Akonaki ʻa e Kau Palesitení
Vahe 1: Ko Hono Moʻuiʻaki e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki aí


Vahe 1

Ko Hono Moʻuiʻaki e Meʻa ʻOku Tau Tui Ki aí

Kuo pau ke hāsino ʻetau tui fakalotú ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó.

Mei he Moʻui ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻI he taʻu 34 ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá, naʻá ne hiki ai haʻane ngaahi fakapapau naʻá ne ui ko ʻene “tefitoʻi tui fakatāutahá”—ko ha ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻe 11 naʻá ne tukupā ke ne moʻuiʻaki:

“Te u fakakaumeʻa ki he tuēnoá mo fiefia ʻi hono tokoniʻi e ngaahi fie maʻu ʻa e masivá.

“Te u ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá ʻo fakalotoa kinautolu ke nau tui ʻe fakamoʻui kinautolu.

“Te u akoʻi ʻa e moʻoní ke mahino pea faitāpuekina ai ʻa e faʻahinga kotoa ʻo e tangatá.

“Te u fekumi kiate ia kuó ne fai ha fehālākí ʻo feinga ke fakafoki mai ia ki ha moʻui anga-māʻoniʻoni mo fiefia.

“He ʻikai ke u feinga ke fakamālohiʻi ʻa e kakaí ke nau moʻuiʻaki hoku ngaahi ʻulungāanga mahuʻingá ka te u ʻofeina kinautolu ke nau fai e meʻa ʻoku totonú.

“Te u nofo mo e kakaí pea tokoni ke nau fakaleleiʻi ʻenau ngaahi palopalemá ke nau fiefia ʻi he moʻui he māmaní.

“Te u fakaʻehiʻehi mei he ongoongoa ʻi he ngaahi tuʻunga māʻolungá pea he ʻikai ke u poupouʻi e fakahekeheke ʻa e ngaahi kaungāmeʻa taʻe fakaʻatuʻí.

“He ʻikai ke u fakalaveaʻi ha loto ʻo ha taha ʻi he ʻiloʻilopau, ʻo aʻu ai pē ki ha taha kuo faihala mai kiate au, ka te u feinga ke failelei mo fakakaungāmeʻa kiate ia.

“Te u ikunaʻi hoku vaivai ke siokita mo meheká peá u fiefia ʻi he ngaahi lavameʻa ʻa e fānau kotoa ʻeku Tamai Hēvaní.

“He ʻikai ke u hoko ko ha fili ki ha taha.

“ʻI heʻeku ʻiloʻi ko ia naʻe foaki mai ʻe he Huhuʻi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá ki he māmaní ʻa e palani pē ʻe taha ʻe lava ke tau fakalakalaka kakato mo tau fiefia moʻoni ai he moʻuí ni mo e moʻui ka haʻú, ʻoku ou ongoʻi ai ʻoku ʻikai ngata pē heʻene hoko ko ha fatongiá, ka ko ha tāpuaki fungani ia ke fakamafola atu ʻa e moʻoni ko ʻení.”1 [Vakai, fokotuʻu 1 ʻi he peesi 10.]

Ko kinautolu ne nau ʻiloʻi ʻa Palesiteni Sāmitá, ne nau tala ʻo pehē naʻá ne moʻuiʻaki ʻene tuí. Naʻe vahevahe mai ʻe ʻEselā Tafu Penisoni ʻi heʻene kei mēmipa he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ha meʻa ne hoko ʻa ia naʻe faipau ai ʻa Palesiteni Sāmita ki heʻene fakapapau ke “ʻaʻahi ki he mahakí mo e faingataʻaʻiá ʻo fakalotoa kinautolu ke nau tui ʻe fakamoʻui kinautolu:

