Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 12: Te ohipa e te ti‘aturiraa ia’na iho


Pene 12

Te ohipa e te ti‘aturiraa ia’na iho

E haamaitai mai te Fatu ia tatou ia rave tatou i te ohipa ma to tatou aravihi atoa.

No roto mai i te oraraa o Heber J. Grant

Emea pinepine to te Peresideni Heber J. Grant haapiiraa i te mau parau tumu o te rave-itoito-raa i te ohipa e te ti‘aturiraa i ni-‘a ia’na iho. Ua a‘o mai oia e: “Ia ite te taata tataitahi e, o oia iho te tamuta i to’na oraraa, e e titau oia ia manuia te reira na roto i te raveraa i te ohipa. ‘E ti‘a ia oe ia haa, e ia rave i ta oe mau ohipa atoa i na mahana e ono ra, ‘ e ia faaea i te hitu o te mahana [a hi‘o Exodo 20:9–11]. Eiaha e faatupu noa i te hinaaro ia haa e maha e aore râ, e pae mahana, e a rave afa ai i te ohipa. Ia rave itoito te Feia Mo‘a tataitahi i te mau Mahana Hopea nei i te ohipa no te mau mea atoa e roaa nei ia ratou, i roto anei i te ohipa, e aore râ, i roto i te mau huru mea atoa ta ratou e rave.”1

Ia paraparau ana‘e te Peresideni Grant i te parau no te faufaa o te ohipa, e paraparau oia ia au i te ite tei roaa ia’na i roto i to-’na oraraa. No te mea o oia ana‘e te tamarii a to’na metua vahine ivi, ua haapii oia i to’na apî-roa-raa ia purumu i te tahua e ia horoi e ia tamaro i te au‘a. Ua tauturu atoa oia i to’na mama i roto i ta’na ohipa nira ahu no te tauturu i to raua oraraa. Te parau ra oia e, “E parahi noa vau i ni‘a i te tahua i te pô e tae roa’tu i te tu-‘iraa pô, no te taahi i te matini nira ahu no te haamaha i te rohirohi o te avae o to’na mama.”2 Ua tamau noa o Heber i te tauturu i to’na mama e mairi noa’tura to’na tau tamariiraa, inaha, ua haamata oia i te ohipa imi moni i to’na apîraa ra no te tauturu i to-’na mama.

Te hoê o te mau hinaaro rahi o te Peresideni Grant maori râ, “te oomoraa ïa i roto i te feruriraa o te feia apî no Ziona i te mana, te mana faito ore o te ohipa.”3 I roto i te tahi mau parau i papa‘ihia i roto i te ve‘a a te Ekalesia, Improvement Era, ua faati‘a te Peresideni Grant i to’na iho mau iteraa, no ni‘a i to’na manuiaraa i roto i te ohipa putu faufaa na roto i to’na anaanatae i te rave i te ohipa. Te parau ra oia e, “E mea ti‘a ia‘u ia papa‘i i te reira, eiaha no te taora i te tiare i ni‘a ia‘u iho, e auraa parau teie, oia ho‘i, eiaha no te fateitei ia‘u iho, ma te ti‘aturi râ e, e faatupu te reira i te hinaaro ia rave i te ohipa, i roto i te feia e tai‘o i te reira mau parau. Te parau nei te taata e, ia faahitihia e aore râ, ia papa‘ihia te mau parau no ni‘a i te iteraa o te hoê taata, e mea puai a‘e, e e vai maoro a‘e te reira i roto i te feruriraa o te feia e tai‘o e te feia e faaroo i te reira, i te tahi atu huru raveraa. No reira eiaha outou e inoino mai, o vau e faaite atu i te mau ohipa e rave rahi tei tupu i roto i ta‘u ohipa.

