Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 3: Ko ʻEtau Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí


Vahe 3

Ko ‘Etau Fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí

ʻOku ʻomi ʻe he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ha toe ngaahi fakamoʻoni kehe ki he Kāingalotú ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he faʻa fefonongaʻaki holo ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmita ‘i heʻene hoko ko e Taki Māʻolungá, naʻá ne fetaulaki mo kinautolu naʻa nau pehē naʻe ʻikai tui e Kāingalotu ʻo e Siasí kia Sīsū Kalaisi. Naʻe ofo pea hohaʻa ʻa Palesiteni Sāmita ʻi he maʻuhala ko ʻení, peá ne feinga ke fakatonutonu ia ʻaki ʻene vahevahe ʻene fakamoʻoni fakatāutaha ki he Fakamoʻuí.

Naʻá ne lea he taimi ʻe taha ʻi ha fakataha faka-Siasi ʻi Katisitoni ʻi Kānata, ʻo kau ki he moʻui mo e misiona ʻa Kalaisí. Naʻá ne ʻalu ki he tauʻanga lēlué he pongipongi hono hokó ke fakatau haʻane tikite ʻalu lēlue. Lolotonga ʻene tuʻu lainé, naʻá ne fanongo atu ki he talanoa ʻa ha fefine mo e fefine fakatau tikité. Naʻe talaange ʻe he fefiné ʻene ʻalu ki ha fakataha lotu ʻa e Siasí he pō kimuʻá.

Ne ʻohovale e fefine fakatau tikité. Naʻá ne pehē ange, “Tamani, ko hoʻo talamaí naʻá ke ʻalu ʻo maʻulotu ai.”

Ne taliange ʻe he fefiné, “ ʻIo. Ko e hā hano kovi?”

Ne toe pehē ange ʻe he fefine fakatau tikité, “ ʻOku ʻikai ke nau tui kinautolu kia Sīsū Kalaisi.”

Ne taliange leva ʻe he fefiné, “Ne u fanongo ʻanepō ki he lea ʻa ha taha ʻo e kaumātuʻa ʻo e Siasí ʻo kau ki he moʻui ʻa Sīsū ʻo Nasaletí, pea kuo teʻeki ai ke u fanongo ʻi ha taha naʻá ne maʻu ha ongo mo ha ʻilo loloto ange ko Sīsuú ko e Kalaisí moʻoni Ia, ka ko e tangata naʻe leá.”1 [Vakai, fokotuʻu 1 he peesi 33.]

Naʻe maʻu ʻe Siaosi ʻAlipate Sāmita ha mālohi mei heʻene fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí, pea naʻá ne fiefia hono vahevahe ia mo e niʻihi kehé. ʻI hono taʻu 44, hili ia ʻene ngāue fakaʻaposetolo ʻi ha taʻu ʻe 11, naʻá ne pehē:

“Ne poupouʻi au pea foaki mai ʻa e mālohi naʻe ʻikai ʻoʻoku, ke u akoʻi ‘a e ngaahi moʻoni nāunauʻia ‘a ia naʻe folofola ʻaki ‘e he Fakamoʻui ‘o māmaní . Kuo teʻeki ai ke u fehangahangai mata-ki he-mata mo Ia ka kuó u maʻu ʻa e takaua ʻa Hono laumālié mo ongoʻi taʻeveiveiua naʻá Ne ʻafio ʻi ai. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí peá u fiefia ke ngāue ʻi he loto-fakatōkilalo ke fokotuʻu ʻEne ngaahi akonakí. … ʻOku tetetete ʻa e konga kotoa pē ʻo hoku sinó ʻi he ʻiloʻi ʻokú Ne moʻuí pea ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ʻilo ia ʻe he kakai kotoa pē.

“Naʻe pekia ʻa e Fakamoʻuí ka tau moʻui. Naʻá Ne ikunaʻi ʻa e maté mo faʻitoka peá Ne ʻoange ki he kakai kotoa pē ʻoku talangofua ki Heʻene ngaahi akonakí ʻa e ʻamanaki lelei ki ha toetuʻu nāunauʻia. … ʻOku ou ʻilo ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí, pea ko e moʻoni ko Sīsū ʻa hotau Fakamoʻuí.”2

Naʻe pekia ʻa Palesiteni Sāmita ʻi hono taʻu 81, ‘i he ‘aho 4 ʻo ʻEpeleli 1951. Lolotonga e ngaahi momeniti fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí mo hono fāmilí ʻi hono tafaʻakí, naʻe fehuʻi ange ʻe hono fohá, “Tangataʻeiki, ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻokú ke fie lea ʻaki ki he fāmilí—ha faʻahinga meʻa makehe?”