“He ʻikai ke teitei hōloa ʻeku houngaʻia koeʻuhí ko ʻene faʻa ʻaʻahi ange ki hoku ʻapí lolotonga ʻeku [mamaʻo] ngāue fakafaifekaú. … ʻOku tautefito ʻeku fakamāloó ko ʻene ʻaʻahi mai ʻi ha pō ʻe taha ne mei mate ai ha taha ʻema fānau. Naʻe ʻikai tomuʻa talaange, ka naʻe tuku ʻe Palesiteni Sāmita hono taimí kae haʻu ki homa ʻapí ʻo hilifaki hono ongo nimá ʻi he ʻulu homa ʻofefiné, ʻa ia ne laulau houa hono fuofua ʻe heʻene faʻeé, peá ne talaʻofa ange te ne sai. Ko Palesiteni Sāmita ʻeni, naʻe ʻi ai maʻu pē hono taimi ke tokoni, tautefito kiate kinautolu naʻe puké, mo kinautolu ne vivili taha ʻenau fie maʻu iá.”2

Naʻe fakamatala ʻa Sipenisā W. Kimipolo ki ha meʻa ne hoko ʻa ia ne fakahaaʻi ai ʻe Palesiteni Sāmita ʻene lotoʻaki ke fai lelei ki ha “taha kuo faihala ange kiate iá:”

“Naʻe lipooti ange kia [Palesiteni Sāmita] naʻe kaihaʻasi ʻe ha taha ʻa e ʻufiʻufi mafana ʻo ʻene kiʻi lomá. Naʻe ʻikai ke ne ʻita ka naʻá ne tali ange: ‘Pehēange mai ne mau ʻiloʻi ko hai naʻá ne fai iá ke mau ʻoange hano kafu, he mahalo pē naʻe siʻi mokosia; pea mo ʻoange foki haʻane meʻakai he ʻoku pau pē naʻá ne siʻi fiekaia.’”3

Naʻe tohi ʻe ha taha ʻo kau kia Siaosi ʻAlipate Sāmita ʻo pehē: “Ko ʻene tui fakalotú, ʻoku ʻikai ko ha tokāteline pē ia ʻoku faʻo ʻi ha ʻaisi fakamokomoko. ʻOku ʻikai ko ha lau pē. ʻOku mahuʻinga ange ia kiate ia ʻi haʻane mālieʻia ʻi ha foʻi palani fakaʻofoʻofa. ʻOku mahulu ange ia ʻi he filosofia pē ʻo e moʻuí. Ko ʻene tuí, ko e tui fakalotú ko e laumālie ia ʻoku moʻuiʻaki ʻe ha tangata, ko e ʻuhinga ia ʻo ʻene fai ʻo ha meʻa, neongo kapau ko haʻane leaʻaki pē ha foʻi lea ʻofa ʻe taha pe foaki atu ha ipu vai momoko. Kuo pau ke hāsino ʻene tui fakalotú ʻi heʻene ngaahi ngāué. Kuo pau ke huluni ia ʻi he tapa kotoa pē ʻo e moʻui fakaʻahó.”4

Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe hono tokoni ʻi he Kau Palesitenisī ʻuluakí ko Palesiteni J. Lūpeni Kalake ko e Siʻí ʻa e angatonu fakatāutaha ʻa Palesiteni Sāmitá ʻaki ʻa e kupuʻi lea ko ʻení: “Ne kau ia he kakai tokosiʻi te ke lava ʻo pehē naʻá ne moʻuiʻaki e meʻa naʻá ne akoʻí.”5

Ngaahi Akonaki ʻa Siaosi ʻAlipate Sāmitá

ʻOku hanga ʻe heʻetau talangofua ki he ongoongoleleí—kae ʻikai ko ʻetau mēmipa pē ʻi he Siasí—ʻo fakafeʻungaʻi hono ui ʻaki kitautolu ʻa e Kāingalotú.

