Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá


Ko e Moʻui mo e Ngāue ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga e hoko ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻe ʻoange ki ai ha laʻi tā fakataha mo ha kiʻi tohi naʻe pehē ai, “ ʻOku ou ʻoatu e tā ko ʻení he ko ha fakatātā ia ʻo e tangata ʻoku mau tui ko koe iá.” Ko ha tā ia ʻo Palesiteni Sāmita ʻokú ne talanoa mo ha faʻē mo ʻene kiʻi fānau ʻe toko fā. ʻI he ʻaho ko iá, naʻe fakavave atu ai ʻa Palesiteni Sāmita ke maʻu e lēlué mo hono taʻofi mai ia ʻe he faʻē ko ʻení, ko ʻene ʻamanakí ʻe maʻu ʻe heʻene fānaú ha faingamālie ke lulululu ai mo ha palōfita ʻa e ʻOtuá. Naʻe faitaaʻi ʻe ha taha ʻa e momeniti ko ʻení.

Naʻe hoko atu e kiʻi tohí, “Ko hono ʻuhinga ʻoku mahuʻinga ai kiate kimautolu [ʻa e laʻi tā ko ʻení] he neongo hoʻo femoʻuekiná, neongo hoʻo fakavavevave ki hoʻo motokaá peá ke toe fakavavevave ke maʻu hoʻo lēlué, ka naʻá ke kei fakamoleki pē ho taimi ke lulululu mo e kiʻi fānau takitaha ʻi he fāmilí ni.”1

Ko e ngaahi tōʻonga angaʻofa hangē ko ʻení naʻe anga ʻaki ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi heʻene moʻuí mo ʻene ngāué. Naʻe moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo fakatatau mo e fekau ʻa e Fakamoʻuí, “Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé,” (Maʻake 12:31), ʻo tatau ai pē pe ko haʻane ʻofa mo fakalotolahi ki hano kaungāʻapi naʻe fefaʻuhi mo ʻene tuí pe ko haʻane fokotuʻutuʻu ha ngaahi ngāue fakauelofea ke fafanga ʻaki ha kakai ʻe toko lauiafe.

Ngaahi Taʻu Kimuʻá, 1870–90

ʻĪmisi
Tā ʻo Siaosi ʻAlipate Sāmita heʻene kei siʻí

ʻI hono taʻu 4 nai

Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 1870, kia Sione Henelī mo Sela Fā Sāmita ʻi ha kiʻi ʻapi māʻulalo pē ʻi Sōleki Siti. Naʻe ʻi ai ha tukufakaholo maʻongoʻonga ʻo e fāmili Sāmitá ʻi heʻenau ngāue ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe toki ngāue kimui e tamai ʻa Siaosi ʻAlipaté ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá pea ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe tokoua ʻaki ʻe heʻene kuitangatá ʻa ia naʻe fakatauhingoa ia ki aí, ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea naʻá ne kau ʻi he kau ʻuluaki paionia ʻo e Siasí ke tūʻuta ki he Teleʻa Sōlekí ʻi he 1847; naʻe hoko foki ʻa Siaosi A. Sāmita ko ha ʻAposetolo mo ha tokoni kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi. Naʻe hoko e kui ua ʻa Siaosi ʻAlipaté, ʻa Sione Sāmita, ko e Pēteliake ki he Siasí pea mo e fuofua palesiteni fakasiteiki ʻi Sōleki Sití. Pea naʻe hoko ʻene kui tangata ʻi he tafaʻaki ʻene faʻeé ko e ʻuluaki pule kolo ʻo ʻOkitení ʻi ʻIutā, mo e fuofua palesiteni fakasiteiki ʻi he kolo ko iá.

ʻĪmisi
Tā ʻo Sione Henelī Sāmita

Sione Henelī Sāmita

Naʻe ʻofa mo fakaʻapaʻapaʻi ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻene ongomātuʻá. Naʻá ne fakamālō ki heʻene tamaí ʻi hono akoʻi ia ke tokoniʻi ʻa kinautolu naʻe faingataʻaʻiá,2 peá ne fakahīkihikiʻi ʻene faʻeé ʻi he ngaahi feilaulau naʻá ne fai ke ʻohake hono fāmilí ʻi he ongoongoleleí. Ko ʻene manatu ʻeni ki aí, “Neongo naʻa mau masiva, pea ʻalu ʻeku tamaí ʻo ngāue fakafaifekau ʻi hoku taʻu nimá, ka naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u manatuʻi ha taimi ne u fanongo ai ʻoku lāunga ʻeku faʻeé, pea naʻe teʻeki ai ʻaupito ke u sio kuó ne tangi koeʻuhi ko e ngaahi tūkunga naʻá ne ʻi aí. Naʻá ne lava ʻo fakaʻaongaʻi fakapotopoto ʻa e paʻangá ʻi ha toe taha kuó u ʻiloʻi. …

ʻĪmisi
Tā ʻo Sela Fā Sāmita

Sela Fā Sāmita

“… ʻI he taimi naʻe mamaʻo ai ʻa e tangataʻeikí mei ʻapi ʻi haʻane ngāue fakafaifekau, naʻe fetongi ia ʻe he fineʻeikí, ʻo ne hoko ko e ʻulu ʻo e fāmilí ʻi he mamaʻo ʻa e tangataʻeikí. Naʻe fai ʻemau ngaahi lotú, pea tāpuaki e meʻakaí, pea ka puke ha taha, naʻá ne kole ki he kaumātuʻá ke nau ō mai, he naʻá ne tui lahi ki he ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ne totongi pau ʻene vahehongofulú, pea ki heʻeku ʻiloʻí, kuo teʻeki ai ʻaupito haʻu ki heʻene fakakaukaú ʻoku ʻi ai ha fehālaaki pea ʻoku ʻikai moʻoni ʻa e ‘Tui Faka-Māmongá’. ʻOkú ne tui ki ai ʻaki e kotoa hono lotó.”3

Naʻe manatuʻi lelei ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita hono akoʻi ia ʻe heʻene faʻeé ke lotú pea ke ne falala ʻe tali lotu mai e ʻOtuá: “ ʻI heʻeku fakakaukau ki he ivi tākiekina ʻo ʻeku faʻeé ki he leleí heʻeku kei [tamasiʻi] siʻí, ʻoku ou ongoʻi ʻa e ʻaʻapa mo e māfana ʻa hoku lotó. … ʻOku ou manatu ki ai ʻo hangē naʻe hoko pē ʻaneafí, ʻa ʻene taki hoku nima peá ma kaka hake ki he fungavaka uá. Ne u tūʻulutui hifo ʻi muʻa ʻiate ia mo pukepuke hono nimá ka ne akoʻi au ke u lotu. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ko e ngaahi faʻē ʻoku ʻi honau lotó ʻa e laumālie ʻo e Ongoongoleleí mo ha holi ke fakamonūʻiaʻi ha niʻihi. Kuo ʻosi atu ha ngaahi taʻu lahi mei heʻeku ako e lotu ko iá ka ʻoku ou kei lava pe ke lea ʻaki. Naʻá ne ʻomi kiate au ha ʻilo fakapapau ʻoku ʻi ai ha Tamai Hēvani, peá u ʻiloʻi ai naʻá Ne fanongo mai mo tali lotu. ʻI heʻeku fuʻu lahi angé ne mau kei nofo pē ʻi ha fale papa fungavaka ua pea ko ʻene mālohi pē ʻa e havilí naʻe ngaue ʻo hangē ka holó. Taimi ʻe niʻihi ne u fuʻu manavahē ke mohe. Naʻe tuʻu mavahe pē ʻa e kiʻi loki naʻe ʻi ai hoku mohengá, pea ʻi he ngaahi pō lahi, ne u hopo hifo mei hoku mohengá ʻo tūʻulutui mo kole ki heʻeku Tamai ʻi Hēvaní ke maluʻi muʻa e falé, fakahaofi ia ke ʻoua naʻa movete peá u foki ki hoku mohengá ʻi he ʻilo pau ʻe maluʻi au mei he koví ʻo hangē pe ne u piki ki he toʻukupu ʻo ʻeku Tamaí.4

ʻI he manatu ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ki heʻene tupu haké, naʻá ne pehē:

“ Naʻe moʻui ʻeku mātuʻá ʻi ha ngaahi tūkunga naʻe masivesiva, ka ʻoku ou fakafetaʻi ki hoku Tupuʻangá pea fakamālō kiate ia ʻaki hoku lotó kotoa ʻi heʻene ʻomi au ki hona ʻapí.

“… Ne u ʻilo ʻi heʻeku kei siʻí ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí. Ne u ʻiloʻi naʻe moʻui ʻi he māmaní ha kau palōfita. Ne u ʻiloʻi ʻe tākiekina ki he leleí ʻe he laumālie ʻo e Māfimafí ʻa kinautolu ʻoku nau moʻui taau ke maʻu iá.

“… ʻOku ou fakamālō ʻi he totonu ʻoku ou maʻu ʻi hono fāʻeleʻi mai aú, fakamālō ki he ongomātuʻa naʻá na akoʻi kiate au ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí mo tā ʻa e faʻifaʻitakiʻanga ʻi hona ʻapí.”5

Naʻe ʻiloa ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita heʻene kei siʻí ko ha tamasiʻi fiefia mo manako ke vaʻinga. Naʻe saiʻia hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi hono natula fiefiá, pea naʻá ne manako ke ifi meʻaifi mimiha, tā penisiō, kītā mo tā e ngaahi fasi fakaoli. Ka naʻá ne aʻusia foki mo ha ngaahi meʻa naʻe tokoni kiate ia ke fakatupulaki ʻene ongoʻi ʻoku ʻi ai hono fatongia ki he kakai kehé ʻa ia naʻe fakaofo he naʻe kei siʻi. ʻI he taʻu 12 ʻa Siaosi ʻAlipaté, naʻá ne hū ki he Akoʻanga Pilikihami ʻIongí, ʻo ne maʻu ai ha ngaahi faleʻi naʻe ʻaonga lahi ki heʻene moʻuí. Ko ʻene manatu ʻeni ki ai ki mui angé:

“Ne u monūʻia ko e konga ʻo ʻeku akó naʻe faiako ai ʻa Toketā Kā F. Meisa (Dr. Karl G. Maeser), ʻa e tangata faiako tuʻukimuʻa ko ia naʻá ne fuofua langa ʻetau ngaahi ʻapiako maʻongoʻonga ʻo e Siasí. … ʻOku ʻikai ke u manatuʻi ʻa e meʻa lahi naʻe lea ʻaki lolotonga ʻa e taʻu ne u ʻi aí, ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻe taha he ʻikai pē teitei ngalo ʻiate au. Kuó u faʻa lea ʻaki tuʻo lahi ia. … Naʻe tuʻu hake ʻa Toketā Meisa he ʻaho ʻe taha ʻo pehē mai:

“‘He ʻikai ngata pē hoʻomou haʻisia ki he ngaahi meʻa ʻoku mou faí, ka te mou haʻisia ki hoʻomou ngaahi fakakaukaú.’

“Ne u kei siʻi foki, pea ʻikai ke u fuʻu anga ki hono mapuleʻi ʻeku ngaahi fakakaukaú, pea ʻikai ke u ʻiloʻi e meʻa ke u faí, ʻo fakatupu hohaʻa ʻeni kiate au. Ko hono moʻoní, naʻe piki maʻu ia ʻi heʻeku fakakaukaú. Hili ha uike pe ʻaho ʻe hongofulu mei ai, ne mahino fakafokifā kiate au ʻa ʻene ʻuhingá. Naʻe lava leva ke u sio ki hono ʻuhingá. Naʻe haʻu kiate au he taimi pē ko iá ʻa e fakaʻuhinga ko ʻeni ʻo ʻene leá: Te ke haʻisia ki hoʻo ngaahi fakakaukaú koeʻuhí ʻi he taimi kuo kakato ai hoʻo moʻuí ʻi he māmaní, ko e ola ia ʻo hoʻo ngaahi fakakaukaú. Ne hoko e foʻi fokotuʻu ko iá ko ha tāpuaki maʻongoʻonga kiate au ʻi heʻeku moʻuí kotoa, pea ʻi he taimi lahi naʻe lava ke u fakaʻehiʻehi ai mei he fakakaukau ki he meʻa taʻetotonú he naʻá ku ʻiloʻi ko e tuʻunga te u ʻi ai ʻi he taimi ʻe ʻosi ai ʻeku ngāué ʻi he māmaní, ko e ola ia ʻo ʻeku ngaahi fakakaukaú.”6

ʻI he 1882 naʻe ʻi ai ha ngaahi fatongia lahi ʻo Siaosi ʻAlipate ʻi honau ʻapí ʻi he taimi naʻe uiuiʻi ai ʻene tamaí, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he taʻu ʻe ua, ke hoko ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé. ʻI he mamaʻo ʻa Sione Henelií, naʻe fiemaʻu ai ke tokoni ʻa Siaosi ʻAlipate ki hono tauhi ʻo e fāmilí. ʻI hono taʻu 13, naʻá ne kole ngāue ki ha fale ngaohiʻanga koloa ʻa e Siasí mo ha falekoloa ʻi Sōleki Siti, ka naʻe talaange ʻe he pulé naʻe ʻikai ha paʻanga ke totongi ʻaki ha taha ke ngāue. Naʻe taliange ʻe Siaosi ʻAlipate naʻe ʻikai kole ia ke totongi, ka ke ngāue pē. Naʻá ne toe pehē ange, “ ʻOku ou ʻiloʻi ʻe totongi au ʻo kapau ʻoku ʻi ai haku mahuʻinga.”7 Koeʻuhí ko hono ʻulungāanga leleí, naʻe tali ke ne ngāue he fale ngaohiʻanga koloá ki he $2.50 ʻi he uike, pea tupu mei he lelei ʻene ngāué, naʻe taimi siʻi pē kuo hiki ki ha ngaahi tuʻunga lelei ange ʻi he kautahá.