Naʻá ne malimali pē mo toe fakapapauʻi ange ʻa e fakamoʻoni ko ia kuo taimi lahi ʻene vahevahe ʻi heʻene moʻuí: “ ʻIo, ʻa ʻeni pē: ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí; ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí.”3

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

Ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻokú Ne moʻui he ʻahó ni ko hotau Fakamoʻui kuo toetuʻú.

Kuó u ʻilo ha tokolahi ʻi māmani ʻoku ʻikai ke nau ʻiloʻi ʻoku tau tui ki he misiona fakalangi ʻa hotau ʻEikí, pea kuo tuʻo lahi ʻeku lea ʻaki ʻoku ʻikai mo ha toe kakai ʻi he māmaní ʻoku mahino lelei kiate kinautolu ʻa e misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí, pea nau tui kakato ko e ʻAlo Ia ʻo e ʻOtuá, ʻo nau ʻiloʻi pau ʻoku lolotonga nofo ia ʻi he nāunau ʻi he nima toʻomataʻu ʻo ʻene Tamaí, ka ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.4

ʻOku ou ʻilo ʻo hangē ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou moʻuí ko e ʻalo ia ʻo e ʻOtuá, pea ʻe fakafou ʻiate ia pea ʻiate ia pē ʻa ʻetau maʻu ʻa e hakeakiʻí ʻi he puleʻanga fakasilesitialé pea ʻe fiefia ʻi he moʻuí ni ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku molomolomuivaʻe ʻiate ia mo moʻui ʻo fakatatau ki he ngaahi akonaki ʻokú ne ʻomaí, mo teuteuʻi moʻonautolu ha feituʻu ʻi hono puleʻanga fakasilesitialé ke nau nofo ai mo ia ʻo taʻengata.5

Naʻe lahi hake ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi haʻane hoko pē ko ha tangata lelei naʻe haʻu ki māmani ke akoʻi kiate kitautolu e ngaahi tefitoʻi ʻulungāanga totonú. Naʻe lahi ange ʻa e meʻa naʻe maʻu ʻe he Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ʻatamai poto angamahení. Ko e moʻoni ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ko e ʻalo pē taha ʻo e ʻOtuá naʻe fakatupu ʻi he kakanó. … Naʻá ne hāʻele mai ke ui ki he tangatá ke nau fakatomala, ke fakatafoki kinautolu mei honau ʻalunga halá. Naʻá ne ʻi honau lotolotongá ʻo fakafofongaʻi e ʻOtua ko e Tamai Taʻengatá, ʻo ne fakahā naʻá ne ʻi he tatau ʻo ʻene Tamaí, pea ko kinautolu kuo mamata kiate iá kuo nau mamata foki ki he Tamaí, pea kuo fekauʻi mai ia ke fai e finangalo ʻo ʻene Tamaí, peá ne ui ki he kakai kotoa pē ke nau tafoki mei he ngaahi fehālaaki kuo hū mai ki honau lotolotongá, ke fakatomala mei heʻenau ngaahi angahalá pea ō hifo ʻi he ngaahi vai ʻo e papitaisó.6

ʻI he kuonga ʻo e Fakamoʻuí naʻe fanafana ʻa e filí ki [he] kakaí ʻoku ʻikai ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, ʻoua naʻa mou tali ia, ko ha tangata noa pē ia, ko e foha pē ia ʻo Mele mo Siosefá pea ʻokú ne tatau pē mo kimoutolu ʻo ʻikai ko ha ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe fanongo ʻa e kakaí ki he tokotaha fakatuʻutāmaki mo angakovi ko iá ʻo nau tutuki ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.7

Ko e moʻoni ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá. Naʻá Ne ngāue ʻi he lotolotonga ʻo e [kakaí] ʻi he ʻofa mo e angaʻofa; ka naʻa nau kapusi ia meiate kinautolu ʻo pehē ko ha tangata angakovi. … Ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻá Ne maʻu ʻa e totonu ke lea ʻi he huafa ʻo e Tamaí. Naʻe mei he Tamaí ʻa e ngaahi moʻoni ko ia naʻá Ne ʻomi ki he māmaní; pea neongo ne nau tutuki Ia ki he kolosí, neongo ʻenau ʻai ki Hono fofongá ʻa e pale talatalá, pea neongo ʻenau tuku ki Hono nimá ʻa e tokotoko fakatuʻí ko hono lumaʻi, neongo ʻenau ʻai e tao fakamamahí ke tafe ai Hono taʻataʻá, ka ko e folofola ʻa e ʻEikí naʻá Ne fakahā kiate kinautolú, pea ko e moʻoni ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá.8

ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tui naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ʻi he māmaní, ka ʻoku tau tui ʻokú ne kei moʻui, ʻikai ko ha laumālie, ʻikai ko ha meʻa fakalaumālie mo taʻe ʻi ai ha sino pe ʻikai malava ke fakamoʻoniʻi ʻi ha faʻahinga founga, ka ʻoku tau tui ko ha tokotaha ia kuo hakeakiʻi; he naʻá ne toe tuʻu hake ʻi he sino tatau pē ko ia naʻe fakatokoto hifo ʻi he fonualoto ʻo Siosefa ʻo ʻAlemateá, ko e sino tatau pē ko ia naʻe teuteuʻi ai ʻe kinautolu naʻe ʻofa aí. ʻA e Sīsū Kalaisi tatau pē ne tuʻu mei he fonualotó, ʻo ne ʻomi mo ia ʻa e sino ko ia kuo fakahaohaoaʻi mo fakamaʻá, … peá ne ʻave mo ia ʻi heʻene pulia mei he sio fakamamaʻu ki ai ʻa e kakaí ʻi Selusalemá pea pehē ange ʻe he ongo tangata naʻe kofu hinehiná: “ ʻE pehē pē ʻene toe haʻu ʻo hangē ko hoʻomou mamata ʻene ʻalu haké.” [Vakai, Ngāue 1:10–11.]

Ko Sīsū ʻeni ʻo Nasaleti ʻoku tui ki ai e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻOku tau tui foki ʻe fakahoko e talaʻofa kuo fai fekauʻaki mo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ka hokosia e taimi kuo malangaʻi ai ʻa e ongoongoleleí ki māmani hono kotoa, ki he puleʻanga, faʻahinga, lea mo e kakai, ʻi he taimi he ʻikai ha tuli tonuhia ʻa e tangatá, ʻoku tau tui ʻe maʻu ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá, ʻi he mālohi ʻo ʻetau Tamai Hēvaní, ʻa e ngaahi tāpuaki fakaʻofoʻofa ʻo e toetuʻu mei he maté, pea ʻe hāʻele hifo ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí ʻi he mālohi mo e nāunau ke nofo ʻi he māmaní. ʻOku tau tui ʻe hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ke nofo fakataha mo kinautolu ʻoku moʻui taau mo e nāunau fakasilesitialé.9 [Vakai, fokotuʻu hono 2 he peesi 33.]

ʻOku tau tali e fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú ki he misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe ʻalu hifo ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ki he vaí pea papitaiso ia ʻe Sione, pea ʻi heʻene ʻalu hake mei he vaí, naʻe maliu hifo ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní kiate ia ʻo hangē ko e lupe. Pea naʻe ongo mai ha leʻo mei he langí, “Ko hoku ʻAlo ʻofaʻangá ʻeni, ʻa ia ʻoku ou fiemālie lahi aí.” [Vakai, Mātiu 3:13–17.]

ʻOku ʻi ai nai mo ha toe meʻa ʻe pau ange ai? Ko e moʻoni, ʻoku ʻi heʻetau Tohi Tapu fakaʻofoʻofá ʻa e ngaahi fakamatala kotoa ko iá mo ha toe ngaahi fakamatala lahi ange. ʻI he taimi ʻoku lea ʻaki ai ʻe he kakaí pe te nau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau tui ki he misiona fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí, talaange ke nau ʻilo ʻoku tau tui ki he meʻa kotoa pē ʻoku akoʻi ʻe he Tohi Tapú ʻo fekauʻaki mo iá. ʻOku tau tui ki he talanoa ki heʻene fokotuʻutuʻu mo akonekina hono kakaí, pea iku ki hono … tutuki iá.10

ʻOku tau tali taʻe toe fehuʻia e fakamoʻoni ʻa kinautolu naʻa nau tohi e ʻuluaki tohi ʻe fā ʻi he Fuakava Foʻoú fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku fuʻu mahinongofua ʻo hangē ai kiate au ʻe lava ke mahino ia ki he tokotaha kotoa pē ʻoku faʻa fakakaukau leleí. Ko hono moʻoní naʻe toe tuʻu hake ʻa e Fakamoʻuí hili hono tutukí mo hono fakatokoto hifo ʻi he fonualotó, pea naʻá ne feohi mo ʻene kau ākongá ʻi he ʻaho ʻe fāngofulu, naʻá ne kai ika mo e huʻahone mo kinautolu, naʻa nau ala ki he mataʻifaʻo ʻi hono ongo nimá mo e monuka hono vakavaká ʻi he taó. Naʻá ne folofola kiate kinautolu lolotonga ʻene ʻi honau haʻohaʻongá, “Vakai ki hoku nimá mo hoku vaʻé, ko au pē ia: ala mai kiate au, pea mou vakai; he ʻoku ʻikai kakano mo hui ha laumālie, ʻo hangē ko ia ʻoku mou ʻiló ni ʻiate aú.” [Vakai, Luke 24:39–43.] Ko e fakamoʻoni ʻeni ia ʻoku ʻikai toe ala fakakikihiʻi ka ʻoku ʻi ai e tokolahi ʻo e fānau ʻa ʻetau Tamaí ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu.11 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 33.]