“I to‘u apîraa, a haere noa ai au i te haapiiraa, ua faaitehia mai ia‘u e, te vaira hoê taata matutu moni i roto i te Fare Moni no Wells, Fargo and Co‘s, i Roto Miti, e te parauhia ra e, hoê hanere e pae ahuru dollars ta’na moni i te ava‘e. Te haamana‘o maitai ra vau e, e ono ïa dollars ta’na e roaa i te hoê mahana, eiaha e tai-‘o i te Sabati, e ua feruri au e, e moni rahi tera… Ua moemoea noa vau ia riro atoa vau ei taata matutu moni, e ia rave i te ohipa i roto i te taiete Wells, Fargo&Co, e ua tomo oioi au i roto i te piha haapiiraa no te ohipa matutu, i roto i te Fare Haapiiraa Teitei no Desereta [parauhia i teie nei te Fare Haapiiraa Teitei no Utaha], ma te ti‘aturi e, ia tae i te hoê mahana, e roaa atoa ia‘u taua tino moni ra ta‘u i feruri i taua taime ra e, e tino moni rahi roa.

“Te faahiti atu nei au ma te oaoa…i te mau parau tei papa‘ihia e Lord Bulwer Lytton. ‘Te mea e titauhia e te taata, e ere ïa i te taleni, te opuaraa râ; eiaha te puai no te rave faaoti, te hinaaro râ ia rave i te ohipa.’ Te parau ra o Samuel Smiles e: ‘Te opuaraa, e au ïa mai te huero mo‘a, ia ore te reira ia faaohipahia, ua faufaa ore ïa.’

“No Lord Lytton, ua papu ia’na e, ia feruri ana‘e te feia apî i te feruriraa teitei e te itoito, na te reira e horo‘a mai i te hoê opuaraa i roto i te oraraa, e ia ‘faaohipa i te reira, ‘ e eiaha ho‘i e vaiiho ia faufaa ore.’ Ia oti au i te opua e, e riro mai au ei taata matutu moni, ua haamata oioi au i te rave i te ohipa no te titau i taua opuaraa ra. Te haamana‘o maitai nei au i te mea arearea tei tupu i roto i to‘u mau hoa no te haapiiraa. Teie te parau a te tahi, i to-’na hi‘oraa i ta‘u mau buka, ‘Eaha tera; e papa‘i na te moora? Te parau ra te tahi e, ‘Ua topa paha te patiri i ni‘a i te mohina inita?‘ Noa’tu e, e ere teie mau parau i te mau parau no te haapeapea ia‘u, e mau parau arearea noa râ, ua puta roa râ te reira i roto ia‘u, e ua faatupu i te hoê varua hinaaro tuutuu ore i roto ia‘u. Ua faaoti au e, e ora vau ia ti‘a ia‘u ia papa‘i i te mau parau na te mau taata atoa e haere mai i te fare haapiiraa, e ia riro ei orometua haapii no te ohipa papa‘i e ei taata matutu moni no taua fare haapiiraa ra…Ua haamata vau na roto i te haapii ia‘u i te papa‘i i roto i to‘u mau taime vata, e ua rave noa vau i te reira e rave rahi matahiti e tae roa’tu i te taime ua parauhia vau e, o vau ‘te taata aravihi roa a‘e i te papa‘i i ni‘a i te fenua nei.’