ʻI hono taʻu 18, naʻe maʻu ʻene ngāue ko hono saveaʻi ʻo ha halanga lēlue mo ha niʻihi. Naʻe hoko e maumau ki hono ongo matá mei he ʻatētea ʻa e ulo ʻa e laʻá ʻi he ʻoneʻone ʻo e toafá lolotonga ʻene ngāue ko ʻení. Naʻe hoko e maumau lahi ki he vakai ʻa Siaosi ʻAlipaté talu mei ai, ʻo faingataʻa ʻene lautohí pea tupu ai ʻa e taʻefakafiemālie kiate ia ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí.

Ngāue Fakafaifekaú mo e Malí, 1891–94

Naʻe uiuiʻi ʻe Palesiteni Uilifooti Utalafi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi Sepitema ʻo e 1891 ke ngāue fakafaifekau taimi nounou pē ʻi he feituʻu fakatonga ʻo ʻIutaá. Ko e ngāue pau naʻe ʻoange ki aí ke ngāue mo e toʻu tupu ʻo e Siasí ʻi he feituʻu ko iá. Naʻá ne tokoni mo hono hoá ʻi he māhina ʻe fā hoko aí ke fokotuʻu ha ngaahi kautaha ʻa e toʻu tupú ʻi he ngaahi siteikí mo e ngaahi uōtí, lea ʻi he ngaahi fakatahaʻanga lahi, pea poupouʻi e toʻu tupú ke nau moʻui ʻaki e ngaahi tuʻunga moʻui ʻa e Siasí.

ʻI he foki ʻa Siaosi ʻAlipate mei heʻene ngāue fakafaifekaú, naʻe toe hoko atu ʻene ʻeva ki he taʻahine naʻá ne ʻofa ai talu ʻene tupu haké, ʻa Lusi Utalafi, ko e mokopuna ʻo Palesiteni Uilifooti Utalafí. Naʻá na kaungāʻapi pē ʻi heʻena tupu haké, pea naʻe fakatokangaʻi ʻe Lusi ʻa e ngaahi ʻulungāanga lelei naʻe tupulaki ʻia Siaosi ʻAlipaté. Naʻá ne tohi ʻi heʻene tohi noá ʻene saiʻia aí: “ ʻOku ou ʻalu ke mohe he pooni mo e loto fakamālō ki he ʻOtuá … peá u lotua ke ne ʻomi ha ivi ke u taau moʻoni mo e ʻofa ʻa ha tokotaha ʻoku ou tui pau ko e taha ʻeni ʻo e kau talavou lelei taha kuo tuku mai ki he māmaní. ʻOku ʻomi ʻe heʻene angaleleí mo ʻene angaʻofá ʻa e loʻimata ki hoku ongo matá.”8

ʻĪmisi
Tā ʻo Lusi ʻEmelī Utalafi Sāmita

Lusi ʻEmelī Utalafi Sāmita

Ka naʻe tokolahi ʻa e niʻihi naʻa nau saiʻia ʻia Lusí, pea naʻe tuʻumālie ʻaupito honau niʻihi ʻo nau foaki ki ai ha ngaahi meʻaʻofa totongi mamafa. Ka naʻe saiʻia ʻa Lusi ia ʻia Siaosi ʻAlipate koeʻuhi ko ʻene moʻui līʻoa maʻá e ʻEikí. Naʻá ne tohi kia Lusi, “Kapau ʻokú ke fie mali mo ha taha koeʻuhi ko e paʻangá, he ʻikai ko au ia, he kuó u ʻosi fili fuoloa pē he ʻikai fakamoleki ʻeku moʻuí pe ko hoku taimí ke fakatupu paʻanga ka ke tauhi ki he ʻEikí mo tokoniʻi ʻEne fānau ʻi he māmaní.9 Naʻe fai ʻe Lusi ʻene filí, pea ʻi he ʻaho 25 ʻo Māʻasi 1892, naʻá na mali mo Siaosi ʻAlipate ʻi he Temipale Manitai ʻIutaá. Naʻe fai e malí ʻe he tamai ʻa Siaosi ʻAlipaté. Naʻe ʻoange ʻe Lusi ki hono husepānití he ʻaho ko iá ha foʻi kahoa (locket) naʻe ʻi loto hono taá. Naʻá ne tautau e foʻi lōketí he sēini ʻo ʻene uasi naʻe faʻo ʻi hono kató ʻo ofi pē ki hono mafú, peá ne tui ia ʻi he meimei ʻaho kotoa pē ʻi he toenga ʻo ʻene moʻuí.10

Naʻe ʻikai māhina ʻe taha e nofo ʻa e ongomeʻa mali foʻoú kuo toe ʻalu ʻa Siaosi ʻAlipate ʻo ngāue fakafaifekau, ko e faifekau malanga ʻeni ki he feituʻu fakatonga ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Neongo naʻá na ʻosi ʻiloʻi ʻe hoko ʻeni—naʻe maʻu e uiuiʻí ʻi he uike ʻe tolu kimuʻa peá na toki malí—ka naʻe kei faingataʻa pē ʻa e māvaé. Naʻá na fakatou fiefia lahi ʻi hono uiuiʻi ʻo Lusi hili ha māhina ʻe fā mei ai ke ngāue ʻi he tafaʻaki ʻo hono husepānití ʻi he ʻōfisi fakamisioná, ʻa ia ne toki vahe pē ʻa ʻEletā Sāmita ke hoko ko e sekelitali ʻa e misioná.

Ko J. Koloteni Kimipolo (J. Golden Kimball) naʻe palesiteni ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakatongá, pea hoko ʻi he taimi tatau pē ko ha mēmipa ʻo e Kau Fitungofulú. Lolotonga e ngāue ʻa ʻEletā Sāmitá, ne tuʻo ua ʻa e mavahe ʻa Palesiteni Kimipolo mei he misioná ke fakahoko ha ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi Sōleki Siti—ko e taha hili pē ha taimi nounou mei he hoko ʻa ʻEletā Sāmita ko e sekelitalí pea toe taha hili ha taʻu ʻe taha mei ai. ʻI he ongo taimi ko ʻení, naʻe tuku ai ʻe Palesiteni Kimipolo ʻa e fatongia lahi kia ʻEletā Sāmita ʻi hono tataki mo puleʻi ʻo e misioná, ʻo ne fai mai pē ha ʻū tohi ke poupouʻi mo faleʻi ia. ʻI hono fakakātoá, naʻe hoko ʻa ʻEletā Sāmita ko e palesiteni leʻoleʻo ʻo e misioná ʻi ha māhina ʻe 16. Naʻe hohaʻa e loto ʻo Palesiteni Kimipoló ʻi heʻene ʻalu fuoloá ka naʻá ne falala pē ki hono tokoni kei talavoú. Naʻá ne tohi kia ʻEletā Sāmita ʻo pehē, “Neongo pe ʻoku lahi fēfē ʻeku faʻa ʻiloʻiló mo e ʻatamai potó, ka ʻoku ou fakapapauʻi atu kiate koe ʻoku malava ke u fakafuofuaʻi ʻa hoʻo angatonú mo ho mahuʻingá.”11 Naʻá ne pehē ʻi ha tohi ʻe taha, “ʻAi maʻu pē ke māʻolunga taha ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení: ʻoku ou houngaʻia ʻi hoʻo ngaahi ngāué, ngāue ʻosikiavelengá, pea mo ho laumālie leleí.”12

Naʻe maʻu ʻe Palesiteni Kimipolo ha ngaahi faingamālie lahi ke ne mamata tonu ʻi he ngāue tōtōivi mo e laumālie lelei ʻo ʻEletā Sāmitá. ʻI he taimi ʻe taha naʻá na fononga fakataha ai pea naʻe fakaafeʻi kinaua ke na mohe ʻi ha kiʻi fale faʻu ʻaki e kupuʻi ʻakaú. Ko e manatu ʻeni ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ki ai kimui ange:

“Ne ma ʻā hake tuʻuapō ʻi ha kaikaila longoaʻa mei tuʻa. ʻI heʻema tangutu hake ʻi mohenga ke ʻiloʻi e meʻa naʻe hokó, naʻá ma fanogno ki ha lea kovi. Ko e pō māhina ʻeni pea naʻe lava ke ma sio ki he kakai tokolahi ʻi tuʻa. Naʻe tuʻu hake ʻa Palesiteni Kimipolo ʻo kamata ke tui vala. Naʻe tuki mai e kau tangatá he matapaá mo lea kovi mo fekau ki he Ongo Māmongá ke na hū ange ki tuʻa, he te nau fanaʻi kinaua. Naʻe fehuʻi mai ʻe Palesiteni Kimipolo pe te u teuteu peá u talaange ʻikai, te u mohe au he ʻoku ou ʻiloʻi ʻe tokangaʻi kimaua ʻe he ʻEikí. ʻI ha ngaahi sekoni siʻi pē kuo nau fana e lokí. Naʻe ʻosi vahevahe e kau fakatangá ki ha kulupu ʻe fā ʻo nau fana ki he ngaahi tuliki ʻo e falé. Ne puna e ʻū kongokonga papá ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi homa funga ʻulú. Ne kiʻi fakalongolongo taimi siʻi pea toe haʻu hokohoko ha ʻū fana pea puna holo e ʻū kongokonga papá. Naʻe ʻikai haʻaku ilifia. Naʻe nonga pē hoku lotó heʻeku tokoto aí, pea ko e taha ia ʻo e ngaahi meʻa fakamanavahē taha kuó u aʻusia ʻi heʻeku moʻuí, ka naʻá ku ʻilo fakapapau … ʻe maluʻi au ʻe he ʻEikí, pea naʻá ne fakahoko ia.

“ ʻOku mahino mai ne lotosiʻi e kau fakatangá ʻo nau foki. ʻI heʻema fakaava hake e matapaá he pongipongi hono hokó, naʻe ʻi ai ha fokotuʻunga ʻakau mōmoa ʻo hangē ko ia naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau fakatangá ke haha ʻaki e kau faifekaú ʻi he feituʻu Sauté.”13

Naʻe fakamatala ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hokó ki hono makapuná ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai ke akoʻi kinautolu ke nau falala ki he ʻEikí. Naʻá ne talaange, “ ʻOku ou loto ke fakatō ki homou lotó ʻe tauhi kimoutolu ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi taimi fakatuʻutāmakí ʻo kapau te mou ʻoange hano faingamālie.”14

Moʻui Fakafāmilí

Naʻe tukuange ʻa Siaosi ʻAlipate mo Lusi mei heʻena ngāue fakafaifekaú ʻi Sune ʻo e 1894. ʻI he ʻosi atu pē ha ngaahi māhina siʻi mei heʻena foki ki Sōleki Sití, naʻe tāpuakiʻi ʻa Lusi ʻe heʻene kuí, Palesiteni Uilifooti Utalafi, mo palōmesi ange ʻe ʻi ai ʻene fānau. Naʻá ne fāʻeleʻi ha kiʻi taʻahine ʻi he ʻaho 19 ʻo Nōvema 1895, pea naʻá na fakahingoa ia ko ʻEmelī, pea ʻosi ha taʻu ʻe fā mei ai naʻe toe fāʻeleʻi mai ha kiʻi taʻahine, ko ʻEita. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Siaosi ʻAlipate ko e Siʻí, ko ʻena fānau fakamuimuitahá ia, ʻi he 1905.