ʻOku ʻomi kiate kitautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e fakamoʻoni ʻa Siosefa Sāmitá ha toe fakamoʻoni makehe ki he faka-ʻOtua ʻo Kalaisí.

Naʻe ʻohake ʻi he maama motuʻá ʻa e fehuʻi ʻo pehē naʻe ʻikai faka-ʻOtua ʻa e tupuʻanga ʻo Sīsuú, koeʻuhí he naʻe fāʻeleʻi mai Ia ko ha kiʻi valevale ʻi ha ʻaiʻangakai ʻo e manú, ko ʻene faʻeé ko Mele pea ko ʻene tamaí ʻa Siosefa ko e tangata tufungá. Kuo fakahā ʻe ha tokolahi ko ha tangata maʻongoʻonga mo lelei ia, ka naʻa nau fie maʻu ke lau naʻe ʻikai faka-ʻOtua hono ʻaloʻi maí.

Kae meʻamālie, kuo tau maʻu ʻe kitautolu Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ha fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ngaahi meʻá ni; pea ʻikai ko ia pē, kuo tau maʻu ʻa e fakamoʻoni naʻá Ne hāʻele ki [he] hemisifia hihifó ʻo hangē ko ʻene hā ʻi he Tohi ʻa Molomoná, pea malanga ʻi he konitinēnití ni ki he kakai Nīfaí. Naʻe ʻikai ke Ne hāʻele mai ko ha kiʻi valevale ʻi he taimi ko ʻení, ka naʻá Ne hāʻele mai ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí; pea naʻe kalangaʻi ʻene hāʻele maí ʻe ha leʻo naʻe mahuhuhuhu ai ʻa e loto ʻo e tokotaha kotoa pē naʻe nofo ʻi he fonuá. Naʻá Ne hāʻele mai he taimi ko ʻení ko ha tangata mei he langí, pea naʻa nau mamata ki Heʻene hāʻele maí. Naʻa nau ʻiloʻi ko e Kalaisí ia, he naʻe ʻosi kikiteʻi pē ʻe heʻenau kau palōfitá ʻEne hāʻele maí. Naʻá ne foaki kiate kinautolu ʻa e fokotuʻutuʻu tatau naʻe ʻi he Siasi ʻi Selusalemá. Naʻá ne akonaki kuo pau ke papitaiso kinautolu, ʻo hangē ko hono papitaiso Iá, ʻe kinautolu ʻoku maʻu ʻa e mafai ke fakahoko ʻa e ouau ko iá. [Vakai, 3 Nīfai 11:1–27.] Naʻe ʻikai ko ha lea ʻeni ʻa ha tangata noaʻia pē; ko e folofola ia ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá, ʻa ia kuó Ne hāʻele hake ki Heʻene Tamaí, pea kuó Ne toe hāʻele mai, koeʻuhí ke maʻu ʻe he fānau ʻa e tangatá ha toe fakamoʻoni ke tānaki atu ki he ngaahi fakamoʻoni kuo ʻosi foaki kiate kinautolú.12

Ko e hā mo ha toe fakamoʻoni hangatonu ki he toetuʻu mei he maté ka ko ʻene hāʻele hifo ki he haʻohaʻonga ʻo e [kau Nīfaí] ʻi hono sino toetuʻú ʻo akoʻi kiate kinautolu ʻa e Ongoongolelei tatau pē ko ia naʻá Ne akoʻi ʻi Selusalemá? Pea kuó ne fakahoko ʻeni ʻa e talaʻofa naʻá ne fai ʻi Selusalemá ʻi heʻene pehē, “Pea ʻoku ai mo ʻeku fanga sipi kehe, ʻoku ʻikai ʻi he lotoʻā ko ʻení; te u ʻomi ʻa kinautolu foki, pea te nau fanongo ki hoku leʻó; pea ʻe ai ʻa e lotoʻā pē taha, mo e tauhi pē taha.” [Sione 10:16] Naʻá Ne hāʻele mai ʻi hono sino toetuʻú ke ʻomi kiate kinautolu ʻa e fakamatala ko ia naʻá ne tomuʻa tala ʻoku totonu ke foaki kiate kinautolu ʻokú ne lolotonga malanga ki aí.