“Eaha te ohipa tei tupu, teie ïa, oia ho‘i, tau matahiti i muri mai, ua roaa ia‘u te ti‘araa taata matutu moni e e papa‘i parau i roto i te hoê piha parururaa. Noa’tu ahuru ma pae ana‘e to‘u matahiti, e mea nehenehe roa ta‘u papa‘i, e o te mea mau ïa e titauhia no taua ti‘araa ra tei noaa mai ia‘u, tera râ, aita i hope roa to‘u oaoa, ua tamau noa râ vau i te moemoea e i te ‘haapii i te papa-‘i, ‘ ia taimehia vau. Ua rave au i te ohipa i roto i te fare moni no A. W. White & Co‘s, e mai te mea e, aita ta‘u e ohipa, e tauturu atoa vau i te tahi atu mau ohipa a te fare moni, e no te rave i te mau huru ohipa atoa e nehenehe ta‘u e rave no te faaohipa i to-‘u taime, ma te feruri ore e, e aufauhia râ anei au e aore râ, aita, hoê noa râ mana‘o i roto ia‘u, maori râ, ia rave i te ohipa e ia haapii. E mea au roa te parau tei papa‘ihia e Morf tane, te taata matutu moni no te fare moni, e ua faaitoito roa oia ia tauturu mai ia‘u ia riro mai au ei taata papa‘i aravihi. Ua haapii au ia papa‘i nehenehe, e na roto i te reira, ua roaa ta‘u moni na roto i te papa‘iraa i te mau tareta titauraa manihini, e te vai atu ra…, e te hamaniraa i te mau hoho‘a fenua; e rave au i te reira na mua a‘e e na muri a‘e i ta‘u hora ohipa mau; pinepine te taime e hau atu te moni e roaa mai ia‘u na roto i te reira ohipa, i ta‘u iho moni ohipa tamau. I te tahi tau matahiti i muri mai, i roto i te hoê faaiteiteraa tao‘a i Utaha, ua roaa ia‘u te parau tuite no te papa‘i nehenehe roa a‘e i Utaha. I to‘u haamataraa i ta‘u iho ohipa putu faufaa, te vaira hoê ohipa i te fare haapiiraa teitei, oia ho‘i, te ti-‘araa orometua haapii no te ohipa papa‘i e no te ohipa matutu moni, e no te faati‘araa i te parau ta‘u i fafau ia‘u iho, oia ho‘i, tei parauhia e au i te ahuru ma pitiraa e aore râ, te ahuru ma toruraa o te matahiti e, i te hoê mahana, e haapii au i teie mau tuhaa ohipa, no reira, ua faatae au i ta‘u aniraa no taua ti‘araa ra. Ua fariihia ta‘u aniraa, e no reira, ua tupu atoa ïa te parau ta‘u i fafau ia‘u iho.”4

Tei roto atoa i te Peresideni Grant “te hinaaro mau ia rave i te ohipa” i roto i ta’na mau ohipa pae varua e tae noa’tu i te mau ohipa pae tino nei. Ua riro oia ei taata rohirohi ore i roto i to’na ti‘araa metua tane, orometua haapii evenelia, e ei ite taaê no te Fatu o Iesu Mesia. Ua riro te mau tuhaa atoa o to’na oraraa ei faaiteraa no te hoê parau tumu ta’na i haapii pinepine noa: “Te ture no te manuia, i ô nei e a muri a‘e, o te aau haehaa ïa e te î i te pure, e ia rave i te ohipa, te ohipa, te OHIPA.”5 Ua a‘o mai oia e: “Mai te mea e, te vaira te mana‘o puai i roto ia outou, a moemoea i te mea ta outou e hinaaro e rave, e i muri iho, a rave itoito i te ohipa. Mai te mea e, e moemoea noa e aita e ohipa, aita ïa e faufaa; te ohipa te mea faufaa. Faaroo aore e ohipa, e mea pohe ïa, ta Iakobo ïa i parau mai ia tatou, mai te tino aore e varua, e mea pohe ïa [a hi‘o Iakobo 2:17, 26]. E rave rahi te taata e faaroo to roto ia ratou, te mairi ra râ te ohipa ia ratou, e te ti‘aturi nei au i te mau taata tei roto ia ratou na mea toopiti nei, te faaroo e te ohipa e te vaira te hinaaro papu i roto ia ratou no te rave i te ohipa.”6

Te mau haapiiraa a Heber J. Grant

E rave tatou i te ohipa ma to tatou aravihi atoa.

