Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 8: Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé Maʻatautolu mo ʻEtau Ngaahi Kuí


Vahe 8

Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé Maʻatautolu mo ʻEtau Ngaahi Kuí

Ko e taumuʻa ʻo e ngaahi temipalé ke ʻi ai ha feituʻu ke fakahoko ai e ngaahi ouau māʻoniʻoní maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he 1905, he hoko ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko ha ʻAposetolo foʻoú, naʻa nau ʻaʻahi mo Palesiteni Siosefa F. Sāmita mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi feituʻu lahi naʻe mahuʻinga ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Ko e feituʻu ʻe taha ne nau ʻaʻahi ki aí ko Ketilani ʻi ʻOhaiō, ʻa ē ne langa ai ʻe he Kāingalotu ʻi muʻá ʻa e fuofua temipale ʻi he kuonga fakakosipeli ko ʻení. Ko e manatu ʻeni ʻa ʻEletā Sāmita ki aí, “ ʻI heʻemau sio mai ki he koló, ko e ʻuluaki meʻa pē ne mau mamata ki aí ko e temipale fakaʻofoʻofa ʻo Ketilaní. … Ko e feituʻu ia naʻe mamata ai ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá mo [ʻŌliva Kautele] ki he Fakamoʻuí ʻi he funga ʻo e tuʻunga malangá. Ko e feituʻu ia naʻe foaki ai ʻe Mōsese kiate kinaua ʻa e ngaahi kī ʻo hono tānaki ʻo ʻIsilelí; pea haʻu ai ʻa ʻIlaiase mo ʻIlaisiā ʻi he mālohi mo e ngeia ʻo hona uiuiʻi maʻongoʻongá, peá na foaki ai ʻa e ngaahi kī naʻe ʻoange ke na tokangaʻi ʻi he ngaahi ʻaho naʻá na ngāue ai ʻi he māmaní.”

ʻI he hū ʻa e kulupú he temipalé, naʻe fakakaukau ʻa ʻEletā Sāmita ki he Kāingalotu moʻui līʻoa ne nau langa iá. “ ʻI he taimi ne mau fakatokangaʻi ai naʻe langa e falé ʻe ha kakai ne mātuʻaki fuʻu masiva ʻaupito, ʻa e ngāue loto-toʻa ʻa e houʻeiki tangatá lolotonga ʻa e taimi ʻahó ke fakatoka e ngaahi fakavaʻé mo langa hake hono ngaahi holisí, pea nau tuʻu ʻo maluʻi ʻaki ia ha ngaahi meʻatau ʻi he taimi poʻulí meiate kinautolu kuo nau fuakava he ʻikai teitei langa ʻa e falé ʻo ʻosí, ne mau ongoʻi naʻe ʻikai ha ofo ʻi hono tali ʻe he ʻEikí ʻenau ngaahi foakí pea tāpuakiʻi kinautolu ʻo hangē ko e kakai tokosiʻi kuo faitāpuekina ʻi he funga ʻo e māmaní.”1

ʻI he ʻosi mei ai ha ngaahi taʻu lahi, hili ia hono vaheʻi ʻo Palesiteni Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne fakatapui e Temipale ʻAitahō Folo ʻAitahoó. Naʻá ne tuku ʻa e fakafetaʻi ʻi he lotu fakatapuí koeʻuhi ko e ngāue fakamoʻui ʻoku fakahoko ʻi he temipalé maʻá e kakai moʻuí mo e kau pekiá:

“ ʻOku mau fakamālō ki he ʻafioná, ʻE ʻOtua, ʻi hono fekauʻi mai ʻo ʻIlaisiā, ko e palōfita ʻo e kuonga muʻá, ʻa ia naʻe ‘… foaki ki ai ʻa e ngaahi kī ʻo e mālohi ke fakatafoki ʻa e loto ʻo e ngaahi tamaí ki he fānaú, pea mo e loto ʻo e fānaú ki he ngaahi tamaí, koeʻuhí ke ʻoua naʻa taaʻi ʻa e māmaní kotoa ʻaki ha malaʻia.’ [T&F 27:9.] ʻOku mau fakamālō ki he ʻafioná ʻi hoʻo fekauʻi mai hoʻo tamaioʻeiki ko Siosefa Sāmitá ke foaki e ngaahi kī mo e mafai ʻo e ngāue maʻá e kakai pekiá, peá ke fakahā ʻoku kau kotoa e fāmili ʻo e tangatá ʻi he palani ʻo e fakamoʻuí, pea ko e ongoongoleleí ʻoku maʻá e māmani kotoa ia, pea ʻoku ʻikai te ke filifilimānako ki he kakaí, pea kuó ke tuku ke malangaʻi ʻa e ongoongolelei ʻo e fakamoʻuí ki he kakai moʻuí mo e pekiá fakatouʻosi. ʻOku mau fakafetaʻi lahi ki he ʻafioná ʻi hono fakahoko ʻo e fakamoʻuí maʻanautolu kotoa pē ʻoku nau fie maʻu ke fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi ho puleʻangá.