Ko e mōihū ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha moʻui ia ʻoku līʻoa, ko ha holi ke taau mo e tokotaha ne faʻu kitautolu ʻi Hono tataú pea kuó Ne foaki mai ʻa e meʻa kotoa peé … ko ha meʻa mahuʻinga ia ke maʻu—ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.6

Ko ha ongo fakafiefia moʻoni ia ke te kau ki ha siasi ʻo ha kāingalotu ʻofa. ʻOku ʻikai feʻunga ke tohiʻi pē hotau hingoá ʻi he lekōtí. ʻOku mahuʻinga ke tau moʻui ʻi ha founga ʻe ui ai ʻa kitautolu ko e Kāingalotu, pea kapau te mou fai ia, te mou fiefia. …

ʻI he hāʻele mai ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí ki he māmaní peá Ne kamata malanga ʻaki e Ongoongolelei ʻo e Puleʻangá, naʻe tokolahi ha kakai ne nau fakasītuʻaʻi ʻEne pōpoakí, tautautefito ki he kau Fālesi fie māʻoniʻoní, ʻo nau tala ko e hako kinautolu ʻo ʻĒpalahame pea nau fakahaaʻi mai ʻe hanga ʻe honau tupuʻangá ʻo fakamoʻui ʻa kinautolu ʻi he Puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

Naʻe fakahā ange ʻe he Fakamoʻuí kapau ko e fānau kinautolu ʻa ʻĒpalahame, te nau fai e ngaahi ngāue ʻa ʻĒpalahamé. [Vakai ki he Sione 8:33–39.] ʻOku ou fie lea ki he Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻo kapau ʻoku tau taau ke ui ʻa kitautolu ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku ʻuhinga iá he ʻoku tau moʻui anga māʻoniʻoni, pea ko e taumuʻa ia ʻo e Ongoongoleleí ke ne fakafeʻungaʻi kitautolu he founga ko iá. Kuo aʻu e māmaní ki ha tūkunga kuo fuoloa hono kākaaʻi ia ʻe he filí mo ne tala ko e meʻa pē ʻoku fie maʻú ko e tui ʻataʻatā pē ki he ʻOtuá, pea ʻoku ou tailiili ai. Ko e foʻi kākā pē ia ʻa e filí.7 [Vakai ki he fokotuʻu fika 2 ʻi he peesi 10.]

Ko e “Tui faka-Māmongá,” hangē ko hono uí, ko e Ongoongolelei ia ʻo Sīsū Kalaisí, pea ko e mālohi foki ia ʻo e ʻOtuá ke fakamoʻui ʻa kinautolu kotoa pē ʻoku tui mo talangofua ki hono ngaahi akonakí. ʻOku ʻikai ko kinautolu ʻoku pehē, “ ʻEiki, ʻEikí,” ʻoku nau maʻu e takaua ʻo Hono laumālié, ka ko kinautolu ko ia ʻoku fai ki Hono finangaló [vakai ki he Luke 6:46].8

ʻI heʻeku vakai ki he vahe 7 ʻo e tohi Mātiú pea ʻi he veesi 24, ʻoku ou ʻilo ai ʻeni:

“Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni pea fai ki aí, te u fakatatau ia ki he tangata poto naʻe langa hono falé ʻi he funga maka:

“Pea tō ʻa e ʻuhá pea ʻoho mai ʻa e vaí pea hoko mo e havilí ʻo tō ki he fale ko iá; ka naʻe ʻikai holo ia: he naʻe langa ia ʻi he funga maka.

“Ka ko ia ia ʻoku fanongo ki heʻeku ngaahi talá ni pea ʻikai fai ki aí, ʻe fakatatau ia ki he tangata vale ʻa ia naʻe langa hono falé ʻi he ʻoneʻoné:

“Pea tō ʻa e ʻuhá pea ʻoho mai ʻa e vaí, pea hoko mo e havilí, ʻo tō ki he fale ko iá; pea holo ia; pea ko e meʻa lahi ʻa hono holokí.” [Mātiu 7:24–27.]

Ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻoku tau ʻilo ki he finangalo ʻo e Tamaí pea fai ki ai? Ko e toko fiha ʻo kitautolu ʻoku tau fakatoka fakaʻaho ha fakavaʻe mo langa ha faʻunga ʻoku fenāpasi mo e tuʻunga hotau ʻEikí? ‘ʻIo, ko e tangatá ko e ʻafioʻanga ia ʻo e ʻOtuá, ʻio, ko e ngaahi temipale; pea ʻilonga ha temipale ʻe ʻuliʻi, ʻe fakaʻauha ʻe he ʻOtuá ʻa e temipale ko iá.ʼ [T&F 93:35] Kuó Ne foaki mai ʻa e ʻatamai potó mo e potó kiate kitautolu ʻo mahulu hake ia hotau kāingá. Kuo foaki ki he Kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke nau ʻilo ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié; ko ha ʻilo ʻoku tau ʻi hení he naʻa tau tauhi hotau muʻaki tuʻungá pea kuo foaki mai ʻa e faingamālie ke tau maʻu ai e moʻui taʻengatá ʻi he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní, ʻo ka tau tauhi hotau tuʻunga hono uá. He ʻikai fakamaauʻi kitautolu ʻo hangē ko hono fakamaauʻi hotau ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻo e māmaní, ka ʻe fakamaauʻi kitautolu ʻo fakatatau mo e ngaahi faingamālie lahi ange kuo foaki mai ke tau tauhí. Te tau kau he niʻihi kuo maʻu e folofola ʻa e ʻEikí mo fanongo ki Heʻene ngaahi tō folofola maí pea kapau te tau fai ki ai ʻe ʻatautolu ʻa e moʻui taʻengatá pea ka ʻikai ko hono olá ko ʻetau malaʻia.9

Fai e ngāué ke toe lelei ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Tau fakafoʻou ʻetau loto vilitaki ke hoko ko ha Kāingalotu moʻoni ʻo e Siasí kae ʻikai fakangalingali pē. … ʻOku ʻikai ke u ʻiloʻi ha taha he ʻikai ke ne lava ʻo fai lelei ange he meʻa ʻokú ne lolotonga ʻi aí, ʻo kapau te ne loto ki ai.10

ʻOku ʻamanaki mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau teuteu pea moʻui taau mo ʻEne ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí.

Ne u vakai ki he vahe uofulu mā ua ʻo e tohi ʻa Mātiú, ki heʻene fakamatala ki he akonaki ʻa e Fakamoʻuí, pea te u lau atu e talanoa fakatātā makehe ko ʻení:

“Pea lea ʻa Sīsū ʻo toe pehēange kiate kinautolu ʻi he fakatātā,

“ʻOku tatau ʻa e puleʻanga ʻo e langí mo e tuʻi ʻe toko taha, ʻa ia naʻe fai ʻa e kātoanga ʻi he taʻane ʻa hono fohá,

“ʻO ne fekau atu ʻe ne kau tamioʻeikí ke ui ʻa kinautolu naʻe tala ki ai ʻa e taʻané. …

“Pea ʻi he haʻu ʻa e tuʻí ke mamata ki he kakaí, naʻá ne ʻiloʻi ʻa e tangata kuo ʻikai ʻi ai ha kofu taʻane:

“Pea pehē ʻe ia kiate ia, kāinga, naʻe fēfeeʻi hoʻo hū mai ki hení ʻoku ʻikai hao kofu taʻané? pea fakalongo pē ia.

“Pea toki pehē ʻe he tuʻí ki he kau tamaioʻeikí, haʻi hono vaʻé mo e nima pea ʻave ʻo lī ia ki he poʻuli ʻi tuʻaʻa; pea ʻe ʻi ai ʻa e tangi mo e fengaiʻitaki ʻo e nifó.

“He ʻoku ui ʻa e toko lahi ka ʻoku fili ʻa e toko siʻi.” [Vakai, Mātiu 22:1–3, 11–14.] …

… Ko ha tangata ʻeni naʻe haʻu ki ha kātoanga kai ʻo ha taʻane pea ʻi he hokosia e taimí, ne vakai atu e tuʻí pe ko e ʻeikí ʻoku ʻikai ke ne tui mai e teunga taʻané. ʻOku mahino naʻe ʻikai tokanga ia ki hono mahuʻingá. Naʻe hū taʻe mateuteu mai ʻo fakaʻamu ke ne kau ki ai. Naʻá ne haʻu ki he kātoanga kaí—he naʻe fakaafeʻi kotoa kinautolu ke omi ki he kātoanga kaí, ka ʻoku ou tui mahalo naʻe totonu ke nau ʻosi ʻiloʻi ko e kakai pē kuo tui e teunga totonú ʻe fakangofua ke nau hū ki lotó, pea naʻe ofo e tangatá ni ʻi hono fehuʻi ange pe ko e hā ʻokú ne haʻu ai ʻi hono tuʻunga ko iá.