Ia vai te mana‘o papu i roto ia tatou e tia‘i, ia vai te hinaaro i roto ia tatou no te rave i te ohipa ma to tatou aravihi atoa e tia‘i. E mea au na te Fatu te ohipa.7

Aita roa’tu e taime e aita vau i hinaaro ia rave i te hoê ohipa iti ha‘iha‘i roa a‘e, [e aore râ, raro roa a‘e], (mai te mea e, te vai mau ra te hoê ohipa ha‘iha‘i mai te reira te huru, aita râ vau e ti‘aturi nei i te reira) eiaha ho‘i au ia faaea hupehupe noa.8

Ua faaitoito vau i teie poipoi ia tai‘o i te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau no ni‘a i te parau no te hupehupe, e no reira, te vai nei te tahi mau taata hupehupe i rotopu ia tatou. Te ite nei tatou i roto i te Tuhaa 75 o te Parau Haapiiraa e te mau Parau Fafau:

“Ia itoito noa ho‘i te taata atoa i te raveraa i te mau mea atoa. E e ore ho‘i te taata e faaea noa e noaa te vahi i roto i te ekalesia, maori râ, ia tatarahapa oia e ia faaafaro ho‘i i to’na haereraa.” [PH&PF 75:29.] …

I roto i te Tuhaa 88 te tai‘o nei tatou e:

“A faaore roa i te faaea noa ma te ohipa ore; a faaore roa i te viivii; a haapae roa i te faahapa te tahi i te tahi; a haapae i te taoto maoro a‘e i tei au i te tino; a haere vave atu i ni‘a i to ro‘i, ia ore outou ia rohirohi; a ti‘a vave mai i ni‘a i te poipoi ra, ia faaitoitohia to outou mau tino e to outou mau feruriraa ho‘i.” [PH&PF 88: 124.]

Haamana‘o na e, e ere teie mau parau i ta Heber J. Grant, na te Fatu râ:

“E e haamana‘o atoa to Ziona i ta ratou ra mau ohipa, mai te mea e faataahia ratou ia rave i te ohipa, ia haapa‘o maitai i te mau mea atoa; no te mea e faautu‘ahia te feia faatau noa i mua i te Fatu.

“I teie nei, aore au, o te Fatu, i mauruuru roa i to Ziona ra, no te mea te vai nei te feia faatau noa i rotopu ia ratou ra; e te paari atoa nei ta ratou mau tamarii i roto i te ino; e ore atoa ratou e titau maite i te mau tao‘a mure ore, ua î roa râ to ratou mau mata i te nounou.” [PH&PF 68:30–31.]

“Eiaha e faaea ohipa ore noa; no te mea e ore roa oia o te faaea ohipa ore noa e amu i te faraoa e aore râ, e oomo i te ahu o te feia rave ohipa ra.” [PH&PF 42:42.]…

“Inaha, ua tonohia’tu ratou ia poro haere i ta‘u Evanelia nei i roto i te mau putuputuraa o te feia rave hara; no reira, te horo-‘a’tu nei au i te hoê faueraa ia ratou, mai teie te huru: Eiaha oe e haamau‘a i to oe taime, eiaha atoa e huna’tu i to oe maitai ia ore ia itehia ra” [PH&PF 60:13]…

E ti‘aturi tatou e, tera varua tiamâ i vai na i roto i to tatou mau metua i mua ra, ia vai atoa ïa i roto ia tatou, e eiaha ho‘i hoê Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei tei mau i te Autahu‘araa o te Atua ia itehia e, ua faaea hupehupe noa. E haamata oioi tatou i ta tatou ohipa i te poipoi e tae noa’tu i te toparaa o te mahana.9

Te rahi noa’tura i roto i te ao nei i teie mahana, te varua tavini ore, e te hinaaro ore e rave itoito i te ohipa, no te tamata i te hi‘o e, eaha te itiraa o te ohipa te ti‘a ia tatou ia rave, e ehia te roaa ia tatou no te raveraa i te reira. Ua hape roa ïa te reira. Te huru o to tatou varua e ta tatou titauraa, o te raveraa ïa i te mau mea atoa e nehenehe ta tatou e rave, i roto i te hoê area taime faataahia, ei maitai no te feia tei faaohipa ia tatou, e ei maitai atoa no te feia tei apiti mai ia tatou.