“Fakatauange ʻe loto fiemālie ʻa ho kakaí ke fakatotolo ki he tohihohoko ʻo ʻenau ngaahi kuí ke nau lava ai ʻo hoko ko ha kau fakamoʻui ʻi he Moʻunga ʻo Saioné ʻaki ʻenau ngāue ʻi he ngaahi temipalé maʻa honau kāinga kuo pekiá. ʻOku mau lotua foki ke nofoʻia ʻe he laumālie ʻo ʻIlaisiaá ʻa e kakai kotoa pē ʻi he feituʻu kotoa pē koeʻuhí ke ueʻi honau lotó ke tānaki pea maʻu mai ʻa e tohihohoko ʻo ʻenau ngaahi kuí; pea ke fakaʻaongaʻi ʻe hoʻo fānau faivelengá ʻa e ngaahi temipale māʻoniʻoní ke fakahoko ai maʻá e kakai pekiá ʻa e ngaahi ouau kotoa pē ʻoku fekauʻaki mo honau hakeakiʻí.”

Naʻe fakahā foki ʻe Palesiteni Sāmita ʻi heʻene lotú ko e fale moʻoni ʻo e ʻEikí ʻa e temipalé pea ko e feituʻu ia ʻoku lava ke ongoʻi ʻa e ʻi ai e nāunau ʻo e ʻOtuá:

“ ʻOku mau ʻi heni he ʻahó ni mo e taimi ní ke fakatapui atu ʻa e Temipalé ki he ʻafiona mo e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku kaunga ki aí koeʻuhí ke hoko ia ʻo māʻoniʻoni ʻi ho ʻaó; ke hoko ia ko ha fale ʻo e lotu, ko ha fale ʻo e hū mo e fakafetaʻi, ke nofoʻia ia ʻe ho nāunaú pea ke hokohoko atu ʻa e toka ʻi ai ʻa hoʻo ʻafio māʻoniʻoní; pea ke tali ia ke hoko ko ha ʻafioʻanga maʻa ho ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa Sīsū Kalaisi ko homau Fakamoʻuí; pea ke fakamāʻoniʻoniʻi mo fakatapui hono ngaahi konga kotoa pē ke toputapu ki he ʻafioná, pea ʻoku mau lotua ke ongoʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻe hū mai ʻi he hūʻanga ʻo ho Falé ni ʻa ʻene māʻoniʻoní. …

“ ʻA ʻemau Tamai Hēvani, tuku muʻa ke ongoʻi maʻu pē ʻokú ke ʻafio ʻi heni, pea ke ʻiloʻi ʻe he kakai kotoa pē ʻe fakataha mai ki hení ko hoʻo kau fakaafe ʻa kinautolu pea ko ho Fale ʻeni.”2 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 96.]

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi ouau toputapú ʻi he temipalé, kau ai e ngaahi ouau ʻokú ne haʻi e ngaahi fāmilí ki ʻitānití.

Koeʻuhí ke tau lava ʻo mateuteu ki he puleʻanga [fakasilesitialé], kuo hanga ʻe he ʻEikí ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻo toe fakafoki mai ʻa e Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, pea fokotuʻu ki ai ʻa e mafai faka-ʻOtuá, pea toki ʻai ke mahino ki Heʻene fānaú ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi ouau pau ʻe lava ke maʻu mo fakahoko. Ko e taumuʻa ʻeni naʻe langa ai ʻa e ngaahi temipalé pea ʻe maʻu ʻe kinautolu ʻoku fie maʻu ha feituʻu ʻi he Puleʻanga Fakasilesitialé ʻa e faingamālie ke ʻalu ʻo maʻu honau ngaahi tāpuakí ʻi he ngaahi temipale ko iá, ke fakakoloaʻi ʻa ʻenau moʻuí mo teuteuʻi kinautolu ki he puleʻanga ko iá.3

Ko kitautolu pē ʻa e kakai ʻi māmani ʻoku tau ʻiloʻi e taumuʻa ʻo e ngaahi temipalé.4