Ko ha tamai angaʻofa ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita, pea naʻe ʻofa ʻene fānaú ʻiate ia. Naʻe hiki ʻe ʻEita e fakamatala ko ʻení fekauʻaki mo ia: “Kiate au naʻe maʻu ʻe heʻeku Tamaí ʻa e ngaahi ʻulungāanga kotoa pē naʻá ne fakatupu ha ʻofa ʻa ha ʻofefine ki heʻene tamaí. Naʻá ne fakahoko kotoa e ngaahi meʻa naʻe fie maʻu mei ha tamai.” Ko e meʻa naʻe ongo makehe ki he fānaú ko e tōʻonga ʻa Siaosi ʻAlipate ki hono uaifi ʻofeiná. “Meʻa fakaʻofoʻofa ko e ʻofa mo hono fakaʻatuʻi ʻe heʻeku Tamaí ʻa ʻeku faʻeé. Naʻe ʻikai te ne liʻaki ha faingamālie ke fakahā ai ʻene houngaʻia ʻiate iá. Naʻá na fakahoko fakataha ʻa e meʻa hono kotoa, hili ia ʻena faʻu fakalelei ha ngaahi palani peá na ngāue ko ha timi. Naʻe mahuʻinga kiate ia ʻemau faʻeé. … Neongo naʻa mau ʻofa kotoa ʻi heʻemau Faʻeé, ka ʻoku ou ʻilo pau naʻe hanga ʻe he faʻa fakaʻatuʻi mo e angaʻofa ʻa ʻemau tamaí kiate iá ʻo ʻai ke toe lahi ange hono ʻofeina ia ʻe kimautolu fānaú.”15

Naʻe feinga fakamātoato ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi heʻene hoko ko ha tamaí ke tokoniʻi ʻene fānaú ke nau aʻusia ʻa e fiefia ko ia naʻá ne ongoʻi ʻi hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí. Hili hono fakaava ʻo e ngaahi meʻaʻofá ʻi he ʻAho Kilisimasi ʻe taha, naʻá ne ʻeke ange ki hono ngaahi ʻofefiné ʻa ia ne nau kei iiki pē ʻe fēfē ke foaki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi meʻavaʻingá ki he fānau naʻe ʻikai haʻanau ngaahi meʻaʻofa Kilisimasí. Naʻe toki maʻu foki ʻe he tamaiki fefiné ha ngaahi meʻavaʻinga foʻou, ko ia ne nau loto ke foaki ha niʻihi ʻo ʻenau ngaahi meʻavaʻinga motuʻá ki he fānau faingataʻaʻiá.

Ne fokotuʻu fakalelei ange pē ʻe Siaosi ʻAlipate, “ Meʻa ní he ʻikai ke mou fie foaki mo ha niʻihi ʻo hoʻomou ngaahi meʻavaʻinga foʻoú?”

Ne kiʻi tuʻu siʻi hono ngaahi ʻofefiné, pea iku pē ʻo nau loto ke foaki ha meʻavaʻinga foʻou ʻe taha pe ua. Naʻe ʻave leva kinautolu ʻe Siaosi ʻAlipate ki he ʻapi ʻo e fānau naʻá ne fakakaukau ki aí ʻo ʻave ʻa e ʻū meʻaʻofá. Naʻe fakafiefia ʻa e meʻa naʻa nau faí, pea ʻi heʻenau fokí naʻe lea fiefia ai ha taha ʻo e fānau fefiné ni, “Tau ō ʻo ʻomai e toenga meʻavaʻingá maʻanautolu.”16

Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo e Toko Hongofulu Mā Uá, 1903–45

ʻI he ʻaho Tūsité, 6 ʻo ʻOkatopa 1903, naʻe femoʻuekina ai ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita he ngāué ʻo ʻikai ke ne lava ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e konifelenisi lahí he ʻaho ko iá. ʻI he taimi naʻá ne mavahe ai mei he ʻōfisí, kuo mei ʻosi e fakatahaʻanga hoʻatā ia ʻo e konifelenisí, ko ia naʻá ne foki ki ʻapi mo ʻene palani ke ʻave ʻene fānaú ki he feá.

ʻI heʻene aʻu atu ki hono ʻapí, naʻá ne ofo he sio ki ha kau ʻaʻahi tokolahi ai, pea naʻe ʻalu atu ha taha kiate ia ʻo talamonū loto-māfana ange.

“Ko e hā e meʻa ʻoku hokó?” ko ʻene fehuʻí ange ia.

Naʻá ne tali ange, “He ʻoku ʻikai te ke ʻilo ʻe koe?”

“ ʻIkai ke u ʻilo ʻa e hā?”

Ne pehē ange ʻe he tokotaha ʻaʻahí, “Kuo hikinimaʻi koe ke ke hoko ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá.”

Ne pehē ange ʻe Siaosi ʻAlipate, “ ʻOku ʻikai ke moʻoni ia. Pau pē ʻoku ʻi ai ha fehālaaki.”

Naʻe tali ange ʻe he fefiné, “Ne u fanongo tonu ai.”

“Naʻá ne pehē ange, “Mahalo ko ha Sāmita kehe ia. Kuo teʻeki fakahā mai kiate au ha meʻa kau ki ai, pea he ʻikai lava ke u tui ʻoku moʻoni ia.”

Ne moʻutāfuʻua e tokotaha ʻaʻahí peá ne foki ki he Tāpanekalé ke sio pe naʻe hala ʻene maʻú. Naʻe fakahā ange ki ai naʻe tonu pē—ko e mēmipa foʻou taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ko Siaosi ʻAlipate Sāmita.17

Naʻe toki manatu hono ʻofefine ko ʻEmelií ki he meʻa naʻe hokó ʻi he ʻapi ʻo e fāmili Sāmitá: “Hangē ka ʻosi kotoa mai e Tāpanekalé ia ki homau ʻapí, ʻo nau tangi mo ʻuma ki heʻemau faʻeé. Naʻa nau talaange kotoa pē ko e ʻAposetolo ʻa ʻemau Tamaí, pea naʻa mau fakakaukau kuo pau pē ko e meʻa kovi taha ia ke hoko kiate koé haʻo hoko ko ha ʻaposetolo.”

Naʻa mo e hili ange hono fakamoʻoniʻi ʻo e talanoa ko ʻení, naʻe kei fakapapauʻi pē ʻe Siaosi ʻAlipate te ne ʻave ʻene fānaú ki he feá hangē ko ʻene palōmesí, pea ko e manatu ʻeni ʻa ʻEmelī ki aí, “neongo naʻe ʻikai ke loko sio ia ʻi ha meʻa. Naʻá ne sītuʻa ki he holisí he taimi kotoa naʻá ne ʻi aí ʻo talanoa ki he kakaí.”18

Hili mei ai ha ʻaho ʻe ua, naʻe fakanofo ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita he ʻaho 8 ʻo ʻOkatopa 1903, ko ha ʻAposetolo ʻe Palesiteni Siosefa F. Sāmita ʻi he loki ki ʻolunga ʻo e Temipale Sōlekí. Hili hono fakanofó naʻe fakaafeʻi ia ke vahevahe ʻa e meʻa naʻá ne ongoʻí mo e kau mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá naʻe ʻi aí. Naʻá ne pehē, “ʻOku ou ongoʻi ʻa e vaivai mo e ʻikai ha potó ʻi hono fakahoa atu au ki he kau tangata ʻoku matuʻotuʻa angé, ka ʻoku moʻoni hoku lotó, pea ʻoku ou holi fakamātoato ki he fakalakalaka ki muʻa ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí. … ʻOku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ʻoku moʻui ki he faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni; ʻoku ou ʻilo kuo ʻomi ʻa e ongoongoleleí ki māmani ʻi he tataki mo e fakahinohino tonu pē ʻa e ʻEikí, pea ko kinautolu kuo fili ke nau puleʻí ko ʻEne kau tamaioʻeiki ʻa kinautolu, ʻi he kuo hilí pea ʻi he taimí ni. Ko e holi ia ʻa hoku lotó mo ʻeku lotú ke u moʻui maʻa mo loto-fakatōkilalo koeʻuhí ke ʻi ai haʻaku totonu ki he ngaahi ueʻi mo e ngaahi naʻinaʻi ʻa e Laumālié ke tataki au ʻi hono kotoa ʻo ʻeku moʻuí.”19

Naʻe ngāue ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he meimei taʻu ʻe 24, kau ai ʻa e taʻu ʻe 2 ʻo ʻene hoko ko e Palesiteni ʻo e Kōlomú. Naʻe lahi ʻa e ngaahi ngāue ke ne faí lolotonga e taimi ko ʻení pea naʻe faitāpuekina ai e kakai ʻo e māmaní ʻi ha ngaahi founga lahi.

Ko Hono Vahevahe Atu ʻo e Ongoongoleleí mo Fakakaungāmeʻa maʻá e Siasí

Naʻe fakanatula pē talēniti ia ʻo ʻEletā Sāmita ke ʻai e kakaí ke nau ongoʻi fiemālié mo fakatafoki e ngaahi filí ke hoko ko ha ngaahi kaungāmeʻá. Ko e lea ʻeni ʻa ha tangata pisinisi pē he koló naʻe ʻikai kau ki he Siasí, ʻo kau kiate ia ʻi hono meʻafakaʻeikí: “Ko e tangata fakamaheningofua ia. Ko ha tangata te ke fie maheni mo ia. Naʻe hanga ʻe heʻene malimali fakakaungāmeʻá, ʻa e ongo ʻo ʻene lulululú, mo e māfana ʻo ʻene talitali koé ʻo ʻai ke ke ongoʻi ʻi ho lotó ʻa ʻene fie fakakaungāmeʻa moʻoni atu kiate koé pea mo hono kāingá.”20

Naʻe mahuʻinga ʻa e talēniti ko ʻení ʻi ha taimi ne teʻeki ai ke fuʻu ʻiloa ai e Siasí ʻi māmani pea huʻuhuʻu e tokolahi fekauʻaki mo ia. ʻI he taimi ʻe taha lolotonga ʻene fakahoko ʻi Veisinia Hihifo ha ngāue naʻe vahe ange, naʻá ne fanongo ai kuo fakamanamana e kau taki fakapuleʻanga ʻo e koló ke fakahū ha taha pē ʻe maʻu atu ʻokú ne malangaʻi e tui faka-Māmongá. Naʻe fakataha ʻa ʻEletā Sāmita mo e sekelitali ʻa e koló, Misa ʻEngikolo, ʻo feinga ke liliu ʻa e tuʻutuʻuni ko ʻení. Naʻá ne hiki kimui ʻi heʻene tohi noá ʻo pehē: “ ʻI heʻeku fuofua talanoa mo Misa ʻEngikoló, naʻá ne tuʻu mālohi ʻo fakahā mai he ʻikai tali kimautolu ʻi he kolo ko iá. … Ne u talaange naʻá ku tui naʻe hala ʻa e fakamatala naʻá ne maʻú pea fēfē ke ma kiʻi nofo hifo ʻo pōtalanoa. … Naʻe taimi lahi ʻema talanoa ki he tui faka-Māmongá. Ne molū hifo hono lotó ʻo ma lulululu peá ne ʻomai kiate au ʻene kātí peá u toki mavahé. Ne u mavahe mei ai mo e ongoʻi fakapapau kuó u toʻo atu meiate ia ha konga ʻo e loto fakamāú.”21 ʻOsi mei ai ha ʻaho ʻe tolú ne toe ʻaʻahi kiate ia ʻa ʻEletā Sāmita pea naʻá ne ʻave mo ia ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná.22

Naʻe kumi maʻu pē ʻe ʻEletā Sāmita ha ngaahi faingamālie ke talanoa ai mo ha kakai ʻo kau ki he Siasí. Ha feituʻu pē ʻe fie maʻu ke ne ʻalu ʻo fakahoko ai ha ngāue, te ne ʻave ha ngaahi Tohi ʻa Molomona, ngaahi makasini ʻa e Siasí, mo ha ngaahi tohi kehe pē ʻa e Siasí naʻá ne fakaʻamu ke tufa atu. Koeʻuhí ʻoku fakamoʻoni mālohi ʻa e Tohi ʻa Molomoná kia Sīsū Kalaisi, naʻe lau ia ʻe ʻEletā Sāmita ko ha meʻaʻofa Kilisimasi lelei peá ne faʻa meili hano ngaahi tatau ki hono ngaahi kaungāmeʻa naʻe ʻikai ke Siasi pea aʻu pē ki ha kakai ʻiloa naʻe teʻeki ai ke nau feʻiloaki.23 Naʻá ne fai ha tohi ʻo ʻave fakataha mo ha meʻaʻofa Kilisimasi peheni, ʻo pehē ai: “ ʻE fakamanatu ʻe māmani ʻa e ʻaloʻi ʻo e Fakamoʻuí ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi mei heni pea ʻoku angamaheni ʻaki hono manatuʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá ʻi he taimi ko iá. Ko ia ai ʻoku ou tui pē te ke tali ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná meiate au. … ʻOku ou ʻoatu ia ko ha meʻaʻofa Kilisimasi kiate koe mo ʻeku tui te ke fiefia ke tauhi ia ʻi hoʻo laipelí.”