Hangē ʻoku fakakaukau e māmaní ia ʻe lava ke nau haʻu ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻoku nau maau ai. ʻOku ʻikai mahino ki he fānau ʻetau Tamaí ʻoku ʻi ai ha teuteu ke fai. Kuo kākaaʻi kinautolu ʻe he filí ke nau tui ʻoku ʻikai fie maʻu ke nau teuteu pea ʻe tali ha faʻahinga meʻa pē ia, ka ʻi he pōpoaki ko ʻeni kuo ʻomi ʻe he Fakamoʻuí ʻi he tala fakatātaá ki hono kaungā-fonongá, ʻoku fakamahino mai ai kuo pau ke fai ʻa e teuteu pea ka ʻikai fai e teuteu ko iá, he ʻikai fakangofua ki ha taha ia ke ne maʻu e ngaahi meʻaʻofa mahuʻinga ange ʻo ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ʻuhinga ia ki he kāingalotu ʻo e Siasí ni ʻoku nau fakakaukau koeʻuhí kuo ʻosi fakaafeʻi mai kinautolú, pea koeʻuhí ʻoku hā honau hingoá ʻi he lekooti ʻo kinautolu kuo uí, ʻoku ʻikai leva ha meʻa ia ke nau toe fai. … Kuo nau fakangaloʻi ʻa e ʻEikí pea ʻikai ke nau teuteu ki he kātoanga kai kuó ne fakaafeʻi kinautolu ki aí.

ʻOku fakataumuʻa mai ʻetau Tamai Hēvaní ke tau teuteu ki he kātoanga kai ʻo e taʻané he ka ʻikai, he ʻikai leva ke tau kau ki ai. ʻOkú Ne ʻamanaki mai ke hokohoko atu hono tauhi ʻi hotau ʻatamaí ʻa e moʻoní pea vahevahe atu e moʻoni ko iá ke hoko ko ha faingamālie ʻi he lotolotonga ʻo ʻene fānaú. ʻOku ʻikai ʻuhinga e hā hotau hingoá ʻo kitautolu he ngaahi lekooti ʻa e Siasí ke pehē kuo pau ke ʻi ai leva ha feituʻu ia moʻotautolu ʻi he puleʻanga fakasilesitialé. Ko kinautolu pē ʻoku moʻui taau ke hoko ko ha kau mēmipa ʻo e puleʻanga ko iá, ʻe ʻi ai ha feituʻu moʻonautolu ai.

ʻI he uhouhonga ʻo e longoaʻa mo e taʻepau ʻoku ʻi ai e māmaní, kapau naʻe ʻi ai ha taimi ne totonu ke tau vakavakaiʻi ai kitautolu, ke ʻiloʻi pe ʻoku tau fai koā e meʻa ʻoku finangalo e ʻEikí ke tau fakahokó, ko e ʻahó ni ia; kapau naʻe ʻi ai ha taimi naʻe totonu ke tau fakapapauʻi ai ʻoku tau ʻi he hala ʻoku fakatau atu ki he moʻui taʻengatá, ko e taimí ni ia. He ʻikai lava ke tau fakasiʻia e ngaahi faingamālie ko ʻení. He ʻikai manukia ʻa e ʻOtuá. Kapau leva kuó ne foaki mai ha meʻaʻofa kiate kitautolu, kapau kuó ne foaki mai ha tāpuaki ʻe lava ke tau maʻu, pea kapau kuó ne fakaafeʻi kitautolu ke tau kau atu ki ha kātoanga pea ʻikai ke tau tokanga ki ai, kuo pau ke tau tofanga ʻi he mamahi ʻe hoko mai kiate kinautolu ʻoku fakafisingaʻi e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí he taimi ʻoku foaki mai aí.11