Te tahi râ varua—ia nehenehe ïa ia tatou ia fari i te taato‘araa ma te horo‘a iti noa—e mea taaê ïa i ta te Evanelia a te Fatu o Iesu Mesia.10

Ua faaitoito vau i te tuu i roto i te feruriraa o te feia apî i te faufaa no to ratou raveraa i te ohipa ma to ratou aravihi atoa; e ia na reira ho‘i ratou i te rave, eiaha e haaparuparu…

“A ti‘a a rave; e ei pihai-atoa-iho Iehova ia oe.” [A hi‘o 1 Praleipomeno 22:16] …

Aita e mea tei hau atu i te faufaa tei itehia ia‘u i roto i to‘u nei oraraa maori râ, te raveraa i ta‘u mau ohipa i te mau mahana atoa ma to‘u aravihi atoa; e te iteraa e, te feia apî e na reira atoa, e rahi atu ïa to ratou ineine no te mau ohipa a muri a‘e…

I te ahuru ma ivaraa [to‘u matahiti], te rave ra vau i te ohipa matutu moni e te papa‘i parau no Henry Wadsworth tane, te ti‘a no te taiete Wells, Fargo & Co. Aita te taatoaraa o to‘u taime e pau i ni‘a i te reira ohipa. Aita vau i rave i te ohipa na te taiete, te rave ra râ vau na te taata faatere iho. No reira, ua horo‘a atoa vau i to‘u taime ma te tamoni ore no te faanaho i te mau rata e rave rahi na te fare moni, e te vai atura, e ia haapa‘o atoa i te ohipa matutu moni no te taiete Sandy Smelting Co., inaha, na Wadsworth tane iho te reira e rave ra.

No te haapapu maitai i te parau mau o te faahitiraa parau i roto i te 1 Paraleipomeno, te parau nei au e, ua mauruuru roa o Wadsworth tane i te ohipa o ta‘u i rave no reira, ua faaohipa atoa oia ia‘u no te haere e titau i te aufauraa na te taiete Wells, Fargo & Co., e ua aufau oia e piti ahuru dollars no te reira ohipa, taaê noa’tu te hitu ahuru ma pae dollars te aufauhia ia‘u na te taiete paruru ati. No reira, ua riro atoa ïa vau ei rave ohipa na Wells, Fargo & Co., tupu mau atura ïa te hoê o ta‘u mau moemoea.

Ia tae mai te mahana hou te matahiti apî, ua maoro vau i faaoti ai i ta‘u ohipa…Ua tae mai o Wadsworth tane, e ua parau maira ma te marû e, mea maitai roa te taiete, mea rahi te mau mea maitai tei tupu, e aore râ, te tahi mau mea mai te reira te huru. Te parau ra oia no to‘u haapa‘oraa i te faufaa no te taiete Sandy Smelting C0., ma te tamoni ore, e ua parau maira i te tahi mau parau haamauruuru, e ua oaoa roa vau no te reira. I muri iho, ua toro maira oia i te hoê parau aufauraa moni, (cheque) hoê hanere dollars, o te piti ïa o te faaho‘iraa no te mau ohipa hau tei ravehia e au. Te oaoa tei roaa ia‘u na roto i te iteraa e, e mana‘o maitai to te fatu ohipa no ni‘a ia‘u e ua ti‘aturi oia ia‘u, ua hau atu ïa i te faufaa e piti a‘e taime i te hanere dollars.

Te feia apî atoa e faaitoito i te faaohipa i te taatoaraa o to’na taime, ma te faaea ore no te tai‘o i te rahiraa faufaa e aufauhia ia’na no te ohipa ta’na i rave, e faatupu râ i te hinaaro ia rave i te ohipa e ia haapii, te fafau nei au e, e manuia ratou i roto i to ratou oraraa.11

E tauturu te ohipa ia tatou ia ora ia tatou iho.