Ko ha meʻa fakaʻofoʻofa ʻeni naʻe aʻusia ʻe he kakai ko iá. Hili ʻene akonaki kiate kinautolu ʻi he ʻahó kakato … naʻá ne fakamoʻui honau kakai mahakí mo tāpuakiʻi ʻenau fānaú pea hokohoko atu hono akoʻi kinautolu ʻi he fakaʻofoʻofa ʻo ʻene Ongoongoleleí. Naʻe ʻikai ha toe veiveiua ʻi honau lotó ko e Fakamoʻui ia ʻo e māmaní. Naʻa nau mamata ki heʻene hāʻele hifo mei he langí mo fakamoʻoni ki hono mālohi fakaofó. … Naʻá ne hāʻele mai ʻi he nāunau. Naʻe ʻalu hifo ha kau ʻāngelo mei he langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afi ʻo takatakai ʻa e fānau īkí pea naʻe takatakai ʻa kinautolu ʻaki ʻa e afi. Pea naʻe tauhi ʻa kinautolu ʻe he kau ʻāngeló. [Vakai, 3 Nīfai 17:6–24.]

Naʻe ʻikai ko ha ngaahi fakakaukau pē ʻeni naʻe ʻikai hoko moʻoni, ka ko ha ngaahi meʻa fakaofo naʻe hoko ke manatuʻi ʻe kinautolu naʻa nau aʻusiá ʻo taʻengata. ʻOku tali e lekōtí ni, ʻe he Kāingalotu ʻo e Siasí, ko ha fakamoʻoni ʻo e toetuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ko hotau ʻEikí.13

Pea toki tuʻu hake ʻi he ʻaho mo e kuonga ʻoku tau moʻui aí ha toe tokotaha. … Naʻe ʻikai ngata pē ʻi hono maʻu ʻe [Siosefa Sāmita] ʻa e fakamoʻoni ʻa e Tohi Tapú ko e Kalaisí ʻa Sīsuú, ka naʻá ne mamata ki he ʻOtua ko e Tamaí ʻokú ne tuʻu ʻi he ngaahi ʻao ʻo e langí, kuo fakakofu ʻaki ʻa e nāunau, mo Sīsū Kalaisi, ko e Huhuʻi ʻo e māmaní kuo hakeakiʻí ʻi Hono nima toʻomataʻú, peá ne fanongo ki he leʻo ʻo e ʻEikí ʻoku pehē, “Ko hoku ʻ Alo ʻOfaʻangá ʻeni, fanongo kiate Ia.” [Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:16–17.] Naʻá ne fai ʻene fakamoʻoni ki he meʻa-hā-mai nāunauʻiá ni kiate kinautolu naʻa nau feohí. Naʻe maʻu foki ʻe ha niʻihi kehe ha fakamoʻoni mei he langí. Naʻe fakautuutu mo fakamālohia ʻenau fakamoʻoni ki hono faka-ʻOtua ʻo e misiona ʻo e Fakamoʻuí, ʻo ʻikai ai kei hoko ko ha hisitōlia motuʻa pē ʻa e moʻui ʻa e ʻOtuá mo e hoko ʻa Sīsū ko e Kalaisí; naʻa nau ʻiloʻi fakatāutaha ia, he kuo nau maʻu ʻe kinautolu mo ha fakamoʻoni.14

Ki heʻeku fakakaukaú, ko e taha ʻo e ngaahi fakamoʻoni mālohi taha ki hono faka-ʻOtua ʻo e moʻui ʻa hotau Fakamoʻuí ko e fakamoʻoni ko ia ʻa Siosefa Sāmitá ʻa ia naʻá ne tuku hifo ʻene moʻuí ko ha fakamoʻoni ki hono moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.15 [Vakai, fokotuʻu hono 3 he peesi 33.]

ʻE lava ke tau takitaha maʻu ha fakamoʻoni fakatāutaha ko Sīsuú ko e Kalaisí ia.

