooraa e titauhia no te tere mai i raro i te aivi, area no te ta‘uma i ni‘a i te tupuai o te aivi ra, e titauhia ïa te tautooraa. Aita e tautooraa no te haere na ni‘a i te e‘a aano e tae atu ai i te pohe ra; area no te ti‘a maite i ni-‘a i te e‘a titiaifaro e te pirihao e tae atu ai i te ora mure ore ra, e tituhia ïa te tautooraa.12

Te feruri nei au e, eiaha roa’tu tatou e faatopa i te mana‘o…Te ti‘aturi nei au e, mai te mea e, e faaoti tatou i roto i to tatou aau, na roto i te haamaitairaa a te Atua to tatou Metua i te Ao ra, e rave tatou i te hoê ohipa, e horo‘a mai te Atua i te ite ia tatou no te faaoti i te reira ohipa; mai te mea râ e, e faaru‘e tatou, mai te mea e, e haaparuparu tatou, mai te mea e, e hi‘o tatou i ni‘a i te mou‘a a parau ai e, eita e nehenehe e ta‘uma i ni‘a i te tupuai, aitâ ho-‘i tatou i tautoo atura, eita roa’tu ïa taua ohipa ra e oti.

Ua parau atu o Nephi i to’na metua tane e, e haere oia e rave i te mau mea ta te Fatu i faaue maira [a hi‘o 1 Nephi 3:7], e i te oreraa to’na na taea‘e e manuia i te rave mai i te mau papaa parau e ua ho‘i mai raua ma te topa te mana‘o, aita oia i haaparuparu…Ua parau atu oia i to’na na taea‘e: “Te ora ra te Fatu, e te ora nei ho‘i tatou, e ore tatou e haere i raro i to tatou metua i te medebara, e ia faati‘a tatou i te mea ta te Fatu i faaue mai ia tatou ra.” [1 Nephi 3:15.] Teie nei, tatou e te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, e haamana‘o tatou e, ua manuia o Nephi; haamana‘o tatou e, i mua i te mau fifi, ua roaa mai ia’na te mau papaa parau tei roto i reira te mau parau tao‘a rahi na te Atua; ua roaa ia’na te parau faufaa rahi; e parau aita e faaauraa to’na faufaa no to’na mau huaai, e ahiri e, aita te reira, e mea fifi roa ïa no ratou e rave rahi ia imi i te e‘a titiaifaro e te pirihao e tae atu ai i te ora mure ore ra.

Mai te mea e, te vaira te hoê huru i roto i te Buka a Moromona tei au-roa-hia e au, hau atu i te tahi, e tei au-roa-hia e au to’na hoho‘a, o te huru ïa o Nephi i tahito ra; aita oia e haaparuparu, aita e faatopa te mana‘o, ua vai ineine noa oia i te mau taime atoa, e te hinaaro mau ia rave i te ohipa ma te faahope i to’na aravihi, no te faatupu i te mau opuaraa a te Atua.13

Mai te mea e, e hinaaro outou ia ite e, nahea outou e ora ai, e nehenehe ta‘u e faaite atu ia outou; na roto ïa i te haapa‘oraa i te mau faaueraa a te Atua. Aita e mana i ni‘a i te fenua nei, aita e mana i raro a‘e i te fenua nei, e tapea ia outou, e aore râ, ia‘u e aore râ, i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei, ia faaorahia, maori râ, tatou iho. O tatou te tamuta i to tatou iho oraraa, e eiaha i teie noa nei oraraa, te ora mure ore atoa râ. E nehenehe ta tatou iho e rave i te mau ohipa atoa e te mau titauraa atoa ta te Atua i titau mai i te taata nei. Aita e faaueraa i horo‘ahia ia tatou ma te ore te Atua e horo‘a mai i te mana ia tatou no te haapa‘o i taua faaueraa ra. Mai te mea e, aita tatou i manuia, o tatou e o tatou ana‘e iho ïa te tumu no te reira manuia ore, no te mea, ua horo‘a mai te Atua i To’na mau tavini, mai te Peresideni o te Ekalesia e tae roa’tu i te melo haehaa roa a‘e, i te mau aravihi atoa, te mau ite atoa, te mau mana atoa i titauhia, ia ti‘a ia tatou ia faatiamâ ia tatou, na roto i te faaroo, te itoito e te ti‘a ho‘i, i te mau ohipa atoa e te mau titauraa atoa i tuuhia i ni‘a ia tatou, e na tatou e na tatou ana‘e e amo i te hopoia mai te mea e, aita tatou i manuia i reira.14