Kuo langa ʻa e [temipale] takitaha ki he taumuʻa maʻongoʻonga taʻengata pē ʻe taha; ke hoko ko ha Fale ʻo e ʻEikí, ke ʻi ai ha feituʻu toputapu mo feʻunga ke fakahoko ai e ngaahi ouau māʻoniʻoni ʻoku nonoʻo ʻi māmani pea pehē ʻi he langí—ʻa e ngaahi ouau maʻá e kakai pekiá mo kinautolu ʻoku kei moʻuí ʻa ia ʻokú ne fakapapauʻi kiate kinautolu ʻoku maʻu ia pea tauhi faivelenga ki heʻenau ngaahi fuakavá, te nau maʻu pea feohi mo honau ngaahi fāmilí, ngaahi māmani taʻe ʻi ai hanau ngataʻanga, mo e hakeakiʻi mo kinautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitiale ʻo ʻetau Tamaí.5

ʻOku totonu ke tau fakamālō ʻoku tau ʻiloʻi ʻoku taʻengata ʻa e fuakava ʻo e malí. Kapau ko ʻetau ʻamanaki leleí ki he moʻuí ni pē, ta ko e loto-mamahi lahi tahá pē ʻa kitautolu ʻi he kakai kotoa pē [vakai, 1 Kolinitō 15:19]. ʻOku tau fonu ʻi he ʻamanaki lelei mo e fiefia ʻi heʻetau ʻiloʻi pau ʻe kei hokohoko atu ʻi he langí ʻa ʻetau ngaahi fetuʻutaki ʻi heni ko e mātuʻa mo e fānau, husepāniti mo e uaifi, pea ko e kamataʻanga pē ʻeni ʻo ha puleʻanga lahi mo nāunauʻia kuo fakataumuʻa ʻe heʻetau Tamaí ke hoko ko hotau ikuʻanga ʻi he moʻui ka hoko maí.6

Kapau te u fakakaukau ʻo hangē ko e fakakaukau ʻa e tokolahi, he kuo mālōlō foki hoku uaifi ʻofeiná mo ʻeku ongo mātuʻa ʻofeiná, kuo nau mavahe atu mei heʻeku moʻuí ʻo taʻengata pea he ʻikai pē te u toe mamata kiate kinautolu, ʻe mole meiate au ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa fakafiefia taha ʻoku ou maʻu ʻi he moʻuí: ʻa e fakalaulauloto atu ki ha toe feʻiloaki mo kinautolu, ʻa ʻenau talitali fiefia au mo ʻenau ʻofá, mo ʻeku fakamālō kiate kinautolu mei hoku loto houngaʻiá ʻi he meʻa kotoa pē kuo nau fai maʻakú.

Ka ʻoku lauimiliona e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ko ʻenau kau ko ia ʻi he ngaahi ouau pau kuo fekau ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, ʻe lava ke fakatahaʻi ai ʻa e husepānití mo e uaifí ki he nofo taimí mo e ʻitāniti pea nau fiefia ʻi he feohi mo ʻenau fānaú ʻo taʻengata. ʻOku totonu ke tau fakamālō ʻi he ʻilo ko iá.7

Ko e ngaahi feituʻu siʻi pē ʻi he māmaní ʻe lava ke tau mali ai ki he nofo taʻengatá, pea ko e ngaahi temipale ia ʻo e ʻOtuá. … ʻOku tokolahi foki mo hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ko e fānau kotoa kinautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālié ni koeʻuhi ko ha … ngaahi ʻuhinga ʻoku ʻikai faʻa lava ke nau hao mei ai. Ka kapau te nau moʻui taau pea kapau naʻa nau fakaʻaongaʻi ʻa e faingamālié ʻo kapau naʻe lava ke nau fai pehē, he ʻikai mole meiate kinautolu ha meʻa koeʻuhi ko e ngaahi tūkunga fakataimi ko ʻeni naʻe ʻikai leleí. Ka mou fakakaukau ki he fatongia lahi ange ʻoku maʻu ʻe kinautolu ʻoku nofo ʻi he feituʻu ʻe lava ke fakatahaʻi ai ʻa e kakai tangata mo fefine ki he taʻengatá, pea lava ke nau ō ki ai ʻo fakahoko ʻa e ngāue maʻa honau kakai pekiá! ʻOku ʻikai maʻu e tāpuaki ko ʻení ʻe he kakai ʻo mamaní. ʻOku ou fifili pe ʻoku hounga nai kiate kitautolu ʻa e tāpuakí ni. …