Te vaira te hoê ture, tei faatumu-mau-roa-hia i te ra‘i ra, ei ni‘a iho i te reira i faatumuhia‘i te mau haamaitairaa atoa, e ia noaa mai te hoê haamaitairaa i te hoê taata, e mea na roto ïa i te haapa‘oraa i te reira ture [a hi‘o PH&PF 130: 20–21]. Te hinaaro nei au e faaite papu i te Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei e, na roto i te ohipa e roaa ai ta tatou, e te faaitoito nei au i te Feia Mo‘a atoa i te mau Mahana Hopea nei ia riro ratou ei feia rave ohipa.12

Ta tatou opuaraa tumu a [haamau ai tatou i te faanahonahoraa totauturu a te Ekalesia] o te faati‘araa ïa, te vahi e roaa ia tatou, i te hoê faanahoraa i reira te hupehupe e mou ai, ei reira te ino o te ohipa ore e faaorehia ai, e i reira ho‘i e faati‘a-faahou-hia ai te parau no te tiamâraa, te ohipa, te tarani e te tura o te taata iho i rotopu i to tatou mau taata nei. Te titauraa a te Ekalesia, o te tautururaa ïa i te taata ia tauturu ia ratou iho. E mea ti‘a i te parau no te ohipa ia faaho‘i-faahou- hia i ni‘a i to’na ti‘araa ei ture arata‘i i te oraraa o to tatou mau melo no te Ekalesia.

Mai te reira atoa te huru faahitiraa parau a to tatou faatere rahi o Brigham Young tei na ô e:

“A tuu i te feia veve ia rave i te ohipa—na roto i te tanuraa i te mau raau, te tapuraa i te raau hamani i tera e tera tauihaa, heruraa i te apoo, hamaniraa i te mau aua, e aore râ, te mau huru ohipa faufaa atoa, e na roto i te reira, e nehene ta ratou e hoo mai i te huero maa, te faraoa ota e te mau mea e hinaarohia e ratou no to ratou oraraa.” [A hi‘o Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe (1954), 275.]

Ua tano teie a‘oraa no tatou i teie mahana, mai tei tano i te taime a faahiti ai Brigham Young i te reira.13

Ia riro tatou paatoa ei feia rave itoito i te ohipa ma to tatou puai atoa e to tatou aravihi atoa. Ua faauehia ia tatou ia amu i ta tatou maa ma te hou i to tatou rae [a hi‘o Genese 3:19].

…E ohipa ohie roa te horo‘araa i te moni na te hoê taata, area te tau‘araa ia’na e te tamataraa i te haamau i te hoê faanahonahoraa no te tauturu ia’na e no te haamaitai ia’na, e titauhia ïa te aau aroha. E e ture ho‘i no te Evanelia a Iesu Mesia, i teie tau, e i te mau tau atoa, ia tauturu i te mau taata atoa ia tauturu ia ratou iho—ia tauturu i te mau tamarii atoa a to tatou Metua i te ao ra ia haa no to ratou iho faaoraraa, i te tahuti nei e i te pae varua atoa. 14

Te hinaaro nei au e faaite ia outou i te hoê parau a te Peresideni Brigham Young:

“Ua haapii mai to‘u mau iteraa ia‘u, e ua riro te reira ei ture no-‘u iho e, e ere roa’tu i te ohipa maitai ia horo‘a noa i te moni, te maa, te ahu, e te tahi atu mau mea, i te taata, mai te mea e, e feia tino itoito ratou e e nehenehe e rave i te ohipa e ia noaa mai ia ratou te mau mea e hinaarohia e ratou, mai te mea e, te vaira te tahi mau mea e ti‘a ia ratou ia rave. Teie ïa ta‘u ture, e te tamata nei au i te haapa‘o i te reira. Mai te mea e, e haapa‘ohia te tahi atu huru raveraa, e mou ïa te mau huru pŭpŭ taata atoa i te ao nei, e e riro mai ei feia hupehupe.” [A hi‘o Discourses of Brigham Young, 274.]