Te faaroo e te ite aore e ohipa e mea faufaa ore ïa. Aita e faufaa to te taatoaraa o te ite i roto i te ao nei mai te mea e, aita tatou e faaohipa i te reira ite. O tatou te tamuta e te feia patu i to tatou oraraa, e mai te mea e, aita tatou e faaohipa i to tatou ite e aita ho‘i e rave i te mau ohipa i titauhia ia tatou, te faaino ra ïa tatou i te oraraa.15

Na roto i te tauturu a to tatou Metua i te Ao ra, aita e titauraa e aita ho‘i e ture i roto i te Ekalesia nei aita e nehenehe ia tatou ia haapa‘o. E horo‘a mai te Fatu ia tatou i te puai e te ite no te faaoti i te mau hopoia atoa e te mau ohipa atoa tei tuuhia mai i ni‘a ia tatou, i te hoê faito au i to’na hi‘oraa. Hoê noa iho uiraa, oia ho‘i, te vai ra anei te hinaaro i roto ia tatou? I nanahi ra ua faaroo vau i te parau no te hoê [taata] tei parau e, eita ta’na e nehenehe e faaea i te inu i te taofe. Aita vau e ti‘aturi nei e, e parau mau ta taua taata ra. Te feruri nei râ vau e, aita e vai ra i roto ia’na te hinaaro ia tamata e ia faaru‘e i te reira peu.16

Mea rahi te taata ta‘u i farerei tei parau mai e, “E Grant tane, i to oe mana‘oraa, no te aha te mau taata e rave rahi tei faaite i to ratou iteraa papu e to ratou iteraa no ni‘a i te hanahana o te ohipa tei parauhia te Momoni, e no ni‘a i te hanahana o te misioni a te Peropheta Iosepha Semita, e i muri iho, ua huritua ratou i te Evanelia a te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e ua riro mai ei feia pato‘i etaeta i te reira?” E pahono ohie noa vau ia ratou e, aita roa’tu e vaira hoê fafauraa i fafauhia mai i te hoê tane, te hoê vahine e aore râ, te hoê tamarii e, e vai ti‘a papu noa ratou i ni‘a i te e‘a titiaifaro e te pirihao e tae atu ai i te ora mure ore ra na roto noa i te haapa‘oraa ratou i te mau faaueraa a te Atua, noa’tu eaha te huru o te iteraa papu tei roaa ia ratou, e aore râ, eaha te huru o te ite e te maramarama tei tae mai i roto ia ratou no ô mai i te Atua ra. Aita vau i ite a‘e nei i te hoê taata i rotopu i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei tei haapa‘o tamau noa i to’na pure utuafare e to’na iho mau pure, tei haere tamau noa i ta’na mau pureraa e i te mau pureraa autahu‘araa, tei vai ineine noa e tei hinaaro mau i te aufau hoê tuhaa i ni‘a i te ahuru o ta’na mau apî i te matahiti ei tuhaa ahuru na te Fatu, tei haapa‘o tamau noa i te mea ta tatou e parau nei e, te Parau Paari—Te parau nei au e, aita vau i ite a‘e nei i te hoê taata mai te reira te huru, tei faaru‘e i te Ekalesia. Ua ite râ vau e rave rahi o ratou tei mairi i te pae aratia, noa’tu te mau mea rarahi e te faahiahia e rave rahi tei faaitehia mai ia ratou, no te mea ua haapa‘o ore ratou i te mau ohipa e te mau hopoia tei tuuhia mai i ni‘a ia ratou i roto i to ratou ti‘araa ei Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei.17

Te hoê o te mau ohipa rahi ta [te enemi] e rave, o te faatupuraa ïa i te mana‘o i roto ia tatou e, e mau taata tahuti ino tatou e te veve, e ua au tatou i taua huru ino to tatou ra, e e tamata oia i te imi i to’na maitai i ni‘a i tera huru to tatou, no te horo‘a i te mana‘o i roto ia tatou e, e ere tatou i te mea maitai, e aita e faufaa te ohipa ta tatou e rave nei. Tera râ, e mea papu roa e, mai te mea e, e tamau noa tatou i te rave i tera mahana e tera mahana, i te mau hopoia ha‘iha‘i roa tei horo‘ahia ia tatou nei, e ineine ïa tatou no te mau hopoia rarahi a‘e, ia tae mai te ohipa rahi a‘e e rave no te maitai o ta’na ohipa, na roto i te arata‘iraa maitai a te Fatu.18