Tau akoʻi e ngaahi meʻá ni ki hotau toʻu tupú mei heʻenau kei tupu haké pē, koeʻuhí ka aʻu ki ha taimi te nau mali ai, he ʻikai ke nau toe fehuʻi ʻi honau ʻatamaí pe ko e fē ʻa e feituʻu pe ko e hā e founga pe ko hai ʻoku totonu ke ne fakahoko ʻa e ouau toputapu ko iá—pea ko e feituʻu pē ʻe lava ke fakahoko ai ki he nofo taimí pea mo e nofo taʻengatá ko e temipalé.8

ʻOku ou fakamālō [ki he ʻEikí] ko e ngaahi ouau kotoa ʻo e Fale ʻo e ʻEikí kuó u maʻú, pea naʻe ʻikai fakataumuʻa ʻa e ouau takitaha maʻaku pē, ka naʻe fakangofua ke u maʻu ha konga ʻo ia naʻe fakataumuʻa maʻa hono kotoa ʻo ʻene fānaú, pe ko e fē pē ha feituʻu ʻoku nau ʻi ai, ʻo kapau ʻoku nau loto ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ne foaki kiate kinautolú, taʻe kau ai ha paʻanga pea taʻetotongi.9

Ko hono kotoa ʻo e … ngaahi temipale kuo langa pe kuo teʻeki ai fakatapuí, ʻe hoko ia ko ha monūʻiaʻanga taʻe hano tatau kiate kinautolu kotoa pē ʻoku moʻui taau pea fakafaingamālieʻi kinautolu ke nau fakaʻaongaʻi iá, maʻanautolu pea mo honau kāinga kuo pekiá, fakatouʻosi.10 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 96.]

ʻOku tau fakahoko ke maʻu ʻe heʻetau ngaahi kui kuo pekiá ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá ʻo fakafou ʻi he ngāue fakatemipalé.

Kuo fakamoleki ʻe he kautaha tohihohokó ha taimi lahi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ki hono tānaki ʻo e ngaahi fakamatala [hisitōlia fakafāmilí], pea fakamoleki ʻe he niʻihi kehe ha taimi lahi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ke ō ki he Fale ʻo e ʻEikí ʻo papitaiso maʻanautolu kuo pekiá, ke silaʻi ʻa e husepānití mo uaifí mo e fānaú, ke fakatahaʻi ʻa e fāmilí ʻo hangē kuo tuʻutuʻuni ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau faí. ʻE lelei kapau te tau takitaha fehuʻi hifo pē kiate kitautolu: Ko e hā e meʻa ʻoku ou faí? ʻOku ou fai nai ʻeku kongá? Naʻe fakahā ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ki he kakaí ʻo fakafou ʻia Siosefa Sāmita ʻe mole hotau ngaahi tāpuakí tuku kehe ka tau fakahoko ʻa e ngāue maʻa hotau kau pekiá, pea ʻe motuhi atu ʻa kitautolu, pea ko e taha ʻo e ngaahi meʻa fakamuimuitaha naʻe feinga ʻa e Palōfitá ke faí ko hono langa ke ʻosi ha temipale ʻe lava ke ʻalu ki ai e kakaí ʻo fai ʻa e ngāue maʻa honau kau pekiá. ʻOku pehē hono mahuʻingá. ʻOku fie maʻu ha taha ke ne fakahoko ia.11

ʻOku ou manatuʻi hake ha talanoa ki ha ongo tautehina naʻá na nofo ʻi ha kolo he fakatokelau ʻo ʻIutaá: Naʻe ngāue ʻa Henelī, ko e tokotaha lahí, ʻi ha pangikē pea mo ha tokotaha fefakatauʻaki, pea naʻe feʻunga ʻānoa e meʻa naʻá ne maʻú. Ko e tokotahá, ʻa Siaosi, ko ha tangata faama, pea naʻe ʻikai lahi ha meʻa naʻá ne maʻu kae feʻunga pē mo ʻene ngaahi fie maʻú, ka naʻá ne fie maʻu ke fakahoko ha ngāue fakatemipale maʻa ʻenau kau pekiá. Naʻá ne fekumi ki heʻenau tohihohokó pea ʻalu ki he temipalé ʻo fai e ngāue maʻanautolu kuo pekiá.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe pehē ange ʻe Siaosi kia Henelī, “ ʻOku ou pehē ʻoku totonu ke ke ʻalu ki he temipalé ʻo tokoni.”