Naʻá ne maʻu e tali ko ʻení: “ ʻE ʻi ai e feituʻu ʻi heʻemau funga laupapá ke tuku ai ʻa e tohí pea ʻe lau fakalelei ia [mei he kamataʻangá ki heʻene ʻosi] ʻaki ʻa e ʻatamai ʻoku tauʻatāina. Te ne fakafālahi ʻa e ngaahi fakakaukaú mo fakatupulaki ʻa e laumālie ʻo e faʻa kātaki ʻanautolu te nau lau fakalelei iá.”24

Kau ʻi he Meʻa Fakapuleʻangá

Naʻe fakalotolahiʻi ʻe ʻEletā Sāmita ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí ke nau kau ki he ngaahi meʻa ʻoku fai ʻi honau tukui koló mo fakaʻaongaʻi honau ivi tākiekiná ke fakaleleiʻi ʻaki ʻa e ngaahi tuʻunga ʻoku hoko ʻi māmaní. Naʻá ne kau ia ʻi he ngaahi kautaha fakapuleʻanga lahi neongo ʻene femoʻuekina ʻi hono uiuiʻi ko e Taki Māʻolungá. Naʻe fili ia ke ne hoko ko e palesiteni ʻo e International Irrigation Congress and Dry Farming Congress (Fale Alea ki he Fakatafe Fakavahaʻapuleʻangá mo e Fale Alea ki he Faama Taʻefakatafé) pea ne tuʻo ono hono fili ia ko e tokoni palesiteni ʻo e National Society of the Sons of the American Revolution (Sosaieti Fakafonua ʻo e Ngaahi Foha ʻo e Tau Fakafonua ʻa ʻAmeliká). Naʻe poupou mālohi ʻa ʻEletā Sāmita ki he folau vakapuná ko ha founga ke toe lelei ange ai hono fakahoko ʻe he Kau Taki Māʻolungá ʻenau ngaahi fefolauʻaki ʻi honau ngaahi fatongiá, pea naʻá ne kau ʻi he poate ʻa e kau talēkita ʻo e Western Air Lines (Kautaha Vakapuna Uesitení). Naʻá ne ngāue mālohi foki ʻi he Boy Scouts of America (Kautaha Sikauti ʻa ʻAmelika) pea naʻe foaki kiate ia ʻa e Silver Buffalo (Pulu Silivá) ʻi he 1934, ʻa ia ko e fakalāngilangi māʻolunga taha ia ke foaki ʻi he Sikautí. ʻI he ngaahi taʻu hili e ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní, naʻá ne hoko ko e sea ʻo e polokalama Armenian and Syrian Relief ( Tokoni ki ʻAmīniá mo Sīliá) peá ne hoko ko e fakafofonga ʻo e puleʻangá ʻi he International Housing Convention (Fakataha Fakavahaʻapuleʻanga ki he Malu ʻo e Nofoʻangá), ʻa ia ko ʻene taumuʻá ke maʻu ha nofoʻanga ʻoku malú maʻanautolu naʻe mole honau ngaahi ʻapí ʻi he taú.25

Kimuʻa pea uiuiʻi ʻa Siaosi ʻAlipate ko e ʻAposetoló, naʻá ne kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí, peá ne tuʻuaki fakamātoato ʻa e ngaahi ngāue mo e kau kanititeiti naʻá ne ongoʻi te nau fakaleleiʻi ʻa e nofo ʻa e sosaietí. Naʻe holo ke siʻisiʻi ʻene kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikí ʻi heʻene hoko ko e Taki Māʻolungá, ka ne kei hoko atu pē ʻene poupouʻi e ngaahi ngāue naʻá ne tui ki aí. Hangē ko ʻení, ʻi he 1923 naʻá ne tokoni ke fokotuʻu ha lao fakaangaanga ʻi he Fale Alea ʻa ʻAmeliká ʻo tupu ai hono langa ʻo ha falemahaki maʻanautolu naʻe moʻua ʻi he mahaki fatafatá.26

Naʻe ʻilonga lelei ʻa e manavaʻofa ʻa ʻEletā Sāmita ki he niʻihi kehé ʻi heʻene ngāue ko e palesiteni ʻo e Society for the Aid of the Sightless (Sosaieti Tokoni ki he Kakai Kuí), pea naʻá ne ʻi he fatongia ko ʻení mei he 1933 ki he 1949. Naʻe kaungā ongoʻi ʻe ʻEletā Sāmita ʻa kinautolu naʻe kuí he naʻe ʻikai foki lelei mo ʻene vakai ʻaʻaná. Naʻá ne tokongaʻi hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomona maʻá e kakai kuí, pea naʻá ne fokotuʻu ha polokalama ke tokoni kiate kinautolu ʻi hono lau ʻo e ngaahi mataʻitohi maʻá e kakai kuí mo e ngaahi founga kehe pē ʻe feʻunga mo honau tūkungá. Naʻe ʻofa ʻiate ia ʻa kinautolu naʻá ne tokoniʻí ʻi heʻene ngaahi feinga naʻe fai maʻanautolú. Naʻe fakahā ʻe ha mēmipa ʻo e Kautaha ki hono Tokoniʻi ʻo e Kakai Kuí ʻa ʻene houngaʻiá ʻi ha foʻi maau naʻe ʻoange kia ʻEletā Sāmita ʻi he hokosia hono taʻu 70:

ʻI he faingataʻa ʻa e moʻuí,

Pea tō e loʻimatá ʻi he loto-mamahí;

Mokosia e lotó he Faʻahitaʻu Momokó,

ʻA e lōngonoá ʻa ʻene ongó—

ʻAlu hake leva ʻeku ʻamanakí,

Neongo e faingataʻa ʻa e laká mo tuaí,

Ke kumi ki ha loto tōnungá,

ʻI ha kaungāmeʻa moʻoniá—

Ha loto ʻoku nofoʻia ʻe he Potó,

ʻI ai ʻa e manavaʻofá mo e angaʻofá,

Akonekina ʻi he tuí ʻe he ʻOtuá mo e tangatá

Hangē ko e tui ʻa e kakai Kuí, …

Neongo ko hono fofonga ʻofá

ʻOku puli ia ʻikai ke tau mātā,

Ka ʻoku hā mai ʻa e fakapotopoto

Mo e mahino ʻi hono lotó;

ʻOku tau ongoʻi ʻa e ʻi hono lotó ʻa e melinó

Pea ʻiloʻi ʻoku tau maʻu mo e melinó;

Ongona ʻene lotu liló heʻene pēhē

ʻOku ʻikai ke tau tuʻu toko taha pē;

Ko ʻene tuí te ne fakaiviá,

Kitautolu he ngaahi hala taʻeʻiloá;

Langaki hotau laumālié ʻe ha tangata

ʻOku kaungā-ngāue mo e ʻOtuá.27

Mahamahaki Fakatāutahá mo e Ngaahi ʻAhiʻahi Kehé

Naʻe ʻikai ke moʻui lelei ʻa Siaosi ʻAlipate ʻi he konga lahi ʻo ʻene moʻuí. Neongo ʻene manako he kaukau tahí, heka hōsí, mo e ngaahi ʻekitivitī fakatuʻasino kehé, ka naʻe ngāvaivai hono sinó peá ne faʻa ongoʻi vaivaia. Naʻe moʻua ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he langa keté mo e langa tuʻá, ongoʻi vaivaia maʻu pē, mahaki mafu, mo e ngaahi mahamahaki kehe, makehe ia mei he ngaahi palopalema naʻe hoko ki hono matá. Naʻe hā foki meiate ia ʻa e fuʻu lahi hono ngaahi fatongiá, pea ʻi he kamataʻangá naʻe ʻikai loto ia ke holo hifo ʻene femoʻuekina ki heʻene ngāué kae lava ʻo moʻui leleí. Ko e meʻa naʻe hoko aí ko ʻene feʻao ai pē mo ʻene mahamahakí mei he 1909 ki he 1912, pea ʻi he fuʻu lahi ʻene puké, naʻá ne tokoto ai ʻi mohenga ʻo ʻikai lava ke fakahoko hono ngaahi fatongia ʻi he Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá. Ko ha taimi faingataʻa moʻoni ʻeni kia ʻEletā Sāmita he naʻá ne fuʻu fie maʻu ke hoko atu ʻene ngāué. Naʻe toe faingataʻa ange ke fakaakeake ʻa ʻEletā Sāmita tupu mei he mālōlō ʻene tamaí ʻi he 1911 mo e puke lahi hono uaifí ʻi he fuluú.

Naʻá ne fakamatala ʻi he ngaahi taʻu kimui maí ki he meʻa ko ʻeni naʻá ne aʻusia lolotonga e vahaʻataimi ko ʻení:

[“Ne u puke lahi ʻaupito ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí. Ko hono moʻoní, ʻoku ou tui naʻe pehē ʻe he tokotaha kotoa pē te u mate tuku kehe pē hoku uaifí. … Ne u fuʻu vaivai ʻaupito ʻo ʻikai ke u faʻa lava ʻo ngaue holo. Ko ha ngāue lahi mo tuai ʻeku feinga ke tafoki ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻi mohengá.

“ʻI ha ʻaho ʻe taha lolotonga ʻeku ʻi he tuʻunga ko ʻení, ne ʻikai ke u toe ʻilo ʻe au ha meʻa peá u pehē kuó u mate. Ne u sio ʻoku ou tuʻu ʻo sītuʻa ki ha anovai lahi mo fakaʻofoʻofa peá u hanga ki ha ʻulu ʻakau. Naʻe ʻikai ke ʻiloa ha taha, pea ʻikai ha vaka he anó pe ha toe meʻa pē ke ʻiloʻi ai pe ne u aʻu fēfē ki aí. Ne u ʻiloʻi, pe hangē ne u ʻiloʻí kuo ʻosi ʻeku ngāue ʻi māmaní pea kuó u foki ki ʻapi. …

“Ne u kamata fakasio holo, pea taimi siʻi pē kuó u maʻu ha kiʻi hala ʻi loto he ʻuluʻakaú ne hangē naʻe siʻi hono ngāue ʻakí, pea mei puli ia he musié. Ne u muimuiʻi e hala ko ʻení, pea hili haʻaku lue ʻi ha taimi lahi mo fononga mamaʻo he ʻuluʻakaú ne u sio ki ha tangata naʻe hangatonu mai kiate au. Ne u fakatokangaʻi ko ha tangata lahi ʻaupito ia, peá u fakavave atu ke aʻu ki ai, he ne u fakatokangaʻi ko ʻeku kui tangata ia ko [Siaosi A. Sāmitá]. Naʻe laka hake he pāuni ʻe tolungeaú hono mamafá heʻene kei moʻuí, pea ʻoku mou ʻilo pē mei ai ko ha tangata lahi ia. ʻOku ou manatu ki heʻeku fiefia he sio atu ʻoku haʻú. Ne fakatauhingoa au ki ai pea ne u laukau ʻaki maʻu pē ia.

ʻĪmisi
Tā ʻo Siaosi ʻA. Sāmitá

Siaosi ʻA. Sāmita

“ Naʻe tuʻu ʻeku kuí ʻi ha ngaahi fute siʻi pē meiate au. ʻI heʻene tuʻú ne u tuʻu mo au. Hili iá—pea ko e meʻa ʻeni ʻoku ou loto ke ʻoua naʻa teitei ngalo ʻi he fānau tangatá mo e fānaú fefiné mo e toʻu tupú—naʻá ne sio fakamātoato mai kiate au peá ne pehē:

“‘ʻOku ou fie ʻilo pe ko e hā e meʻa kuó ke fai ʻaki hoku hingoá.’

“Ne haʻu ki heʻeku fakakaukaú ʻa e meʻa kotoa pē kuó u fai ʻo hangē ha ʻata ʻi ha laá—ʻa e meʻa kotoa pē kuó u fai. Naʻe vave ʻene aʻu mai ki he taimi pē ko ia ne u tuʻu aí. Kuo fakalaka ʻiate au ʻa ʻeku moʻuí kakato. Ne u malimali peá u sio ki heʻeku kuí mo pehē ange:

“‘Kuo teʻeki ai ke u fai ha meʻa ʻaki ho hingoá ke ke mā ai.’

“Naʻá ne manga mai ʻo fāʻofua ʻiate au, pea ʻi heʻene fai ʻení, ne kamata ke u toe ofo ʻo ʻiloʻi e feituʻu ne u ʻi aí. Naʻe pīponu hoku piló ʻo hangē naʻe huaʻi ai ha kane vaí—ʻo viviku ʻi he loʻimata ʻo e fakafetaʻi naʻe lava ke u tali ʻene fehuʻí ʻo ʻikai ke u mā.