Te hinaaro nei au e oomo i roto i te feruriraa o te feia apî e, noa’tu e, aita ratou i manuia i mua ra, e aore râ, aita ratou i ora i te hoê oraraa ti‘a, eiaha roa’tu ratou e mana‘o e, aita ïa e maitai faahou to ratou a muri a‘e. Aita e haapiiraa na to tatou Fatu o Iesu Mesia tei hau atu i te maramarama i te haapiiraa ta’na i hohora mai no ni‘a i te parau e, eita tatou e faahapahia i te hoê noa a‘e o ta tatou mau hapa tahito mai te mea e, ua tatarahapa tatou e ua faaru‘e tatou i te reira, a rave itoito ai tatou i te ohipa maitai.19

Mea ti‘a ia tatou ia tamau maite i te tauturu ia vetahi ê.

Mea pinepine au i te faati‘a i te parau no te Taote Karl G. Maeser. Te faaite ra oia i te haereraa mai te hoê vahine ivi veve e ta’na tamaiti e farerei ia’na. Ua faaite teie vahine i te Taeae Maeser e, tera ana‘e ta’na tamaiti aita’tu ai; e ua rave oia i te ohipa pu‘a ahu no te taata ia noaa ta’na moni no te afa‘i i ta’na tamaiti i te fare Haapiiraa Teitei Brigham Young, no te mea, ua faaroo oia e, e nehenehe ta te taea‘e Maeser e faaafaro i te mau tamaiti haapa‘o ore. Ua parau atu teie vahine i te taea‘e Maeser e, eita ta’na e nehenehe e faatere faahou i ta’na tamaiti, eita atoa te episekopo e to’na na tauturu e nehenehe faahou e faatere ia’na, e ua feruri ratou paatoa e, e tamaiti ino mau teie.

Ua haamata a‘era teie tamaiti i ta’na haapiiraa, e aita i maoro, ua fifi. Te faati‘a ra te Taeae Maeser i te huru no to teie tamaiti ofatiraa i te mau ture o te fare haapiiraa. Aita ta te mau orometua e nehenehe e rave hoê noa a‘e ohipa e o’na, e ua riro oia ei hi‘oraa ino no te fare haapiiraa. Ua faataiâ rii te Taeae Maeser i te tiavaru i teie tamaiti i rapae i te fare haapiiraa no te mea, ua feruri oia i taua vahine ivi veve ra tei haere e rave i te ohipa pu‘a ahu no te taata ia ti‘a i ta’na tamaiti hoê roa ia haere mai i te haapiiraa; no reira, ua faaoromai oia i te huru tau‘a ore e te faaroo ore o taua tamaiti ra e tae roa’tu eita e maraa faahou ia’na i te faaoroma‘i. E ua tiavaru oia i teie tamaiti i rapae i te fare haapiiraa.

Ia poipoi a‘e i te hora va‘u, i te taeraa’tu te taea‘e Maeser i roto i to’na piha toro‘a, te patotohia mai nei i ni‘a i te opani. I to’na iritiraa’tu, te ti‘a noa mai nei teie tamaiti. Te parau ra te Taeae Maeser e, i to’na hi‘oraa’tu i teie tamaiti e a haamana‘o ai oia i te mau fifi atoa ta’na i rave i roto i te fare haapiiraa, ua hinaaro oia “ e taora i te rima i ni‘a i to’na mata.” Tera to’na mana‘o matamua no ni‘a i teie tamaiti tei tiavaruhia i nanahi ra.

Na o mai nei teie tamaiti e: “E te Taeae Maeser, farii mai oe hoê noa a‘e taime, e tamata faahou vau.”

I muri a‘e te [parau ra] te Taeae Maeser e: “Ua ti‘a noa vau i reira, aita vau i taa faahou e nahea râ, ia feruri ana‘e au e, te ani mai nei teie tamaiti e tamata faahou oia. Mana‘o ïa o’na e, e vaiiho faahou vau ia’na ia tamata hoê a‘e taime toe; na o mai nei teie tamaiti e: ‘E te Taeae Maeser, e te Taeae Maeser—farii mai oe hoê a‘e taime, e tamata faahou vau.’”

I tera taime, ua oto rii te reo o te Taeae Maeser, e ua horo atu oia i roto i na rima mahora e te taparu o taua tamaiti ra, e ua tauahi ia’na e ua apa ia’na, e ua fafau atu ia’na hoê hanere a‘e rahiraa taime tamata-faahou-raa.