Ka ne talaange ʻe Henelī, “ʻOku ʻikai haku taimi ke fai ha faʻahinga meʻa pehē. ʻOku feʻunga kotoa pe hoku taimí ke fakalele ʻaki ʻeku pisinisí.” …

Hili ha taʻu ʻe taha mei ai, naʻe haʻu ʻa Henelī ki he ʻapi ʻo Siaosí ʻo pehē ange, “Siaosi, naʻá ku misi, pea ʻoku ou hohaʻa ki ai. Te ke lava ʻo talamai hono ʻuhingá?”

Ne fehuʻi ange ʻe Siaosi, “Ko e hā hoʻo misí, Henelī?”

Pehē ange ʻe Henelī, “Naʻá ku misi kuó ta mate pea ʻokú ta ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻI heʻeta ō atú, naʻá ta aʻu ki ha kolo fakaʻofoʻofa. Naʻe fakatahataha e kakaí ʻi ha ngaahi kulupu ʻi he ngaahi feituʻu lahi, pea ko e feituʻu kotoa pē naʻá ta aʻu ki ai, naʻa nau lulululu mo koe mo fāʻofua kiate koe mo talaatu ʻenau fiefia ke sio kiate koé, ka naʻe ʻikai haʻanau teitei tokanga mai kiate au; naʻe ʻikai ke nau anga fakakaumeʻa. Ko e hā hono ʻuhingá?”

Ne fehuʻi ange ʻe Siaosi, “Ko hoʻo fakakaukaú naʻá ta ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí?”

“ ʻIo.”

“Ko e meʻa ʻeni ne u talaatu kiate koé. Naʻá ku feinga ke ke fai ha ngāue maʻá e kakai naʻe ʻi aí. Kuó u fai ha ngāue maʻa honau tokolahi, ka ʻoku kei toe ʻa e ngāue ke fai maʻa ha niʻihi tokolahi ange. … ʻOku totonu ke ke ngāue leva, he kuó ke aʻusia ʻeni ha konga ʻo e meʻa ʻe hoko ʻi he taimi te ke ʻalu ai ki aí kapau he ʻikai te ke fai hoʻo kongá ʻi hono fakahoko ʻo e ngāué ni maʻanautolu.” [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 96.]

Kuo tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he talanoa ko ʻeni mei he moʻui ʻa e ongo tautehiná. ʻOku ʻikai mahino ki he kakai tokolahi ʻa hono mahuʻinga mo hono toputapu ʻo e moʻuí; ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa hono toputapu ʻo e mali taʻengatá. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻo hotau kakaí ʻoku ʻikai ke nau saiʻia ke fai ʻenau tohihohokó. ʻOku ʻikai ke nau tokanga kinautolu ki heʻenau ngaahi kuí; kaekehe ko e anga ia ʻetau fakakaukaú ʻi heʻenau tōʻongá. ʻOku ʻikai ke nau ō ki he temipalé ke fai ha ngāue maʻa honau kau pekiá. …

… Hili ʻetau ʻalu ki he Fale ʻo e ʻEikí ke maʻu hotau ngaahi tāpuaki ʻotautolú, tau fakakaukau ki hotau fatongia ki heʻetau ngaahi kuí. ʻE talitali fēfē koe ʻi haʻo ʻalu atu ki he tafaʻaki ʻe tahá? Te nau ala atu mo fakamonūʻiaʻi koe ʻo lauikuonga pea taʻengata pe te ke hangē ko e tokoua ko ia naʻe siokita ʻo tokangaʻi pē ʻene ngaahi palopalema ʻi hení kae tuku taʻetokoniʻi kinautolu ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo hoko atu taʻekau ai ʻene tokoní?12

ʻOku mou ʻilo ʻoku haʻi fakataha kitautolu ʻe he ngāue maʻongoʻonga ʻoku fakahoko ʻi he ngaahi temipale ʻo ʻetau Tamaí, ʻa ia ʻoku fakatahaʻi mai ai ʻa e ngaahi fāmili naʻe teʻeki ai ke fakatahaʻi kimuʻá ʻi he mālohi ʻo e Lakanga Fakataulaʻeiki Māʻoniʻoní. Ko e taumuʻa ia ʻa e ʻEikí ke maʻu ʻe kinautolu kotoa pē ko hono ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻa e faingamālie ke faitāpuekina kinautolu, ʻo ʻikai ʻi he māmaní pē, ka ke nau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki taʻengatá.