“Kuo tuʻo lahi ʻeku fakakaukau ki he meʻá ni, pea ʻoku ou fie talaatu, talu mei he taimi ko ia mo ʻeku toe feinga lahi ange ke tokangaʻi ʻa e hingoa ko iá. Ko ia ʻoku ou fie lea atu ai ki he fānau tangatá mo e fānau fefiné, ki he kau talavoú mo e kau finemuí, ki he toʻu tupu ʻo e Siasí pea mo māmani kātoa: Fakaʻapaʻapa ki hoʻomou tamaí mo e faʻeé. Fakaʻapaʻapaʻi ʻa e hingoa ʻoku mou maʻú.”]28

Naʻe faifai pea kamata ke māmālohi mai ʻa ʻEletā Sāmita, peá ne tuʻu hake mei he puke ko ʻení kuo fakafoʻou ʻene fakamālō ʻi he fakamoʻoni naʻá ne maʻu ki he moʻoní. Naʻá ne fakahā ki he Kāingalotú ʻi ha konifelenisi lahi naʻe fai hili ʻene saí: “Ne u ʻi he teleʻa ʻo e malumalu ʻo e maté ʻi he ngaahi taʻu kimuí ni maí, pea ne u fuʻu ofi ʻaupito ki he tafaʻaki ʻe tahá ʻo u ʻiloʻi fakapapau naʻe ʻikai ke u mei ʻi heni [ka ne taʻe ʻoua] ʻa e tāpuaki makehe ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. Ka ne ʻikai ʻaupito teitei vaivai ʻeku fakamoʻoní ʻi ha momeniti kuo tāpuakiʻi au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní. Ko e ofi ange ke u maté, ko e lahi ange ia ʻeku ʻiloʻi fakapapau ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí. Kuo fakahaofi ʻeku moʻuí pea ʻoku ou fiefia ke fakamoʻoni ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku moʻoni ʻa e ongoongoleleí, pea ʻoku ou fakamālō ki heʻeku Tamai Hēvaní aki hoku lotó kotoa kuó ne fakahā mai ia kiate au.”29

Ne hokohoko atu e puke ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he ngaahi mahaki mo e ngaahi faingataʻaʻia kehekehe ʻi he ngaahi taʻu hoko mai aí. Mahalo ko e ʻahiʻahi faingataʻa taha naʻá ne aʻusiá ʻi he taʻu 1932 ki he 1937, ʻi he puke ʻa hono uaifi ko Lusí ʻi he langa huí mo e langa ʻa e ngaahi neavé. Naʻá ne faingataʻaʻia lahi he langá pea ʻi he 1937 naʻe fie maʻu ke tokangaʻi lelei he taimi kotoa. ʻI ʻEpeleli ʻo e 1937 naʻe meʻa lahi hono mafú ʻo meimei mālōlō ai pea ʻi heʻene ʻosi angé naʻe toe vaivai ange hono sinó.

Neongo e hohaʻa maʻu pē ʻa ʻEletā Sāmita kia Lusí, ka naʻá ne kei fakahoko pē hono ngaahi fatongiá ʻi he lelei taha naʻá ne lavá. ʻI he ʻaho 5 ʻo Nōvema 1937, naʻá ne lea ai ʻi he meʻafakaʻeiki ʻo hano kaungāmeʻa, pea ʻi heʻene nofo hifo ki lalo he ʻosi ʻene leá, naʻe mono atu ki ai ʻe ha taha ha kiʻi tohi naʻe talamai ai ke foki ki ʻapi he vave tahá. Naʻá ne hiki ʻeni ʻi heʻene tohi noá kimui mai ai: “Ne u ʻalu mei falelotu he taimi pē ko iá ka ne siʻi mālōlō hoku uaifi ʻofaʻangá ʻoku teʻeki ai ke u aʻu ki ʻapi. Ne mālōlō ia lolotonga ʻeku lea ʻi he meʻafakaʻeikí. Ko e moʻoni kuo mole hoku tokoni moʻui līʻoá pea te u taʻelata heʻene pulí.”

Naʻe laka siʻi hake pē he taʻu ʻe 45 ʻa e nofo mali ʻa Lusi mo Siaosi ʻAlipaté ʻi he taimi naʻe mālōlō aí. Ko hono taʻu 68 ia. Neongo e ʻofa lahi ʻa ʻEletā Sāmita ki hono uaifí, ka naʻá ne ʻiloʻi ko e māvae fakataimi pē, pea naʻá ne maʻu ha mālohi mei he ʻilo ko ʻení. Naʻá ne tohi ʻo pehē, “Neongo ʻa e loto-mamahi lahi ʻa homau fāmilí, ka naʻa mau fiemālie pē ʻi heʻemau ʻilo pau te mau toe fakataha mo hoku uaifí kapau te mau faivelenga. Ko ha uaifi mo ha faʻē moʻui līʻoa, ʻaonga, mo faʻa fakaʻatuʻi ia. Naʻe taʻu ʻe ono ʻene moʻui faingataʻaʻia ʻi he ngaahi meʻa kehekehe pea ʻoku ou ʻilo pau ʻokú ne fiefia fakataha mo ʻene faʻeé mo e niʻihi kehe ʻokú ne ʻofa aí ʻi he feituʻu ko iá. … ʻOku angaʻofa ʻa e ʻEikí pea kuó ne toʻo atu kotoa ʻa e ongoʻi ʻo e maté, ʻa ia ʻoku ou fakamālō lahi ai.”30

Palesiteni ʻo e Misiona ʻIulopé

ʻI he 1919, naʻe uiuiʻi ai ʻa ʻEletā Sāmita ʻe Palesiteni Hiipa J. Kalānite ʻa ia ne toki hikinimaʻi pē ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ke ne tokangaʻi ʻa e Misiona ʻIulopé. Naʻe lea ʻa ʻEletā Sāmita ʻi ha konifelenisi lahi naʻe fai kimuʻa pea toki ʻalú, ʻo pehē:

“ ʻE kāinga, ʻoku ou fie fakahā kiate kimoutolu ʻoku ou lau ko hoku lāngilangi—ʻikai, ʻoku laka hake ia ʻi he lāngilangí, ʻoku ou lau ia ko ha tāpuaki maʻongoʻonga lahi—ke fokotuʻu hake au ʻe he ʻEikí mei he tuʻunga vaivai ne u ʻi ai he taimi nounou kuo hilí, ʻo ne fakafoki au ki he tuʻunga moʻui lelei ʻo ongoʻi ai ʻe he kau takí te u lava ʻo fakahoko ha ngāue fakafaifekau ʻi ha fonua muli. …

“… ʻOku ʻamanaki ke u heka lēlue he Pulelulu kahaʻú ki tahi pea kolosi ʻi tahi ki he malaʻe ngāue fakafaifekau kuo uiuiʻi au ki aí. Fakafetaʻi ki he ʻOtuá ʻi he faingamālie ke u ʻalu aí, ʻoku ou fakamālō kuo hū ki hoku laumālié ʻa hono ʻiloʻi ʻo e moʻoni ko ʻení.”31

Naʻe kei fakaakeake ʻa ʻIulope mei he ʻUluaki Tau Lahi ʻa Māmaní ʻi he taimi ko ʻení, ʻa ia ko ha ngaahi māhina siʻi pē ia mei heʻene ʻosí. Naʻe tokosiʻi ʻaupito e kau faifekau ʻi ʻIulopé tupu mei he taú, pea ko e taha ʻo e ngaahi ngāue ʻa ʻEletā Sāmitá ko hono fakatokolahi kinautolu. Neongo iá, naʻe tupu mei he faingataʻa ʻo e tuʻunga fakapaʻanga ʻi ʻIulope he ʻosi ʻa e taú ʻa e ʻikai loto e ngaahi puleʻangá ke ʻoange e ngaahi visa naʻe fie maʻú. Ko e meʻa naʻe toe kovi ʻakí ko e kei lahi ʻa e maʻu halá mo e loto fakamaau ki he Kāingalotú. Naʻe fakataha ʻa ʻEletā Sāmita mo ha kau taki fakapuleʻanga tokolahi pea mo ha kakai ʻiloa kehe pē ke fakaleleiʻi e ʻīmisi ʻo e Siasí. ʻI heʻene fakamatalaʻi e taumuʻa ʻa e kau faifekaú ʻi ʻIulope mo hono toenga ʻo e māmaní, naʻá ne faʻa pehē: “Tauhi e ngaahi meʻa lelei kotoa pē ʻoku mou maʻú, tauhi ʻa e meʻa kotoa pē kuo fakakoloaʻi ʻaki ʻe he ʻOtuá hoʻomou moʻuí, hili ko iá pea tuku ke mau vahevahe mo kimoutolu ha meʻa ʻe toe lahi ange ai hoʻomou fiefiá mo fakatupulaki hoʻomou fiemālié.”32 Fakatatau ki he lea ʻa ha taha ʻo e kau faifekau ne ngāue mo iá, “naʻá ne maʻu honau lotó mo ʻenau anga fakakaungāmeʻá pea maʻu e ngofua fekauʻaki mo e kau faifekau naʻe ʻikai tali ki muʻá koeʻuhi pē ko e founga fakapotopoto mo angaʻofa naʻá ne ngāue ʻakí.”33

Naʻe lava lelei ʻe ʻEletā Sāmita ʻo hiki hake e tokolahi ʻo e kau faifekau naʻe ngāue ʻi ʻIulopé mo liliu e niʻihi ʻo e ngaahi fakakaukau hala fekauʻaki mo e Kāingalotú ʻi he fakaʻosinga ʻo ʻene ngāué ʻi he 1921. Naʻá ne maʻu foki mo ha ngaahi kaungāmeʻa maʻá e Siasí, pea naʻá ne fetuʻutaki mo kinautolu ʻi he faitohi ʻi ha ngaahi taʻu lahi mei ai.

Ko Hono Fakatolonga e Ngaahi Feituʻu Fakahisitōlia ʻo e Siasí

Naʻe manako ʻa ʻEletā Sāmita ʻi hono fakamatalaʻi ʻo e Siasí mo e ngaahi meʻa fakahisitōlia mahuʻinga kau ki aí ki he kakai kehé. Naʻá ne fai ʻa e meʻa lahi lolotonga ʻene ngāué ke tokoni ki hono fakatolonga ʻo e hisitōlia ko iá ʻaki hono fokotuʻu ha ngaahi maka fakamanatu mo fakaʻilongaʻi e ngaahi feituʻu fakamānako ʻi he hisitōlia ʻo e Siasí. Hangē ko hono hiki ʻe ha taha ʻo hono kaungā ngāué, “Naʻá ne tui ʻokú ne fakahoko ha ngāue mahuʻinga ʻaki ʻene takiakiʻi e tokanga ʻa e fānau ʻo e toʻu tangata kei talavou angé ki he ngaahi ngāue lavameʻa ʻa ʻenau ngaahi kuí.”34

Naʻá ne ʻalu ki Palemaila ʻi Niu ʻIoké ʻi heʻene hoko ko ha ʻAposetolo kei talavoú, ke aleaʻi hono fakatau ʻo e faama ʻo Siosefa Sāmita ko e Lahí ʻi he hingoa ʻo e Siasí. Lolotonga ʻene ʻi Niu ʻIoké naʻá ne toe talanoa mo ha tangata ko Pilini Sekitoni (Pliny Sexton) ʻa ia naʻe ʻaʻana ʻa e Moʻunga ko Komolá ne maʻu mei ai ʻe Siosefa Sāmita ʻa e ʻū lauʻi peleti koulá. Naʻe ʻikai loto ʻa Misa Sekitoni ke fakatau e kelekelé ki he Siasí, ka naʻá na kei hoko pē mo ʻEletā Sāmita ko ha ongo kaungāmeʻa. Naʻe kau pē ʻi he vā fetuʻutaki lelei naʻe kei tauhi ʻe ʻEletā Sāmita mo Misa Sekitoní ʻa e faifai pea lava ke fakatau ʻe he Siasí ʻa e konga kelekelé pea fokotuʻu ha maka fakamanatu ai.