Te parau ra te Taeae Maeser e, “Eaha ho‘i ïa to outou mana-‘o—e tauturu episekopo teie tamaiti i teie nei i roto ihoa i te oire i reira oia i te riroraa na ei tamaiti ino…

Teie te mau huru haamaitairaa faufaa—oia te mau haamaitairaa no te faufaa o te taata. Te mau ohipa ta tatou e rave na roto i te faaoroma‘i, te rohirohi ore e te pure tamau, no to tatou feia apî te ti‘a ia tauturuhia, e no te feia atoa tei taiva ê atu ia tatou nei no tera tumu e tera tumu, i te rahiraa o te taime, e oaoa rahi te roaa ia tatou i roto i te mau tau a muri a‘e.

E ti‘a anei ia tatou ia rave tamau maite ma te faaea ore, ma te faaoroma‘i, ma te faaore i te hapa, e ma te hinaaro e te pure tuutuu ore i rotopu i te feia atoa i titau i ta tatou tautururaa!20

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • Eaha te mea i tupu i ni‘a ia outou e ua haamaitai mai te Fatu ia outou no to outou rave- tamau-maite-raa?

  • Eaha te mea e tura‘i ia tatou ia rave tamau maite i ta tatou hopoia i mua i te Fatu?

  • Eaha te mau haafifiraa i reira tatou e faaineine ai ia tatou no te aro, ia rave tamau ana‘e tatou i te faahotu i to tatou mau taleni e to tatou mau aravihi? Ia haapa‘o tamau ana‘e tatou i te mau faaueraa? Ia tauturu tamau ana‘e tatou ia vetahi ê?

  • No te aha e mea faufaa ia tautoo tamau noa i te ora i te hoê oraraa parau ti‘a e te manuia e a muri noa’tu? (A hi‘o atoa 1 Nephi 13:37; 3 Nephi 27:16; PH&PF 14:7.)

  • Ua faaite te Peresideni Grant i te mana‘o faahiahia rahi no te peropheta Nephi. Eaha te mau vahi tuea noa i rotopu ia Nephi e te Peresideni Grant? Eaha te ti‘a ia outou ia rave no te pee i to raua hi‘oraa?

  • Nahea tatou ia tavini i te feia “tei taiva ê ia tatou”?

  • Nahea outou i te haamaitai-raa-hia na roto i te mau tautooraa tamau maite a vetahi ê?

Te mau Nota

  1. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 185–86.

  2. Bryant S. Hinckley, Heber J. Grant: Highlights in the Life of a Great Leader (1951), 50.

  3. “Work, and Keep Your Promises”, Improvement Era, Tenuare 1900, 196–97.

  4. “Heber J. Grant Says: ‘Persist in Doing, ’ ” Northwestern Commerce, Atopa 1939, 4.

  5. “Farewell Address of Apostle Heber J. Grant”, Improvement Era, Tiurai 1901, 685.

  6. Gospel Standards, 355.

  7. Improvement Era, Tiurai 1901, 684–85.

  8. Address by President Heber J. Grant to The Deseret News Carriers during Their Annual Roundup (buka iti, 15 Atete 1921), 6.

  9. Gospel Standards, 185–86.

  10. Gospel Standards, 184.

  11. Northwestern Commerce, Atopa 1939, 4.

  12. Gospel Standards, 47.

  13. I roto i te Conference Report, Atopa 1898, 35; tauihia te paratarafa.

  14. I roto i te Brian H. Stuy, haaputuhia, Collected Discourses Delivered by President Wilford Woodruff, His Two Counselors, the Twelve Apostles, and Others, 5 buka (1987–92), 4:357.

  15. I roto i te Conference Report, Eperera 1939, 18.

  16. Gospel Standards, 47.

  17. I roto i te Collected Discourses, 5:400.

  18. “Against Discouragement”, Improvement Era, Atopa 1944, 595.

  19. Improvement Era, Tenuare 1900, 192.

  20. Gospel Standards, 293–94.

Hōho’a
boy throwing baseball

Ua faahotu o Heber J. Grant i te huru tamau maite i roto i to’na apîraa. Te parau ra oia e: “Aita vau i ite i te rave‘a ohie e roaa ai te manuia. Tamau noa, tamau noa, TAMAU NOA; ohipa, ohipa, OHIPA—te reira te mea faufaa i roto i te aroraa o te oraraa nei.”