Fakakaukau ki he moʻui līʻoa mo faivelenga ʻa kinautolu ʻoku nau ʻalu atu ki he ngaahi temipalé ni ʻi he ʻaho ki he ʻaho mo ngāue maʻanautolu kuo pekiá, pea ke mou ʻiloʻi ʻeni, ʻoku pehē pē mo e tokanga mai ʻa kinautolu ʻi he tafaʻaki ʻe tahá kiate kitautolú. ʻOku nau lotua kitautolu mo ʻetau lavameʻá. ʻOku nau kōlenga mai ʻi he founga pē ʻanautolu, ki honau kāinga mo honau hako ʻoku moʻui ʻi he māmaní.13

ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi heʻetau fekumi ki hotau kāinga kuo pekiá.

Lolotonga ʻa e Fakaʻaliʻali ʻo e Senituli ʻo e Fakalakalaká ʻi Sikākou he ngaahi taʻu kuo hilí, ne u ʻalu atu he ʻaho ʻe taha ki he palepale ʻa hotau Siasí ʻo ʻeke ki he ongo faifekaú pe ko hai ʻokú ne tokangaʻi ʻa e fakaʻaliʻali fakafonua mo fakasaienisi ko ʻení.

Naʻá na talamai ko e hingoa ʻo e tangatá ko Tōesi (Dawes), peá u ʻeke ange, “Ko e tokoua ia ʻo Sālesi G. Tōesi naʻe tokoni palesiteni ʻi he ʻIunaiteiti Siteití pea toe ʻamapasitoa ki Pilitānia Lahí?”

Peá na tali mai, “ ʻIo.”

Ne u talaange, “ ʻOku ou fiefia hono ʻiló. He ʻoku ou ʻiloʻi ia.”

Ne u pehē loto pē, “Te u ʻalu ʻo tā ki ai. Mahalo ko Henelī Tōesi ʻeni.” Naʻá ku ʻiloʻi ʻa Henelī Tōesi, ko ia naʻá ku ʻalu ki he telefoní ʻo tā ki hono ʻōfisí. Naʻe talaange ʻe he sekelitali … ʻa Misa Tōesí ki ai naʻe ʻi ai ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita mei Sōleki Sití pea naʻe fie feʻiloaki mo ia, peá ne talaange ki heʻene sekelitalí ke talamai ke u ʻalu ange. Naʻe ʻikai ke ne ʻave au ki he kakai ʻe toko teau naʻe ʻi ai ke tali ki hoku taimí ka ne ʻave au ki ha matapā he tafaʻakí, pea naʻe tuʻu ʻi muʻa ʻiate au ha tangata lōloa naʻe teʻeki ke u sio ai kimuʻa.

Naʻá ne pehē mai, “Ko Misa Tōesi au.”

Naʻá ne angalelei ʻaupito kae naʻe mate hoku maá. Ko Misa Tōesi ia, ko e tokoua ʻo ʻAmipasitoa Tōesi, ka ko Lūfusi Tōesi ia. Naʻe ʻikai ke u ʻiloʻi ʻe au naʻe ʻi ai ha taha ko Lūfusi Tōesi he māmaní.

Ne u pehē ange, “Ko ʻeku haʻu pē ke talaatu ko ha fakaʻaliʻali fakaʻofoʻofa ʻeni, pea ke fakahā atu ʻeku houngaʻia ʻi he meʻa kuó ke fai ke fokotuʻutuʻu mo fakalele ʻakí. ʻOku fakaofo ʻa e meʻa kuo lavaʻí, pea mo ʻene hoko ko e ako ki ha kakai tokolahi. ʻOku mahino pē kiate au ko e tangata femoʻuekina koe, pea ko e meʻa pē ia ne u fie haʻu ʻo talaatú, pea ke ʻoatu ha talamonū mo ha fakamālō.”

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOkú ke fuʻu fakaʻatuʻi ʻaupito. Hū mai.”

Ne u tali ange, “ ʻIkai, ko e meʻa pē ia ne u haʻu ke talaatú.”

Naʻá ne pehē mai, “Hū mai.”

Ne u tala ange, “ ʻIkai, ʻoku toko teau e kakai ʻoku nau tatali ke sio kiate koé.”

“He ʻikai ha taha ia ʻiate kinautolu te ne lea mai ʻaki ha meʻa lelei ʻo hangē ko ia kuó ke lea ʻakí.”

Ko ia ne u hū atu, kuo ʻikai ke kei maʻu haʻaku fakakaukau pea meimei tuʻu ʻeku mānavá. Naʻá ne vili mai ke u nofo hifo, pea ko ʻeku lea ʻeni hono hokó: “ ʻE Misa Tōesi, ko e haʻu ho fāmilí mei fē?”

“Ko hoʻo ʻuhingá ki ʻAmelika?” ko ʻene fehuʻí mai ia.

“Ko ʻeku ʻuhingá ki ha feituʻu pē.”