E te mea e mou ai te hoê pŭpŭ taata ra, te mea atoa ïa e mou ai te fenua, e e ti‘a roa ia‘u ia parau e, te hoê atoa nunaa taata.15

E haamau matou i roto i te feruriraa o te mau taata i teie parau ta Brigham Young…tei na ô e, ta’na ture, o te oreraa ïa e horo‘a i te hoê noa a‘e mea na te hoê taata maori râ, ua rohi mau oia no te farii i te reira; ia rave mau ho‘i te taata i te hoê ohipa hou a farii ai i te hoê mea. Aita’tu e mea e faaino rahi roa’tu i te hoê taata, e aore râ, i te hoê tamarii maori râ, te oreraa e nehenehe e ti‘aturi i ni‘a ia’na iho.16

Ua riro te ohipa ei hopoia no te oraraa taatoa.

Na te ohipa e tapea taurearea noa i te taata. Na te hupehupe e haamata i te faaino ia ratou mai te taime a faaea ai ratou i te rave i te ohipa. E taata ohipa tamau te Peresideni Young e tae roa-’tu i te taime no to’na poheraa, na te ma‘i aau i tapu i to’na oraraa. Te taata tei mono mai ia’na, O John Taylor, e hitu ahuru ma toru ïa matahiti to’na a piihia ai oia ei Peresideni no te Ekalesia. Te taata tei mono mai ia John Taylor, o Wilford Woodruff, e va‘u ahuru to’na matahiti a riro mai ai oia ei Peresideni no te Ekalesia, e ia au i te parauraa a te tahi mau taata, ua titauhia ia’na ia faafaaea e piti ahuru matahiti na mua a‘e i taua taime ra…Ua tomo o Lorenzo Snow i roto i te peresideniraa no teie Ekalesia ma te tino itoito mai to te hoê taurearea te huru, e te mana‘o paari, i te va‘u ahururaa o to’na matahiti, e i te taime a vai ai te Ekalesia i roto i te hoê fifi rahi i te pae faufaa, e na’na i faaora i te Ekalesia i taua fifi ra. I roto i na matahiti e toru a faatere ai oia i te Ekalesia, e tae roa’tu i te va‘u ahuru ma va‘uraa o to’na matahiti, e mea maramarama noa to’na feruriraa e te itoito ho‘i, mai te mau taata atoa tei faatere i te Ekalesia.

I te parauraa a te mau taata e rave rahi, ua hau te piti matahiti e titauhia ia Joseph F. Smith ia faatuhaa ia’na, a piihia ai oia ei Peresideni no teie Ekalesia, e mai te reira atoa no‘u nei. I teie ava-‘e i mua, i te parauraa a te tahi mau taata, e taeahia ïa e piti ahuru ma piti matahiti e titauhia ia‘u ia faatuhaa.17

Aita vau e ani i te hoê noa a‘e tane, e aore râ, i te hoê noa a‘e tamarii i roto i teie Ekalesia, noa’tu e, ua hau to‘u matahiti i te va ‘u ahuru, ia rave i te ohipa hau atu i ta‘u e rave nei… Aita vau e ite nei i te hoê mea tei hau atu i te faaino oioi i te oraraa maitai o te hoê taata maori râ, te oreraa e rave i te ohipa.18

Te ti‘aturi nei au e, te vai nei te hoê huru i rotopu i te tahi Feia Mo‘a i te mau Mahana Hopea nei o te parau nei e, “Ia taeahia to tatou matahiti i te ono ahuru ma pae, aita tatou e rave faahou i te ohipa.”…I roto i na ahuru ma ono matahiti i mairi a‘e nei, i muri a‘e i te ono ahuru ma paeraa o to‘u matahiti, e ohipa rahi tei ravehia e au, hau atu i ta‘u i rave na mua a‘e nei. E na roto i te haamaitairaa a te Fatu, mai te mea e, e vaiiho mai â oia ia‘u i ô nei ahuru ma pae, e aore râ, ahuru ma ono faahou matahiti…aita râ vau e ti‘aturi roa ra—e rave â vau mai tei ravehia na e au, e aore râ, faahau rii noa’tu, i roto i na matahiti hoê ahuru ma ono i mairi a‘e nei. Te ti‘aturi papu nei au, eita te ohipa e taparahi pohe i te hoê taata, area te hupehupe ra, e taparahi pohe ïa i te hoê taata i te apîraa ra.