ʻI he hoko e taʻu 100 ʻo hono fokotuʻu ʻo e Siasí ʻi he 1930, naʻe tokoni ai ʻa ʻEletā Sāmita ki hono fokotuʻu ʻo e Utah Pioneer Trails and Landmarks Association (Kautaha ki he Fonongaʻanga mo e Ngaahi Fakaʻilonga maʻá e Kau Paionia ʻo ʻIutaá), pea naʻe fili ia ke hoko ko hono fuofua palesitení. ʻI he taʻu ʻe 20 mei he taimi ko iá, kuo ʻosi fokotuʻu ʻe he kautahá ni ha ngaahi maka fakamanatu pea mo ha ngaahi maka fakaʻilonga ʻe 100 tupu, ko hono lahí ko e fakamanatu ʻo e hala naʻe fononga mai ai e kau paioniá ki he Teleʻa Sōlekí. Naʻe fakahoko ʻe ʻEletā Sāmita hono fakatapui ʻo e konga lahi ʻo e ngaahi maka fakamanatu ko ʻení.35

Naʻá ne fakamatalaʻi ʻa e tokanga ʻa e Siasí ki he ngaahi feituʻu fakahisitōliá ʻaki ʻene hiki ʻo pehē: “Kuo anga ʻaki pē ke fokotuʻu ha ngaahi maka fakamanatu ki ha niʻihi fakafoʻituitui ke kei manatuʻi kinautolu. Kuo manatuʻi ʻaupito ʻe he kakaí ʻa e ngaahi meʻa lalahi naʻe hokó ʻaki hono fokotuʻu ʻo e ngaahi maka fakamanatú. … ʻOku lahi ʻa e ngaahi meʻa fakaʻofoʻofa kuo ngalo pea naʻe ongoʻi ʻe he kakaí naʻe fie maʻu ke fakaʻilongaʻi kinautolu ʻi ha faʻahinga founga ke fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻe muimui maí ʻa e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hokó.”36

Naʻe fononga foki ʻa e kui tangata ʻa ʻEletā Sāmitá mo e kau paioniá ki ʻIutā, pea naʻe ongoʻi ai ʻe ʻEletā Sāmita ha fakaʻapaʻapa lahi ki he kāingalotu ʻo e Siasí kimuʻá ʻa ia ne nau fakahoko ha feilaulau lahi koeʻuhi ko ʻenau tuí. ʻI haʻane lea ki he Fineʻofá, naʻá ne vahevahe ai ʻa e meʻa ko ʻeni naʻe hoko lolotonga ʻene fakatotoloʻi ʻa e hala naʻe fononga ai ʻa e kau paionia teke sālioté:

“Ne mau omi ki he konga ʻo e halá ne mole ai e moʻui ʻa e kakai tokolahi ʻi he Kaungā Fononga Teke Saliote ʻa Mātení. Ne mau maʻu ʻa e feituʻu ne nau ʻapitanga aí ʻi he ofi taha ne mau lavá. Naʻe ʻi ai ʻa kinautolu ko e hako ʻo e faʻahinga ʻi he kaungā fonongá ke tokoni ʻi hono fokotuʻu ʻo ha maka fakaʻilonga. Hili ko iá ne mau haʻu ki Loki Kiliki (Rock Creek); naʻa mau fokotuʻu ai he taʻu ʻe taha kimuʻá ha maka fakaʻilonga fakataimi pē. Naʻe tupu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻa e ngaahi matalaʻiʻakau fakaʻofoʻofa ʻi he taimi ko ia ʻo e taʻú, matala ʻa e lile vaó, pea naʻe paki mai ʻe kinautolu naʻe ʻalú ha niʻihi ʻo e ngaahi matalaʻiʻakaú ʻo hili ʻi he fokotuʻunga maka naʻe fokotuʻutuʻu ai ʻi he taʻu kimuʻa atú. … Naʻe tanu fakataha heni ʻa e kāingalotu ʻe toko 15 ʻo e Siasí ni ʻi ha malaʻe pē ʻe taha, ko e mate ʻi he fiekaiá mo e momokó.

“ʻOku mou ʻiloʻi pē ʻoku ʻi ai e taimi mo e ngaahi feituʻu ʻoku hangē ka tau ofi ange ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻI heʻemau haʻohaʻo takai ʻi he kiʻi afi naʻe tafu ʻi he teleʻa Loki Kilikí, ʻa e feituʻu naʻe hoko ai e faingataʻa ki he Kaungā Fononga Teke Saliote ʻa Uilí,—ʻa kimautolu ko e hako ʻo e kau paioniá, ʻa kinautolu naʻa nau kolosi he ngaahi potu tokaleleí ʻi he vela ʻo e faʻahitaʻu māfaná mo e momoko ʻo e faʻahitaʻu momokó—naʻa mau fai ha ngaahi talanoa kau ki he ngaahi meʻa naʻe aʻusia ʻe heʻemau ngaahi kuí. … Ko ha taimi fakafiefia moʻoni ia. Naʻe toe fakamatalaʻi mai ʻa e hisitōliá ke mau fanongo ai.

“… Hangē kiate au ne mau ʻi he lotolotonga ʻo kinautolu naʻe foaki ʻa e meʻa kotoa naʻa nau maʻú kae lava ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Ongoongoleleí. Hangē ne mau ongoʻi ʻa e ʻafio ai ʻa e ʻEikí.

“ ʻI heʻemau mavahe mei aí, hili ʻa e tō homau loʻimata—he naʻe ʻikai ke u tui naʻe ʻi ai ha taha naʻe taʻetō hono loʻimatá ʻi he kulupu ko ia ko e toko 30 pe 40—kuo ongo ki homau lotó ʻa e ivi naʻe maʻu mei he fakatahá ni, pea naʻe puke atu ʻe ha taha ʻo e kau fefine leleí hoku nimá ʻo ne pehē mai, ʻ ʻE Misa Sāmita, kamata mei he taimí ni ʻo fai atu, te u hoko ko ha fefine lelei ange.’ Ko e taha e fefiné ni … ʻo e kau fefine lelei tahá ka ʻoku ou tui naʻe ongo kiate ia ʻo hangē ko e tokolahi ʻo kimautolu aí, naʻe ʻi ai e ngaahi meʻa naʻa mau ongoʻi naʻe ʻikai ke mau aʻu ki ai ʻi he ngaahi sīpinga naʻe totonu ke ʻi homau lotó. Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono foaki ʻe he kakai naʻe tanu hení ʻa e ngaahi ʻaho ʻo ʻenau moʻuí ka naʻa nau foaki ʻenau moʻuí ko e fakamoʻoni ʻo ʻenau tui ki hono faka-ʻOtua ʻo e ngāué ni. …

“Kapau ʻe faivelenga e kau mēmipa ʻo e kautahá ni [ʻa e Fineʻofá] ʻo hangē ko kinautolu naʻe tanu ʻi he ngaahi manafá ni, ʻa ē ne nau fetaulaki mo ʻenau ngaahi palopalemá ʻi he tui ki he ʻEikí, ʻe fakalahi atu ki he ngaahi meʻa lahi kuo mou lavaʻí pea ʻe hōifua ʻa e Tamai ʻofá kiate kimoutolu mo hoʻomou fānaú.”37

Palesiteni ʻo e Siasí, 1945–51

Hengihengia ʻi he pongipongi ko hono 15 ʻo Mē 1945, lolotonga ha heka lēlue atu ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he feituʻu fakahahake ʻo e ʻIunaiteti Siteití, naʻe fafangu ia ʻe ha taha ngāue he lēlué ʻo ʻoange ki ai ha pōpoaki: Kuo pekia ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite, ko e Palesiteni ʻo e Siasí he taimi ko iá. Naʻe fetongi lēlue ʻa ʻEletā Sāmita ʻi he vave tahá ʻo foki ki Sōleki Siti. Hili pē ha ngaahi ʻaho siʻi mei ai, naʻe vaheʻi ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita, ko e mēmipa fuoloa taha ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e Palesiteni hono valu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI heʻene ʻuluaki lea ʻi he konifelenisi lahí ko e Palesiteni ʻo e Siasí, naʻá ne pehē ki he Kāingalotu ne nau toki hikinimaʻi iá, “ ʻOku ou fifili pe ʻoku ʻi ai nai ha taha kehe heni ʻokú ne ongoʻi vaivai mo loto-fakatōkilalo ʻo hangē ko e tangata ko ia ʻoku tuʻu atu ʻi homou ʻaó.”38 Naʻá ne fakahā ʻa e ongo tatau pē kiate kinautolu ʻo hono fāmilí: “Naʻe ʻikai ke u fie maʻu ʻa e lakanga ko ʻení. Kuo ʻikai ke u ongoʻi taau mo ia. Ka kuo fakahoko mai ia, pea te u fai ia ʻaki ʻa e lelei taha te u malavá. ʻOku ou loto ke mou ʻiloʻi kotoa, ko e hā pē ha meʻa ʻokú ke fai ʻi he siasí, mei he faiako [fakaʻapí] ki hono tokangaʻi ha siteiki, ʻoku mahuʻinga tatau pē ho fatongiá mo hoʻokú kapau te ke fai ʻaki ia ʻa e lelei taha te ke lavá.”39

Ne ʻi ai ha tokolahi ne nau ongoʻi naʻe feʻunga ʻaupito ʻa e ngaahi talēniti ʻo Palesiteni Sāmitá mo e uiuiʻi ko ʻení. Naʻe fakahā ʻe ha taha ʻo e Kau Taki Māʻolungá ʻa e falala ko ʻení hili pē ha taimi nounou mei hono hikinimaʻi ʻo Palesiteni Sāmitá: “ ʻOku faʻa lea ʻaki pē foki ʻoku fokotuʻu hake ʻe he ʻEikí ha tangata pau ke fakahoko ha misiona pau. … ʻOku ʻikai ʻaʻaku ke talaatu ʻa e misiona pau ʻoku hanga mei muʻa kia Palesiteni Siaosi ʻAlipate Sāmitá. Neongo iá, ka ʻoku ou ʻilo ʻeni, ʻi he taimi ko ʻení ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní, kuo teʻeki ai ha fie maʻu lahi ʻa e ʻofá ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá ʻo hangē ko hono fie maʻu ʻi he ʻaho ní. ʻIkai ko ia pē, ka ʻoku ou ʻilo ʻeni, kuo teʻeki ai ha tangata kuó u maheni mo ia ʻoku ʻofa lahi ange ʻi he faʻahinga ʻo e tangatá, fakakātoa pea fakafoʻituitui, ʻo hangē ko Siaosi ʻAlipate Sāmitá.”40

Tokoniʻi ʻo e Faingataʻaʻiá Hili e Haʻahaʻa ʻo e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní

Naʻe ʻosi e Tau Lahi hono II ʻa Māmaní ʻi ha ngaahi māhina siʻi pē hili e hoko ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ko e Palesiteni ʻo e Siasí. Naʻe lauiafe ʻa e kakai naʻe mole honau ngaahi ʻapí pea mo masivá ʻi ʻIulope, pea naʻe fakaʻaongaʻi vave ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e ngaahi maʻuʻanga tokoni fakauelofea ʻa e Siasí ke fai ha tokoni. Naʻe lea kimui ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻo fekauʻaki mo e ngāué ni: “Ne u kau au ʻi he kakai naʻe ngāue ʻi he Uelofea Sikuea ʻi Sōlekí ni ki hono fakaheka ʻo e ngaahi koloá ki he ngaahi lēlue naʻe ʻave ai ʻa e meʻakaí ki he taulanga ke fakafolau atu aí. ʻI he taimi naʻe fakatapui ai ʻa e Temipale Suisalaní [ʻi he 1955], ʻa e taimi naʻe haʻu ai ha Kāingalotu Siamane tokolahi ki he temipalé, ne u fanongo ki ha fakahā ʻe hanau niʻihi mo ʻenau tangí ʻa e hounga kiate kinautolu ʻa e meʻakai naʻa nau moʻui aí.”41

Naʻe ʻiloʻi foki ʻe Palesiteni Sāmita naʻe lahi e fie maʻu fakalaumālie ʻa e kakai ʻo e māmaní hili e haʻahaʻa ʻo e tau fakatupu ʻauha ko ʻení. Ko e meʻa naʻá ne faí ko ʻene feinga ke toe fokotuʻutuʻu ʻa e ngaahi misiona ʻi he ngaahi fonua naʻe hū loto atu ai ʻa e taú ʻi he ngāue fakafaifekaú, peá ne fakalotolahiʻi e Kāingalotú ke nau moʻui ʻaki ʻa e ongoongolelei ʻo e melinó ʻi heʻenau moʻui fakatāutahá. Taimi nounou pē mei he ʻosi ʻa e taú, naʻá ne pehē, “Ko e fakamoʻoni lelei taha ʻo e loto houngaʻiá ʻi he taimi ko ʻení ko hono fai ʻa ia kotoa pē te tau lavá ke fiefia ai ʻa e māmani fakamamahí ni, he ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻa ʻetau Tamaí, pea ʻoku tau fatongia ʻaki kotoa hono ngaohi ʻo e māmaní ko ha feituʻu fakafiefia ange ke tau moʻui ai.