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOkú ke saiʻia ʻi he tohihohokó?”

Ne u tali ange, “ ʻIo. ʻOku mau maʻu e taha ʻo e ngaahi laipeli tohihohoko lelei tahá ʻi Sōleki Siti.”

Naʻá ne tala mai, “Kiʻi tatali siʻi angé,” peá ne hū ki tuʻa mei hono ʻōfisí ʻo foki mai mo ha puha naʻe lahi tatau mo ha Tohi Tapu fakafāmili motuʻa. Naʻá ne toʻo ʻene helé ʻo fakaava ʻaki e puhá peá ne toʻo mei ai ha kofukofu kuo kofu ʻaki ha pepa molū hinehina. Naʻá ne toʻo e pepa moluú pea hili he tēpilé ʻa e taha ʻo e ngaahi tohi takafi fakaʻofoʻofa taha kuó u mamata aí. Naʻe paaki fakalelei ʻeni pea fakaʻofoʻofa hono ngaahi fakatātaá, pea naʻe teuteuʻi ʻaki e takafí ʻa e koula.

ʻI heʻeku vakavakaiʻi iá, ne u pehē ange, “ ʻE Misa Tōesi, ko ha tohi fakaʻofoʻofa ʻeni.”

“ ʻOku totonu pē ke pehē. He naʻá ku fakamoleki ki ai ʻa e paʻanga ʻe ua mano nima afe.”

Ne u pehē ange, “ ʻOku feʻunga pē ia mo hono mahuʻingá.”

Naʻá ne pehē mai, “ ʻOku ʻi ai hano mahuʻinga kiate koe?”

Ne u talaange, “ʻE ʻi ai kapau naʻá ku maʻu ia.”

Naʻá ne talamai, “ ʻOku sai, ʻai ia maʻau!”—ko ha tohihohoko feʻunga hono mahuʻingá mo ha paʻanga ʻe ua mano nima afe kuo ʻomai ki hoku nimá ʻe ha tangata ne ma feʻiloaki ʻi he miniti pē ʻe nima kuo ʻosí! Ne u ofo ai. Ne hoko atu ʻema talanoá ʻo toe kiʻi lōloa ange. Naʻá ku talaange ʻeku fiefia ke maʻu iá pea te u tuku ia ʻi he laipeli tohihohoko ʻi Sōleki Sití.

Kimuʻa peá u hū mei he lokí, naʻá ne pehē mai, “ ʻE Misa Sāmita, ko e tohihohoko ʻeni ʻa ʻeku faʻeé, ʻa e tohihohoko ʻa e fāmili Keití (Gates). ʻOku mau lolotonga teuteuʻi foki mo e tohihohoko ʻa ʻeku tamaí—ʻa e fāmili Tōesí (Dawes). ʻE tatau pē mo ʻeni. Ko ʻene ʻosí pē, te u ʻoatu foki mo haʻo tatau.”

Tohihohoko paʻanga ʻe nima mano hono mahuʻingá!—pea koeʻuhi pē ko haʻaku feinga ke anga fakaʻapaʻapa ki ha tokotaha. ʻOku ʻikai ke u tui ko ha meʻa ia naʻe hoko fakatuʻupakē pē. …

ʻOku tokoni mai ʻa e ʻEikí kiate kitautolu; meʻa fakaofo ko hono fakaava hake ʻo e foungá mo hono faʻa ueʻi ʻa e kakai kehe ke teuteuʻi ʻenau tohihohokó. Ka ʻoku ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi faingamālié he taimi ʻe niʻihi ke teuteu ʻetau ngaahi tohihohokó, neongo hono fakamahinoʻi mai ʻe he ʻEikí kapau he ʻikai ke tau fai ʻetau ngāue fakatemipalé ʻe liʻaki fakataha kitautolu mo hotau kau pekiá [vakai, T&F 124:32]. Ko ha meʻa mātuʻaki mamafa ʻeni. Ko ha meʻa ʻeni he ʻikai ke tau lava ʻo liliu, ʻo kapau ʻoku tau maumauʻi hotau ngaahi faingamālié ʻo aʻu ki he ngata ʻa e moʻuí. … He ʻikai lava ke tau ʻamanaki atu ke fai ʻe ha niʻihi kehe ʻa e ngāué ni maʻatautolu.

Ko ia, ʻoku fakalotolahiʻi, faleʻi, mo tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻi ha faʻahinga founga ke tau fai ʻetau ngāué. Ko e ngaahi fāmili ko ia ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo fakahoko e ngāué, ʻoku ʻi ai ʻa e tokotaha kehe ia ʻokú ne ngāue ʻi he taimi kotoa pē ki heʻenau tohihohoko fakatemipalé mo ʻenau ngaahi lekōtí.