He ʻikai lava ke tau moʻui ʻo hangē ko e māmaní pea tau ʻamanaki atu ke maʻu hatau feituʻu totonu ʻi he Puleʻangá. ʻOku fakahā mai ʻe he ʻEikí ʻi he vahe ʻuluaki ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻi heʻene folofola fekauʻaki mo e koví: he ʻikai ke ne lava ʻo mamata ki he angahalá pea momoʻi fakaʻatuʻi ia [vakai, T&F 1:31]. Ko ha faitoʻo fefeka ʻeni, he ʻoku fakakaukau hatau niʻihi ʻi he Siasí te tau lava ʻo fakavaʻivaʻinga ʻaki e Ongoongolelei ʻa hotau ʻEikí mo e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ʻo e Moʻui Taʻengatá ka tau kei maʻu pē ʻa e feituʻu ʻoku tau loto ki aí. ʻOku ʻikai moʻoni ʻeni. ʻE mohu ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ka te ne faitotonu pea kapau te tau fie maʻu ha tāpuaki, ʻoku taha pē founga ke tau maʻu ai iá, ʻa ia ko ʻetau tauhi e ngaahi fekaú ke ʻatautolu ai e tāpuakí.12 [Vakai, fokotuʻu fika 3 ʻi he peesi 10.]

Kapau ʻoku tau fakahoko kakato hotau fatongiá, ʻe hoko leva ʻetau moʻuí ko e fakamoʻoni ʻo ʻetau tui ki he ongoongoleleí.

ʻI he taʻu kuo ʻosí, ne u maʻu ai ha faingamālie ke u feʻiloaki mo fetalanoaʻaki ai mo ha kau tangata fekauʻaki mo e ongoongoleleí ʻoku nofo he koló ni [Sōleki Siti], ʻoku ʻikai ko ha kāingalotu ʻo hotau Siasí. Kuo nofo heni ha tangata ʻi ha taʻu ʻe uofulu, ko ha tangata ʻoku ʻikai toe fehuʻia e lelei ʻene moʻuí, ko ha tangataʻi fonua lelei, ko ha tangata pisinisi tuʻukimuʻa pea ko ha taha ʻokú ne maʻu ʻa e ngaahi ongo ʻo e manavaʻofa ki hotau kakaí. Naʻá ne talamai kuo taʻu ʻe uofulu ʻene nofo hení pea kuó ne fakapapauʻi ko ha kakai lelei kitautolu ʻo hangē pē ko hotau ngaahi kaungāʻapi ʻoku nau kau ki he ngaahi siasi kehé; ʻoku ʻikai ha kehekehe te ne mamata ki ai ʻiate kitautolu.

ʻE kāinga ʻoku ou fie fakahā atu kiate kimoutolu ʻoku ʻikai ko ha talanoa lelei ia kiate au. Kapau ʻoku ʻikai ngaohi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí au ke u hoko ko ha tangata lelei ange, ta kuo ʻikai ke u tupulaki ʻo hangē ko ia naʻe totonu ke u faí, pea kapau kuo laui taʻu ʻetau nofo fakataha mo hotau ngaahi kaungāʻapi ʻoku ʻikai ke nau kau ki he Siasí ni kae ʻikai pē ke nau sio ki ha fakamoʻoni ʻo e ngaahi lelei ʻoku maʻu mei hono tauhi ʻo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá ʻi heʻetau moʻuí, ta ʻoku fie maʻu ke fai ha liliu ʻi ʻIsileli. …

… ʻOkú ke fai nai ho fatongiá? ʻoku tau fai nai e ngāue kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ke tau faí? ʻoku tau ongoʻi nai e fatongia kuo hilifaki mai kiate kitautolú? pe ʻoku tau nofo fakafiefiemālie pē ʻo liaki holo pē kitautolu ʻe he peaú pea ʻikai ke tau fakaʻaongaʻi e faingamālié ko ʻetau fakakaukau ʻe huhuʻi kitautolu he ʻaho fakaʻosí?13