“Tau ʻoatu ʻa e angaʻofá mo e faʻa fakaʻatuʻí ki he kakai kotoa pē ʻoku nau fie maʻu iá, pea ʻoua naʻa ngalo ʻa kinautolu ʻoku loto-mamahí; pea ʻi he taimi ʻoku tau fiefia ai ʻi he melinó, ʻoua naʻa ngalo ʻa kinautolu naʻa nau foaki honau ngaahi ʻofaʻangá ko e konga ʻo e totongi kae maʻu ʻa e melinó. …

“ ʻOku ou lotua ʻe tafoki ʻa e tangatá ki he ʻOtuá, pea talangofua ki heʻene ngaahi foungá, ʻo fakahaofi ai ʻa e māmaní mei ha toe fepakipaki mo e fakaʻauha. ʻOku ou lotua ke nofoʻia ʻa e loto mo e ngaahi ʻapi ʻo e kakai kotoa pē ʻoku tengihia ʻe he melinó he ʻoku haʻu ʻataʻatā pē ia mei heʻetau Tamai Hēvaní.”42

Ngaahi Faingamālie Lahi Ange ke Vahevahe Atu ʻa e Ongoongoleleí

Ne hokohoko atu pē hono vahevahe ʻe Palesiteni Sāmita ʻo e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé ʻi he faingamālie kotoa pē naʻá ne maʻu, pea naʻe toe lahi ange ʻa e ngaahi faingamālie ko ʻení ʻi hono lakanga foʻoú. ʻI Mē ʻo e 1946, naʻe hoko ʻa Palesiteni Sāmita ko e fuofua Palesiteni ʻo e Siasí ke ʻaʻahi ki he Kāingalotu ʻi Mekisikoú. Mavahe mei he fakataha ʻa Palesiteni Sāmita mo e kāingalotu ʻo e Siasí mo lea ʻi ha konifelenisi tokolahi, naʻá ne toe ʻaʻahi foki ki ha kau taki fakapuleʻanga ʻi Mekisikou naʻe ʻi ai honau tuʻunga māʻolunga ʻo talanoa mo kinautolu kau ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. Lolotonga ha talanoa ʻa Palesiteni Sāmita mo hono kau fonongá pea mo Manuela Kamako (Manuel Camacho) ko e palesiteni ʻo Mekisikoú, naʻá ne fakamatalaʻi ange: “ ʻOku mau ō mai mo ha pōpoaki makehe maʻau mo ho kakaí. ʻOku mau ʻi hení ke talanoa atu kau ki hoʻo ngaahi kuí mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí. … ʻOku ʻi ai ʻemau tohi ʻoku … fakamatala ki ha palōfita maʻongoʻonga naʻe ʻalu mei Selusalema mo hono fāmilí pea mo ha niʻihi kehe ʻi he taʻu ʻe 600 kimuʻa ʻia Kalaisí, pea nau ō mai ki he … fonua lahi ko ʻeni ko ʻAmeliká, ʻa ia ʻoku ʻiloa kiate kinautolu ko e ‘fonua ʻo e talaʻofá, ʻa ia ʻoku mahuʻinga lahi ʻi he ngaahi fonua kotoa pē.’ ʻOku fakamatala foki ʻa e Tohi ʻa Molomona ko ʻení ki he ʻaʻahi ʻa Sīsū Kalaisi ki he konitinēniti ko ʻení, pea naʻá Ne fokotuʻu Hono Siasí mo fili ʻEne kau ākonga ʻe toko hongofulu mā uá.”

Naʻe fieʻilo ʻaupito ʻa Palesiteni Kamako, ʻa ia naʻá ne fakaʻapaʻapaʻi mo saiʻia ʻi he Kāingalotu naʻe nofo ʻi hono fonuá, ki he Tohi ʻa Molomoná peá ne fehuʻi ange, “ ʻE lava nai ke maʻu mai haʻaku tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná? Kuo teʻeki ai ke u fanongo ai kimuʻa.” Naʻe foaki ange leva ʻe Palesiteni Sāmita ha tohi he lea faka-Sipeiní ʻa ia naʻe takafi leta, pea hiki ʻi he tafaʻaki ki muʻa ʻo e tohí ha lisi ʻo e ngaahi meʻa makehe ke ʻilo ki ai. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Kamako, “Te u lau kotoa e tohí ke ʻosi, he ʻoku fakamānako lahi ʻeni kiate au mo hoku kakaí.”43

Fakamanatu ʻo e Taʻu ʻe Teau ʻo e Tūʻuta ʻa e Kau Paioniá

Naʻe hoko ʻi he 1947 ʻa e taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi he taʻu ʻe ono naʻe hoko ai ʻa Siaosi ʻAlipate ko e Palesiteni ʻo e Siasí, ʻa ia ko hono fakamanatu ʻe he Siasí ʻa e taʻu ʻe teau ʻo e tūʻuta ʻa e kau paioniá ʻi he Teleʻa Sōlekí. Naʻe tokangaʻi ʻe Palesiteni Sāmita ʻa e kātoanga fakamanatu ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻiloa fakapuleʻanga pea tumutumu ʻaki hono fakatapui ʻo e Maka Fakamanatu ʻo e Ko e Feituʻú ʻEní ʻi Sōleki Siti, ofi ki he feituʻu naʻe fuofua hū atu ai e kau paioniá ki he teleʻá. Talu mei he 1930 mo e kau ʻa Palesiteni Sāmita ki hono palani ha polokalama fakamanatu ke fakalāngilangiʻi ʻaki ʻa e ngaahi lavameʻa pea mo e tui ʻa e kau paioniá. Neongo ia, naʻá ne tokanga ke fakapapauʻi naʻe fakalāngilangiʻi ai foki mo e kau tangata kumi fonua ʻi muʻá, kau faifekau mei he ngaahi tui fakalotu kehé, mo e kau taki mahuʻinga ʻo e Kau ʻInitia ʻo ʻAmeliká he taimi ko iá.

ʻI hono fakatapui ʻo e Maka Fakamanatu ʻo e Ko e Feituʻú ʻEní, naʻe fakatokangaʻi ʻe Siaosi Q. Mōlisi, ko e palesiteni ʻo e Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakahahaké he taimi ko iá, ha laumālie ʻo e ʻofá, ʻa ia naʻá ne pehē ko e tupu mei he ngaahi ngāue naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmitá: “Naʻe hā ʻi he lotu fakatapuí ʻa e ngaahi tokoni naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita ki he ʻofa fakatokouá mo e kātaki fuoloá. … Naʻe fakalāngilangiʻi ʻe he maka fakamanatú ʻi he tā tongitongi—ko e māʻolunga taha ia kuo malava ʻi he faʻu maka fakamanatu fakafoʻituitui ʻa e fofongá -- ʻo e kau tangata naʻa nau faʻu ʻa e hisitōlia ʻo e ngaahi feituʻu vahaʻa moʻunga ʻo e Hihifó ki muʻa ʻi he kau Paionia Māmongá, ʻo ʻikai lau faʻahinga pe lotu. ʻI he taimi naʻe teuteuʻi ai ʻa e polokalama ki he lotu fakatapuí, ko e loto ia ʻo Palesiteni Sāmitá ke fakafofongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi kautaha lotu lalahí, fakataha mo e kau taki fakapuleʻanga ʻi he siteití, vahefonuá, mo e koló. Ko e kau leá ko ha faifekau Katolika, pīsope Palotisani, faifekau ʻo e lotu faka-Siú, mo e kau fakafofonga ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Hili e polokalamá, naʻe pehē ʻe ha tokotaha ʻaʻahi mei he feituʻu fakahahaké, ‘Kuo toe papitaiso fakalaumālie au he ʻahó ni. Naʻe ʻikai lava ke hoko ʻa e meʻa ne u mamata aí ʻi ha toe feituʻu ʻi māmani. Naʻe fakaʻofoʻofa moʻoni ʻa e laumālie ʻo e kātakí ʻa ia ne hā he ʻaho ní.”44

Neongo ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e fuʻu maka fakamanatu fute ʻe 6o, ka naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sāmita ʻo pehē ko e founga lelei taha hono fakalāngilangiʻi ʻo e kau paioniá ko e muimui ʻi heʻenau faʻifaʻitakiʻanga ʻo e tuí mo e moʻui mateakí. Naʻá ne pehē ʻi he lotu fakatapui ʻo e maka fakamanatú: “Ko ʻemau Tamai ʻoku ʻi hēvani, … ʻoku mau tutuʻu ʻi ho ʻaó he pongipongí ni ʻi he veʻe moʻunga lōngonoa ko ʻení ʻo vakai atu ki ha fuʻu maka fakamanatu kuo fokotuʻu ke fakalāngilangiʻi ho ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné mo ʻenau moʻui līʻoá. … ʻOku mau lotua ke tāpuakiʻi kimautolu ʻaki ʻa e laumālie tatau pē ko ia naʻe maʻu ʻe he kakai faivelenga naʻa nau tui ki he ʻafioná mo ho ʻAlo ʻOfaʻangá, ʻa ia ne nau ʻō mai ki he teleʻá ni ko ʻenau fie nofo heni mo hū ki he ʻafioná. ʻOku mau lotua ke kei hokohoko atu ai pē ʻa e ʻi homau lotó ʻa e laumālie ʻo e lotú mo e loto houngaʻiá.”45

Ngaahi Vakai Ki Mui ki he Moʻuí ʻi Hono taʻu 80

Neongo ʻa e taututuku atu e taʻu ʻo Palesiteni Sāmitá, ka naʻá ne lava ʻo fakakakato hono ngaahi fatongiá ʻi he konga lahi ʻo e taimi naʻá ne hoko ai ko e palesitení ʻo ʻikai ke ʻi ai ʻa e ngaahi mahamahaki fakatuʻasino naʻá ne faʻa fakangatangata ʻene ngāue ʻi he kuo hilí. ʻI ha fakamatala naʻe pulusi ʻi ʻEpeleli ʻo e 1950, ofi pē ki he hoko e taʻu 80 ʻo Palesiteni Sāmitá, naʻá ne vakai ki mui ki heʻene moʻuí peá ne fakatokangaʻi hono poupouʻi mo tāpuakiʻi ia ʻe he ʻOtuá:

“ ʻI he ngaahi taʻu ko ʻeni ʻe valungofulú, kuo laka hake he maile ʻe taha milioná kuó u fononga holo ai ʻi māmani koeʻuhi pē ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuó u aʻu ki he ngaahi faʻahinga ʻea mo e ngaahi fonua pea mo e ngaahi puleʻanga lahi, pea naʻe angaʻofa mo tokoniʻi au ʻe he kakaí ʻi heʻeku tupu haké, ʻo tatau pē ʻa e kakai Siasí mo kinautolu naʻe ʻikai kau ki he Siasí. Ko e fē pē ha feituʻu ne u ʻi ai, naʻá ku ʻilo ai ha kau tangata mo ha kau fefine anga fakaʻeiʻeiki. …

“… ʻI he taimi ʻoku ou fakakaukau ai ki hono uiuiʻi au ko ha tangata vaivai, ke hoko ko e taki ʻo e Siasi maʻongoʻongá ni, ne u ʻiloʻi ʻa ʻeku fie maʻu lahi ha tokoní. ʻOku ou loto-houngaʻia ke fakahā hono tokoniʻi au ʻe heʻeku Tamai ʻi hēvaní, pea mo e fakalotolahi mo ʻeku feohi mo e tokolahi ʻo e kau tangata mo e kau fefine lelei taha ʻe lava ke maʻu ʻi ha feituʻu he māmaní, ʻi hotau fonuá ni pea ʻi ha fonua muli.”

Naʻe hoko atu ʻene fakahā ʻa e ʻofa ki he kakai kuo taʻu lahi ʻene tauhi kiate kinautolú:

“Ko e moʻoni ko ha monū ke feohi mo ha kakai pehē, pea ʻoku ou toʻo ʻa e taimi ko ʻení ke fakamālō atu ai kiate kimoutolu hono kotoa, mei hoku lotó, ʻi hoʻomou angaʻofa kiate aú, pea ʻoku ou toʻo ʻa e taimi ko ʻení ke u lea atu kiate kimoutolu hono kotoa: He ʻikai pē te mou teitei ʻiloʻi ʻa e lahi ʻeku ʻofa kiate kimoutolú. ʻOku ʻikai ke u maʻu ha lea ke fakahā ʻaki ia. Pea ʻoku ou loto ke u maʻu ʻa e ongo ko iá ki he foha mo e ʻofefine kotoa pē ʻo ʻeku Tamai Hēvaní.

“Kuó u moʻui ʻi ha taimi lōloa, ʻi hono fakahoa atu ki he fakaʻavalisi ʻo e moʻui ʻa e tangatá, pea ne u maʻu ha moʻui fiefia. He ʻikai ʻosi ha ngaahi taʻu, ʻi he fakanatula pē ʻa e ngaahi meʻa ʻoku hokó, kuo ui atu au ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku ou hanganaki fiefia atu ki he taimi ko iá. Pea ʻi he hili ʻa e taʻu ʻe valungofulu ʻi he moʻui matelié, fefonongaʻaki ʻi he ngaahi feituʻu lahi ʻo māmani, feohi mo ha kau tangata mo e kau fefine lelei, ʻoku ou fakamoʻoni atu kiate kimoutolu ʻoku ou ʻiloʻi lelei ange ʻi he ʻahó ni ʻi haʻaku ʻiloʻi ʻi ha toe taimi ki muʻa ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá; pea ko e Siasi naʻá ne fokotuʻu ʻi he fakahinohino ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní … ʻoku ngāue ia ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e lakanga fakataulaʻeiki tatau pē ko ia naʻe foaki ʻe Pita, Sēmisi, mo Sione kia Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautelé. ʻOku ou ʻilo ʻeni, ʻo hangē ko ʻeku ʻilo ʻoku ou moʻuí, pea ʻoku ou ʻiloʻi ko e meʻa mamafa ʻaupito haʻaku fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení kiate kimoutolu pea te u haʻisia ki heʻeku Tamai Hēvaní ʻi he meʻá ni mo e ngaahi meʻa kotoa pē kuó u akonaki ʻaki ʻi hono huafá. … ʻOku ou fai ʻa e fakamoʻoni ko ʻení mo e loto ʻofa mo e angaʻofa ki he kakai kotoa pē, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí.”46

Hili mei ai ha taʻu ʻe taha, ʻi he hoko e taʻu 81 ʻo Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻi he ʻaho 4 ʻo ʻEpeleli 1951, naʻá ne mālōlō ʻi hono ʻapí pē pea naʻe ʻi hono veʻe mohengá ʻa hono fohá mo hono ongo ʻofefiné.