ʻOku tau maʻu mo ha toe fakamoʻoni ʻe taha, ko ha toe fakamoʻoni ʻoku haohaoa ange mo fai fakalotoa ange he ko ha fakamoʻoni ia ʻoku haʻu ki he fakafoʻituituí ʻi he taimi kuó ne fai ai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau Tamai ʻi Hēvaní. Ko ha fakamoʻoni ʻoku māfana ʻi hotau laumālié ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻi he taimi kuo tau fakahoko ai ʻa e ngāue naʻe folofola ʻa e ʻEikí kuo pau ke tau fakahoko kapau ʻoku tau fie ʻilo pe ko e akonaki ia ʻa e ʻOtuá pe ʻa e tangatá.16

Naʻá Ne folofola tonu pē, “Ko ʻeku akonakí ʻoku ʻikai ʻaʻaku, ka ʻoku ʻaʻana naʻá ne fekau aú. Pea ko ia ia ʻe fai ki hono finangaló, te ne ʻilo ʻa e akonakí, pe ʻoku ʻi he ʻOtuá ia, pe ko ʻeku lea ʻiate au pē.” (Sione 7:16–17) Ko ʻEne talaʻofa tonu pē ia. ʻOku tali ʻe kitautolu kau Kalisitiane ʻi he māmaní kotoa, ʻa e talaʻofa ko iá pea ʻoku totonu ke tau feinga ke fakamoʻoniʻi ia ke tau sio pe ʻoku ʻi ai hano ola pe ʻikai. Kuo fai ʻeni ʻe ha tokolahi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku ʻi ai … ha tokolahi kuo nau ʻahiʻahiʻi, ha tokolahi ʻoku nau ʻilo ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū ʻa e Kalaisí, ko e Fakamoʻui Ia ʻo māmaní.17

Ko ia, ʻoku ʻikai ngata pē heʻetau maʻu e fakamoʻoni ʻa e ngaahi lekōtí … , ʻikai ngata pē ʻi heʻetau maʻu e fakamoʻoni ʻa e kau tangata lelei kuo moʻui he māmaní ʻi hotau kuongá ni, ka kapau kuo tau fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fie maʻu ʻe heʻetau Tamai Hēvaní, kapau ʻoku tau tui ki he ʻOtuá, kapau kuo tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá, kapau kuo papitaiso kitautolu ʻi he fakauku, kapau kuo tau maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he nima ʻo e kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí kuo fakamafaiʻí, ʻoku ou pehē, kapau kuo tau fai e ngaahi meʻá ni hono kotoa ta ʻoku maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ha ʻilo pau he ʻikai lava ke fakaʻikaiʻi ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ko Sīsū Kalaisi ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. …

… ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e kāingalotu loto-fakatōkilalo ʻo e Siasí ni, ʻoku ou fakamoʻoni atu ʻokú ne moʻui ʻo hangē pē ko ʻeku ʻiloʻi ʻoku ou moʻuí. … Ko e Kalaisí ʻa Sīsū, pea ʻoku ou ʻiloʻi kuo pau ke ʻiloʻi ia ʻe he fānau ʻa e tangatá, kuo pau ke nau tali ia, pea ʻi he folofola ʻaʻana ʻoku ʻafio ʻi he langí, “ ʻe peluki ʻa e tui kotoa pē, pea ʻe vete ʻe he ʻelelo kotoa pē ko Sīsū ʻa e Kalaisí.” [Vakai, T&F 88:104.]18 [Vakai, fokotuʻu hono 4 he peesi 33.]

Ko hotau misioná ke vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau ʻilo kau kia Sīsū Kalaisí mo e kakai fulipē.

ʻOku ou pehē kiate kimoutolu Kāingalotu ʻo e Siasí, ʻoku ʻikai mo ha toe kakai ʻi māmani kotoa ʻoku nau maʻu ʻa e fakamatala ʻoku tau maʻú fekauʻaki mo hono faka-ʻOtua ʻo e Fakamoʻuí; pea kapau ʻoku ʻikai ke tau tui kiate Ia, ʻe lahi ange hotau fakamalaʻiaʻí ʻi he kakai kehe kuo teʻeki ai ke nau ʻilo e fakamatala ko iá. ʻE lava leva ke tau fakahā ki māmani taʻe ha veiveiua ʻoku tau tui ki he ngaahi meʻá ni. …

ʻOku ou fakamālō kiate kimoutolu kuo mou maʻu ʻa e faingamālie mo e tāpuaki ko ʻení ʻi hoʻomou moʻuí. Pea ʻoku ou kole atu kiate kimoutolu, ko homou tokoua, ko e taha ʻo e māʻulalo taha ʻiate kimoutolú, ke ʻoua naʻa mou fūfuuʻi hoʻomou māmá ʻi ha lalo puha fuá. ʻOua naʻa fūfuuʻi mei homou kāingá ʻa e ʻilo ko ia kuo foaki kiate kimoutolu ʻe he ʻOtuá.