ʻOku ui kitautolu ko ha kakai makehe kuo fili [vakai, 1 Pita 2:9] koeʻuhí pē ko ʻetau tui kakato ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. …

Kapau ʻe aʻu hotau tuʻunga makehé ki he tuʻunga ke tau moʻuiʻaki e foʻi lea kotoa pē ʻoku tō mei he fofonga ʻo ʻetau Tamai Hēvaní [vakai, T&F 84:44], ta ko e moʻoni ko ha kakai monūʻia kitautolu. He ko e toko lahi ʻo kitautolu ʻoku tau moʻuiʻaki ʻa e fakamoʻoni kuo ʻomi ʻe hotau Fakamoʻuí, pea ʻoku tau kei hoko ai ko ha kakai monūʻia; ka ʻe toe faitāpuekina lahi ange kitautolu mo tau tupulaki ʻo kapau te tau fakahoko kakato hotau fatongiá.

ʻOku ou lotua ke nofoʻia kitautolu ʻe he laumālié mo ne tokoniʻi kitautolu ke tau ngāue faivelenga, ke lava ʻe heʻetau holi ke faileleí ʻo ikunaʻi e ngaahi ʻahiʻahi te tau fetaulaki mo iá pea neongo pe ko e fē ha feituʻu te tau ō ki ai, ʻe lava ke ueʻi hake ai ha niʻihi kehe pea nau mamata ki heʻetau ngaahi ngāue leleí mo nau fakalāngilangiʻi ai ʻetau Tamai ʻoku ʻi he langí [vakai, Mātiu 5:16].14

Sai, tau vakavakaiʻi ange kitautolú. ʻOku tau fai nai e ngāue ʻoku totonu ke tau faí ki he lahi tahá? Kapau ʻoku ʻikai, tau liliu ʻo ngāue ke toe lelei ange. Kapau ʻoku tau fai e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, kapau ʻoku tau tokoni ʻi he tapa kotoa pē ʻo fai lelei ki he fānau ʻetau Tamaí, ta te tau maʻu ai e tāpuaki ʻa ha Tamai poto pea te tau fiefia ʻi he lelei ʻoku tau aʻusia hení. …

Tau loto fakatōkilalo muʻa mo faʻa lotu, ʻo nofo ofi ki heʻetau Tamai Hēvaní pea ʻai ke hāsino ʻetau tui ki he Ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻetau moʻuiʻaki hono ngaahi tefitoʻi moʻoní. Tau fakahaaʻi atu muʻa ʻetau tui ki he ʻOtuá mo e ngāue kuó Ne tuku mai ki he māmaní, ʻaki ʻetau fakatonutonu mo ʻai ke pau ʻetau moʻuí, he ko e fakamoʻoni mālohi taha ia ʻe lava ke tau fai ki hono moʻoni ʻo e ngāué ni.15 [Vakai, fokotuʻu 4 he peesi 10.]

Ngaahi Fokotuʻu ki Hono Ako mo e Akoʻí

Fakakaukauʻi e ngaahi meʻá ni ʻi hoʻo ako ʻa e vahé pe ʻi hoʻo teuteu ke faiakó. Ke maʻu ha tokoni lahi ange, vakai ki he peesi v–vii.

  1. ʻI hoʻomou fakamanatu e fakamatala ʻa Palesiteni Sāmitá (peesi 1–2), fakakaukau ki ha ngaahi moʻoni pe tefitoʻi moʻoni ʻokú ke fie muimui ki ai ʻi hoʻo moʻuí. Fakakaukau ke ke hiki ia ʻi haʻo tohinoa fakafoʻituitui.

  2. Lau e ʻuluaki palakalafi kakato ʻe fā he peesi 3. ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko ha Kāingalotu ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní? Ko e hā ʻe lava ke fai ʻe ha mātuʻa ke tokoniʻi ʻaki ʻena fānaú ke nau ako e moʻui māʻoniʻoní?