E ti‘a ia vai i roto i te aau o te tane e te vahine tataitahi, teie mau parau papu, “E ora vau. Aita’tu e mea e ti‘a ia horo‘ahia mai ia‘u nei maori râ te taime no te oraraa, e e faaitoito vau i te mau mahana atoa o to‘u oraraa ia rave i te ohipa e faariihia i mua i te aro o to‘u Metua i te Ao ra, e mai te mea e, e ti‘ahia, ia maitai atu te raveraa i teie mahana i to ananahi ra.”19

Te mau mana‘o tauturu no te haapiiraa e te aparauraa

  • Eaha te nehenehe ia tatou ia rave i roto i to tatou utuafare no te haapapu maitai e, te ohipa te ture arata‘i i to tatou oraraa? Nahea te mau metua i te haapii i ta ratou mau tamarii ia rave i te ohipa?

  • Nahea e iteahia ai te hanahana ia tatou i roto i te mau ohipa atoa ta tatou e rave? Eaha ta tatou e haapii mai, e aore râ, te roaa mai ia tatou mai roto mai i te ohipa noa’tu e, e ere te reira ohipa i te mea au roa ia rave?

  • No te faatupuraa i to’na moemoea ia roaa te hoê moni ava‘e maitai ia’na, eaha tei roaa ia Heber J. Grant? Eaha te tahi mau haamaitairaa tei roaa ia outou na roto i to outou ite e to outou rave itoitoraa i te ohipa?

  • No te aha e mea faufaa ia rave tatou i te ohipa no te mau mea e roaa mai ia tatou? Nahea te oreraa tatou e nehenehe e ti‘aturi i ni‘a ia tatou iho i te haapeapea ia tatou iho? I to tatou utuafare? I to tataou oire e te nunaa?

  • Eaha ta te ohipa e faatupu mai i ni‘a i te feruriraa, i ni‘a i te tino, e te varua? Eaha te mea tei haapiihia mai e outou mai

Te mau nota

  1. Gospel Standards, haaputuhia G. Homer Durham (1941), 138.

  2. “Faith-Promoting Experiences”, Millennial Star, 19 Novema 1931, 760.

  3. Gospel Standards, 182.

  4. “The Nobility of Labor”, Improvement Era, Titema 1899, 82–84; tauihia te paratarafa.

  5. Gospel Standards, 182.

  6. Gospel Standards, 357.

  7. I roto i te Conference Report, Atopa 1938, 15.

  8. Gospel Standards, 108.

  9. I roto i te Conference Report, Atopa 1937, 10–11.

  10. Gospel Standards, 183–84.

  11. Improvement Era, Titema 1899, 81–82, 85–86.

  12. Gospel Standards, 109.

  13. Parau poro‘i na te Peresideniraa Matamua, i roto i te Conference Report, Atopa 1936, 3; tai‘ohia e te Peresideni Heber J. Grant.

  14. I roto i te Conference Report, Eperera 1945, 8; tauihia te paratarafa.

  15. I roto i te Conference Report, Atopa 1936, 6.

  16. Relief Society Magazine, Atopa 1937, 627.

  17. I roto i te Conference Report, Atopa 1938, 3–4.

  18. Gospel Standards, 183.

  19. Gospel Standards, 108.

Hōho’a
men working in field

Ia vai te mana‘o papu i roto ia tatou e tia‘i, ia vai te hinaaro i roto ia tatou no te rave i te ohipa ma to tatou aravihi atoa e tia‘i. E mea au na te Fatu te ohipa.