Fanga Kiʻi Ngāue Tokoni ʻOku Fai ʻi he ʻOfa

Naʻe lahi e ngaahi meʻa naʻe fakahoko ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita lolotonga e taʻu ʻe 81 naʻe moʻui aí—ʻi he Siasí, ʻi hono tukui koló, pea ʻi māmani kotoa. Ka naʻe manatuʻi lelei taha pē ia ʻe kinautolu naʻa nau ʻiloʻi fakatāutaha iá ʻi heʻene fanga kiʻi ngāue tokoni naʻe fai ʻi he angaʻofa mo e ʻofá. Ko e lea ʻeni ʻa Palesiteni Tēvita O. Makei kau kia Palesiteni Sāmita ʻi heʻene fakahoko hono meʻafakaʻeikí, “Ko ha tokotaha anga fakaʻeiʻeiki moʻoni ia, naʻá ne fiefia taha pē ʻi heʻene ʻai ke fiefia ʻa e niʻihi kehé.”47

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sione A. Uitisou, ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ki ha meʻa naʻe hoko kiate ia lolotonga ʻene feinga ke fakaleleiʻi ha palopalema mahuʻinga mo faingataʻa:

“Ne u tangutu ʻi hoku ʻōfisí kuó u helaʻia mei he ngāue ʻo e ʻahó. … Naʻá ku ongosia. Naʻe fai ange he taimi ko iá ha tukituki he matapaá, pea hū ange ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita. Naʻá ne pehē mai, “Ko e ʻai ʻeni ke u foki ki ʻapi hili ʻeku ngāue he ʻaho ní. Ne u fakakaukau mai kiate koe mo e ngaahi palopalema ko ia ʻoku fie maʻu ke ke fakaleleiʻí. Naʻá ku haʻú ke fakafiemālieʻi mo tāpuakiʻi koe.’

“Ko e founga ia ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita. … He ʻikai teitei ngalo ia ʻiate au. Naʻá ma talatalanoa pē; naʻá ma māvae peá ne ʻalu ia ki hono ʻapí. Naʻe fiefia hoku lotó. Naʻe ʻikai ke u kei ongosia.

“ ʻIloʻi, ʻoku ʻikai ko e ʻofá … ko ha foʻi lea pē pe ko ha ongo ʻi loto. Ke hoko ko ha ʻofa ʻoku tāú, kuo pau ke fakahoko ia ʻi he ngāue. Ko e meʻa ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sāmita he taimi ko iá. Naʻá ne foaki mai kiate au ʻa hono taimí, pea mo hono mālohí.”48

Naʻe fai ʻe ʻEletā Mātiu Kauli, ko e mēmipa foki ia ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e kaumeʻa ofi ʻo Palesiteni Sāmita, ha lea fakalāngilangi ʻi he ouau ʻo e meʻafakaʻeikí, ʻo peheni:

“Naʻe maʻu ʻa e ʻulungāanga lelei mo e mālohi meiate ia ʻe he tokotaha kotoa pē naʻe loto-mamahi, ʻa e tokotaha kotoa pē naʻe mahamahaki pe ha toe faingataʻaʻia kehe, ha taha pē naʻe ʻi he ʻao ʻo e foha ko ʻeni ʻo e ʻOtuá. ʻE fakamoʻui ha taha pe ʻe feohi mo ia, pea kapau ʻoku ʻikai ʻi he fakatuʻasino, ta ko e fakalaumālie. …

“… ʻOku manako pē ʻa kinautolu ʻoku anga faka-ʻOtuá ki he ʻOtuá, pea ʻoku ou ʻilo pau ko e fononga nounou taha ʻi heʻene ngaahi fonongá ʻa e fononga ko ia kuó ne toki fakahokó. Ko e ʻOtuá ko e ʻofa. Ko Siaosi ʻAlipate Sāmitá ko e ʻofa. ʻOkú ne anga faka-ʻOtua. Kuo toʻo atu ia ʻe he ʻOtuá ki Hono ʻafioʻangá.

“… ʻOku ʻikai ke tau lava ʻo fakalāngilangiʻi ha moʻui hangē ko ʻení ʻaki ʻa e leá. ʻOku ʻikai feʻunga ia. ʻOku taha pē founga ke fakalāngilangiʻi ʻaki hono ʻulungāanga leleí, hono ngaahi ʻulungāanga ʻofá, pea ʻoku fakahoko ia ʻaki ʻetau ngaahi ngāué. …

“Tau toe kiʻi faʻa fakamolemole ange, kiʻi manavaʻofa ange ʻi heʻetau ngaahi feohí, toe kiʻi fefakaʻatuʻiʻaki ange, toe kiʻi feangaleleiʻaki ange ʻi heʻetau takitaha ongo.”49

ʻOku tongi ʻi he maka he faʻitoka ʻo Siaosi ʻAlipate Sāmitá ʻa e fakaleá ni. ʻOkú ne ʻomi ʻe ia ha fakamatala nounou ʻoku tuha mo ʻene moʻui tokoni ʻofá:

“Naʻe mahino kiate ia peá ne vahevahe atu ʻa e ngaahi akonaki ʻa Kalaisí pea naʻá ne lava lelei ʻo moʻui ʻaki ia. Naʻá ne angaʻofa, faʻa kātaki, fakapotopoto, kātaki fuoloa mo maʻu ʻa e mahinó. Naʻá ne feʻaluʻaki ʻo fai ʻa e ngaahi ngāue lelei. Naʻá ne ʻofa ʻi ʻIutā mo ʻAmelika, kae ʻikai fakangatangata pē ki ai. Naʻá ne maʻu ʻa e tui taʻeveiveiua, ʻi he fie maʻu pea mo e mālohi ʻo e ʻofá. Naʻe ʻikai ha ngataʻanga ʻo ʻene ʻofa ki hono fāmilí pea mo e Siasí pea naʻá ne ngāue līʻoa ʻi hona tauhí. Ka naʻe ʻikai fakangatangata ʻene ʻofá; naʻá ne ʻofa ʻi he kakai kotoa pē, pe ko e hā honau matakali, ʻenau tui, pe ko honau tuʻunga. Naʻá ne lea maʻu pē kiate kinautolu pea kau kiate kinautolu, ʻo pehē: ‘Ko e fānau kotoa pē kitautolu ʻa ʻetau Tamaí.’”

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he D. Arthur Haycock, “A Day with the President,” Improvement Era, Apr. 1950, 288.

  2. Vakai, “Pres. Smith’s Leadership Address,” Deseret News, Feb. 16, 1946, Church section, 6.

  3. “Mothers of Our Leaders,” Relief Society Magazine, June 1919, 313–14.

  4. “To the Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1932, 707–8.

  5. “After Eighty Years,” Improvement Era, Apr. 1950, 263.

  6. “Pres. Smith’s Leadership Address,” 1.

  7. ʻI he Merlo J. Pusey, Builders of the Kingdom (1981), 209.

  8. Tohi noa ʻa Lusi Utalafí, 5 ʻo Fēpueli 1888, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, puha 138, tohi fika 1.

  9. ʻI he Emily Stewart Smith, “Some Notes about President George Albert Smith,” May 1948, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 5, page 3.

  10. Vakai, Emily Stewart Smith, “Some Notes about President George Albert Smith,” 5.

  11. J. Golden Kimball, naʻe fakaʻaho e tohí ki he 18 ʻo Māʻasi 1893, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 72, folder 12.

  12. J. Golden Kimball, naʻe fakaʻaho e tohí ki he 30 ʻo Sune 1893, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 72, folder 15.

  13. “How My Life Was Preserved,” George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 121, scrapbook 1, pages 43–44.

  14. “How My Life Was Preserved,” 43.

  15. Edith Smith Elliott, “No Wonder We Love Him,” Relief Society Magazine, June 1953, 366, 368.

  16. Vakai, Builders of the Kingdom, 240.

  17. Vakai, Builders of the Kingdom, 224–25.

  18. Emily Smith Stewart, ʻi he “Pres. Smith Mementos At Y.” Deseret News, Oct. 14, 1967, Church section, 6–7.

  19. George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 100, folder 23, peesi 11.

  20. John F. Fitzpatrick, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 172.

  21. Tohinoa ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, 27 ʻo ʻOkatopa 1906, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 73, book 3, peesi 70.

  22. Vakai, tohinoa ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, 30 ʻo ʻOkatopa 1906, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 73, book 3, peesi 72.

  23. Vakai, Francis M. Gibbons, George Albert Smith: Kind and Caring Christian, Prophet of God (1990), 208–9.

  24. ʻI he Glenn R. Stubbs, “A Biography of George Albert Smith, 1870 to 1951” (PhD diss., Brigham Young University, 1974), 295.

  25. Vakai, Bryant S. Hinckley, “Greatness in Men: Superintendent George Albert Smith,” Improvement Era, Mar. 1932, 270, 271.

  26. Vakai, “A Biography of George Albert Smith,” 283.

  27. Irene Jones, “The Understanding Heart,” Improvement Era, July 1940, 423.

  28. “Your Good Name,” Improvement Era, Mar. 1947, 139.

  29. ʻI he Conference Report, Oct. 1921, 42.

  30. Tohinoa ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita, 5 ʻo Nōvema 1937, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 74, book 11, peesi 83–84.

  31. ʻI he Conference Report, June 1919, 42, 44.

  32. ʻI he Conference Report, Oct. 1950, 8.

  33. James Gunn McKay, ʻi he “A Biography of George Albert Smith,” 141.

  34. George Q. Morris, “Perpetuating Our Ideals through Markers and Monuments,” Improvement Era, Apr. 1950, 284.

  35. Vakai, “Markers and Monuments,” 284.

  36. Tohi kia Leslie O. Loveridge, 5 ʻo Māʻasi 1937, George Albert Smith Family Papers, University of Utah, box 67, folder 25.

  37. “To the Relief Society,” Relief Society Magazine, Dec. 1932, 705–6.

  38. ʻI he Conference Report, Oct. 1945, 18.

  39. ʻI he Builders of the Kingdom, 315–16.

  40. Siosefa F. Sāmita, ʻi he Conference Report, Oct. 1945, 31–32; naʻe hoko ʻa Siosefa F. Sāmita ko e Pēteliake ki he Siasí pea ko e mokopuna ia ʻo Palesiteni Siosefa F. Sāmita, palesiteni hono ono ʻo e Siasí.

  41. Gordon B. Hinckley, ʻi he Conference Report, Apr. 1992, 75; pe Ensign, May 1992, 52.

  42. “Some Thoughts on War, and Sorrow, and Peace,” Improvement Era, Sept. 1945, 501.

  43. Vakai, Arwell L. Pierce, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 112–13.

  44. “Markers and Monuments,” 284–85.

  45. “Dedicatory Prayer,” Improvement Era, Sept. 1947, 571.

  46. “After Eighty Years,” 263–64.

  47. David O. McKay, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 3.

  48. John A. Widtsoe, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 99.

  49. Matthew Cowley, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 168–69.

Kau faifekau ʻi he Misiona ʻo e Ngaahi Siteiti Fakatongá. Naʻe ngāue fakataha ʻa Lusi heʻene toki mali foʻoú (fika tolu mei toʻohemá) mo Siaosi ʻAlipate Sāmita (tangutu hoko atu ki aí) ʻi he ʻapi fakamisioná.

Ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he 1921. Tuʻú, mei toʻohema ki toʻomataʻú: Joseph Fielding Smith, James E. Talmage, Stephen L Richards, Richard R. Lyman, Melvin J. Ballard, mo John A. Widtsoe. Tangutú, mei toʻohema ki toʻomataʻu: Rudger Clawson, Reed Smoot, George Albert Smith, George F. Richards, Orson F. Whitney, mo David O. McKay.

Naʻe tokangaʻi ʻe ʻEletā Siaosi ʻAlipate Sāmita hono pulusi ʻo e Tohi ʻa Molomona maʻá e kakai kuí.

Maka fakamanatu ʻi he Moʻunga Komolá, ʻa ia naʻe ʻoange ai ʻe he ʻāngelo ko Molonaí e ʻū peleti koulá kia Siosefa Sāmitá

Ko Palesiteni Sāmita mo hono ongo tokoní, J. Lūpeni Kalake (toʻohemá) mo Tēvita O. Makei (toʻomataʻu)

Naʻe fakatapui e Palesiteni Sāmita ʻi he 1947 ʻa e Maka Fakamanatu Ko e Feituʻú ʻEní, ʻa ia ʻokú ne fakamanatu e tūʻuta ʻa e kau paioniá ki he Teleʻa Sōlekí.

Ko Palesiteni Sāmita ʻi hono ʻōfisí

Ko e fānau ʻa Sione Henelī mo Sela Fā Sāmitá. Ko Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻoku ʻi he tafaʻaki toʻohemá.