ʻOua naʻa mou fakaʻitaʻi kinautolu, kae ʻoua naʻa mou taʻefakapotopoto ke fūfuuʻi meiate kinautolu ʻa e ongoongolelei ʻa Kalaisí. Ko e mālohi pē ʻeni ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻui ʻi he puleʻanga fakasilesitialé.19

Ko e kakai tangata mo fefine fiefia taha ʻokú ke ʻiloʻi he māmaní ʻa kinautolu ko ia ʻoku nau moʻui fakatatau mo e ngaahi akonaki ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Ko kinautolu ia kuo pau ʻenau moʻui taʻengatá; ko kinautolu ia ʻoku mahino ki ai e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí. … ʻI heʻeku fefonongaʻaki holo ʻi māmani ʻo ʻave ʻa e pōpoaki ní, naʻe fonu hoku laumālié ʻi he fiefia, pea nenefu ʻeku vakaí ʻi he loʻimatá ʻi heʻeku vakai ki hono fakahaohaoaʻi e moʻui ʻa e tangatá ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuó u mamata ʻiate kinautolu naʻe loto-foʻi, ʻiate kinautolu naʻe ʻi he fakapoʻulí, kinautolu naʻa nau fehuʻia e taumuʻa ʻo ʻenau moʻuí, pea ʻi hono akoʻi kiate kinautolu e ngaahi moʻoni nāunauʻia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, naʻa nau liliu, naʻa nau ako ke nau fiefia, loto-fiemālie, nonga, vēkeveke ʻi he tui mo hono akoʻi ʻo e ongoongolelei naʻe malangaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻi he taimi naʻá ne ʻi māmani aí mo fefonongaʻaki ʻi Kālelí.

Ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ʻoku ʻikai mahino ia ki māmani, ka ko hotau misioná ke tokoni ke mahino ia kiate kinautolu, ʻo ʻikai ke tau ʻoatu ʻa e pōpoakí ni ʻi he fie poto, ʻikai ʻi he fie lahi, ka ʻi he ʻofa faka-Kalaisi ki he kakai kotoa pē, ʻi he angalelei mo e ʻofa. …

ʻI heʻeku hoko ko e taha ʻo e kau māʻulalo taha ʻiate kimoutolú, ʻoku ou fakafetaʻi kiate ia ʻaki hoku lotó kotoa koeʻuhi ko e ʻiloʻilopau kuo hoko mai ki heʻeku moʻuí. … Kae mahuʻinga tahá, ʻoku ou fakafetaʻi kiate ia koeʻuhi ko e ʻilo kuo fakatō ki hoku laumālié; ʻoku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻeku Tamai Hēvaní, ʻoku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisí ko e Fakamoʻui ia ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá, pea ʻoku ʻikai mo ha toe hingoa ʻi he lalo langí ʻe lava ke hakeakiʻi ai ʻa e kakaí, ka ko e huafa pē ʻo Sīsū Kalaisi, ko hotau ʻEikí. ʻOku ou ʻilo naʻá ne hāʻele mai ki māmani ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní, naʻá ne foaki ʻa e mafai fakalangí ki ha tamasiʻi loto-fakatōkilalo naʻe fekumi ki he moʻoní, pea ko hono olá ʻa hono fokotuʻu ʻo e Siasi ko ia ʻoku tau kau ki aí; pea ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi ʻo e ʻOtuá ki he fakamoʻuí kiate kinautolu kotoa pē ʻoku tuí.20

ʻOku ou lotua ke tau moʻui ʻo hoko ko ha kau faʻifaʻitakiʻanga moʻui taau ʻo ʻEne ngāué. ʻOku ou lotua ke tau moʻui taau pehē ʻo fakahaaʻi ai ko ha kau tui moʻoni kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí.21 [Vakai, fokotuʻu hono 5 he peesi 33.]

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Ako mo Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi fakakaukau ko ʻení lolotonga hoʻo ako e vahé pe teuteu ke akoʻí. Ki ha toe tokoni makehe, vakai ki he peesi vii–ix.

  1. Lau ʻa e talanoa he peesi 23. Ko e hā haʻo tali ki ha taha ʻokú ne talamai ʻoku ʻikai tui e Kāingalotu ʻo e Siasí kia Sīsū Kalaisi?

  2. Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Sāmita, “ ʻOku ʻikai ngata pē ʻi heʻetau tui naʻe moʻui ʻa Sīsū ʻo Nasaletí ʻi he māmaní, ka ʻoku tau tui ʻokú ne kei moʻui” (peesi 25–26). Ko e hā e ngaahi ʻuhinga ʻoku tui ai e Kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku moʻui ʻa Sīsū Kalaisi he ʻaho ní? Ko e hā e ngaahi ʻuhinga fakatāutaha ʻokú ke tui ai ki hení?