Kapau te tau fai ʻetau kongá, ʻe fakahā kiate kitautolu ʻetau ngaahi tohihohokó ʻi ha faʻahinga founga. Ko ia ʻoku ou fie fokotuʻu atu ai, ʻe hoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine: tau fai ʻetau kongá.14 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 97.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Lau e ngaahi konga mei he lotu fakatapui ʻo e Temipale ʻAitahō Folo ʻAitahoó he peesi 87, pea lau ʻa e T&F 109:1–5, 10–13 (mei he lotu fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní). Fakalaulauloto ki he ngaahi ongo naʻá ke maʻu ʻi hoʻo hū ki he temipalé, pea fakakaukau ki he ngaahi meʻa naʻá ke aʻusia ʻo fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni ko e temipalé ko e fale ia ʻo e ʻEikí.

  2. Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻa Palesiteni Sāmita ki hono langa ʻo e ngaahi temipalé? (vakai, peesi 91). Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke poupouʻi e toʻu tupú ke nau mali ʻi he temipalé?

  3. Lau ʻa e talanoa ʻi he peesi 91. Ko e hā ha ngaahi founga faingofua ki ha taha ʻoku lahi hono ngaahi fatongia kehé, ke ne kau atu ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he ngaahi kōlomu ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e Fineʻofa ke nau kau atu ki aí?

  4. Toe fakamanatu ʻa e konga ʻoku kamata he peesi 93. Kuo tokoniʻi fēfē nai koe ʻe he ʻEikí ʻi hoʻo feinga ko ia ke fekumi ki ha fakamatala fekauʻaki mo hoʻo ngaahi kuí? Ko e hā mo ha toe ngaahi tāpuaki kehe kuó ke maʻu ʻi hoʻo kau ki he ngāue hisitōlia fakafāmilí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Malakai 4:5–6; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 97:15–16; 110; 124:39–41; 128:9, 15–24.

Tokoni fakafaiakó: ʻI he taimi ʻoku laukonga leʻolahi ai ha taha mei he ngaahi akonaki ʻa Palesiteni Sāmitá, fakaafeʻi e kau mēmipa kehe ʻo e kalasí ke nau “fakafanongo ki ha ngaahi tefitoʻi moʻoni pe ngaahi fakakaukau pau. Kapau ʻoku ʻi ai ha ngaahi foʻi lea pe kupuʻi lea faingataʻa ʻi ha potufolofola, hanga ʻo fakamatalaʻi ʻeni kimuʻa pea toki lau ʻa e potufolofola ko iá. Kapau ʻoku ʻi ai ha taha he kalasí ʻoku faingataʻa ke laukonga, fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha taha [ʻe] loto ke lau mai ia kae ʻoua te nau taufetongi” (ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó, 62).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Conference Report, Apr. 1906, 57.

  2. “Dedicatory Prayer … Idaho Falls Temple,” Improvement Era, Oct. 1945, 564–65.

  3. ʻI he Deseret News, Feb. 13, 1932, Church section, 7.

  4. ʻI he Conference Report, Oct. 1950, 159.

  5. “The Tenth Temple,” Improvement Era, Oct. 1945, 561.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1905, 29.

  7. “Priceless Prospects,” Improvement Era, June 1950, 469.

  8. “The Tenth Temple,” 561, 602.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1929, 25.

  10. “The Tenth Temple,” 602.

  11. “The Tenth Temple,” 602.

  12. “The Tenth Temple,” 561, 602.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1937, 34–35.

  14. “On Searching for Family Records,” Improvement Era, Aug. 1946, 491, 540.

Konga ʻi loto ʻo e Temipale Ketilaní naʻe hā ai e palōfita ʻo e kuonga muʻá ko ʻIlaisiaá kia Siosefa Sāmita ʻo foaki ki ai ʻa e mālohi ki he faisilá mo e ngaahi kī ʻo e ngāue maʻá e kau pekiá.

“Ko e ngaahi feituʻu siʻi pē ʻi he māmaní ʻe lava ke tau mali ai ki he nofo taʻengatá, pea ko e ngaahi temipale ia ʻo e ʻOtuá.”

“Fakakaukau ki he moʻui līʻoa mo faivelenga ʻa kinautolu ʻoku nau ʻalu atu ki he ngaahi temipalé ni ʻi he ʻaho ki he ʻaho mo ngāue maʻanautolu kuo pekiá.”