  3. Toe fakamanatu nounou ʻa e peesi 26–29. Ko e hā ha ngaahi talanoa pe konga tohi mei he folofolá kuó ne fakamālohia hoʻo fakamoʻoní ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá? Lau ʻa e 1 Nīfai 10:17 pea fakakaukauʻi e ngaahi founga ʻe lava ke fakatupulaki ai hoʻo mahino ki he misiona ʻo e Fakamoʻuí.

  4. ʻI hoʻo lau ʻa e peesi 30–31, fakakaukau ki he founga kuo fakamālohia ai hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí ʻe hoʻo talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí. Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe he mātuʻá ke tokoniʻi ʻaki ʻenau fānaú ke maʻu ʻa e fakamoʻoni ko ʻení?

  5. Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ongo ʻokú ke maʻu ʻi hoʻo lau ʻa e fakamoʻoni ʻa Palesiteni Sāmita he peesi 31–32? Fakakaukau angé ki ha ngaahi taimi ne ke mamata ai ki he liliu e moʻui ʻa e kakaí tupu mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Kuo liliu fēfē nai ʻe he ongoongoleleí hoʻo moʻuí?

Ngaahi Potufolofola Fekauʻakí: Mātiu 16:15–17; 17:1–5; 2 Nīfai 25:26; ʻAlamā 5:45–48; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 76:22–24; 110:1–4

Tokoni fakafaiakó: “[Fakaʻehiʻehi] mei he vaivaiʻanga ko hono fakamatalaʻi ʻo tōtuʻa ha meʻa… . Ko ʻetau akoʻi ʻa e kakaí, ka ʻoku ʻikai ko e tefitó; pea … ko e faʻunga ʻo e lēsoni kotoa pē kuó u mamata ai, kuo pau ke lahi ange ʻa e meʻa ʻe hā aí, ʻi he meʻa ʻe lava ke akoʻi ʻi he vahaʻa taimi ʻoku ʻoatú” (Jeffrey R. Holland, “Akoʻi mo Ako ʻi he Siasí,” Liahona, Sune 2007, 59).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. ʻI he Deseret News, Dec. 27, 1924, Church section, 6; vakai foki, Sharing the Gospel with Others, sel. Preston Nibley (1948), 201–2.

  2. “Testimony of Elder George Albert Smith,” Liahona: The Elders’ Journal, Feb. 2, 1915, 502.

  3. ʻI he Robert L. Simpson, The Powers and Responsibilities of the Priesthood, Brigham Young University Speeches of the Year (Mar. 31, 1964), 8.

  4. ʻI he Deseret News, Dec. 27, 1924, Church section, 6.

  5. ʻI he Deseret News, Jan. 15, 1927, Church section, 8.

  6. ʻI he Conference Report, Oct. 1921, 39.

  7. ʻI he Conference Report, Apr. 1918, 39.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1904, 63.

  9. ʻI he Deseret News, Dec. 27, 1924, Church section, 6.

  10. ʻI he Conference Report, Oct. 1950, 156.

  11. ʻI he Conference Report, Apr. 1939, 120–21.

  12. ʻI he Conference Report, Apr. 1905, 61.

  13. ʻI he Conference Report, Apr. 1939, 121–22.

  14. ʻI he Conference Report, Apr. 1905, 61–62.

  15. ʻI he Deseret News, Jan. 15, 1927, Church section, 8.

  16. ʻI he Deseret News, Dec. 27, 1924, Church section, 6.

  17. Sharing the Gospel with Others, 206; lea naʻe fai he ʻaho 4 ʻo Nōv. 1945, ʻi Uasingatoni, D.C.

  18. ʻI he Deseret News, Dec. 27, 1924, Church section, 6.

  19. Sharing the Gospel with Others, 211, 214; lea naʻe fai he ʻaho 4 ʻo Nōv. 1945, ʻi Uasingatoni, D.C.

  20. ʻI he Conference Report, Oct. 1927, 48–50.

  21. ʻI he Deseret News, Jan. 12, 1907, 31.

“ ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui hoku Huhuʻí pea ʻoku ou fiefia ke ngāue ʻi he loto-fakatōkilalo ke fokotuʻu ʻEne ngaahi akonakí.”

“ ʻOku tau tali taʻe toe fehuʻia e fakamoʻoni … ʻi he Fuakava Foʻoú fekauʻaki mo e toetuʻu ʻa e Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá.”

ʻI he ʻaʻahi ʻa e Fakamoʻui kuo toetuʻú ki he kakai Nīfaí, “naʻe ʻalu hifo ha kau ʻāngelo mei he langí ʻo hangē ʻoku nau ʻi he lotolotonga ʻo e afi ʻo takatakai ʻa e fānau īkí.”