  3. ʻI hoʻomou lau e konga ʻoku kamata he peesi 5, fakakaukau ki he founga ʻoku kaungatonu ai e talanoa fakatātā ʻo e kātoanga kaí ki hoʻo moʻuí (vakai foki Mātiu 22:1–14). Hangē ko ʻení, ʻokú ke pehē ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kātoanga kai ʻo e taʻané? Ko hai ʻoku fakafofongaʻi ʻe he kau fakaafé? Fakakaukauloto ki he meʻa te ke lava ʻo fai ke “teuteu ai ki he kātoanga kai ʻo e taʻané” (peesi 6).

  4. Lau ʻa e palakalafi fakaʻosi ʻo e ngaahi akonakí (peesi 9) peá ke fakakaukau ki ha taha ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻi ai haʻane fakamoʻoni mālohi ki he ongoongoleleí. Ko e hā ha founga ʻoku fakafōtunga mai ai ʻe he moʻui ʻa e tokotaha ko iá ʻene fakamoʻoní? Fakakaukauʻi ha meʻa te ke lava ʻo fai ke fakahaaʻi ʻaki hoʻo fakamoʻoní.

Potu folofola Fekauʻakí: Mātiu 7:16–23; Sēmisi 1:22–25; 2:15–18; 1 Sione 2:3–6; Molonai 7:3–5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 41:5

Tokoni ki he akoʻí: “Kuo hanga ʻe he Siasí ʻo faʻu ha ngaahi tohi lēsoni mo ha ngaahi nāunau kehe ke tokoni ki heʻetau faiako mei he folofolá mo e ngaahi lea ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kumui ní. ʻOku ʻikai fuʻu fie maʻu ha ngaahi lea pe nāunau kehe ke toe fai ki ai ha vakai. ʻOku totonu ke tau matuʻaki ako fakalelei e folofolá, ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita he ngaahi ʻaho kimui ní, mo e ngaahi nāunau fakalēsoní ke fakapapauʻi ʻoku mahino totonu kia kitautolu ʻa e tokāteliné ki muʻa pea tau akoʻi iá” (ʻOku ʻIkai Ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó: Ko ha Maʻuʻanga Fakahinohino ki hono Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí [1999], 57).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “President George Albert Smith’s Creed,” Improvement Era, Apr. 1950, 262.

  2. Ezra Taft Benson, ʻi he Conference Report, Apr. 1951, 46.

  3. Spencer W. Kimball, Ko e Mana ʻo e Fakamolemolé (1969), 284.

  4. Bryant S. Hinckley, “Greatness in Men: Superintendent George Albert Smith,” Improvement Era, Mar. 1932, 270.

  5. J. Reuben Clark Jr., in Doyle L. Green, “Tributes Paid President George Albert Smith,” Improvement Era, June 1951, 405.

  6. ʻI he Conference Report, Apr. 1949, 8.

  7. “The Church with Divine Authority,” Deseret News, Sept. 28, 1946, Church section, 1, 6.

  8. ʻI he Conference Report, Apr. 1913, 28–29.

  9. ʻI he Conference Report, Oct. 1906, 47.

  10. ʻI he Conference Report, Apr. 1941, 27.

  11. ʻI he Conference Report, Oct. 1930, 66–68.

  12. Konifelenisi ʻa e kau fitungofulú mo e kau faifekau fakasiteikí, Oct. 4, 1941, 6.

  13. ʻI he Conference Report, Oct. 1916, 49.

  14. “Some Points of ‘Peculiarity,’” Improvement Era, Mar. 1949, 137.

  15. ʻI he Conference Report, Apr. 1914, 13.

“Ko ia ʻokú ne fanongo ki heʻeku talá ni pea fai ki aí, te u fakatatau ia ki he tangata poto naʻe langa hono falé ʻi he funga maka.”

Kapau ʻoku tau fai e meʻa ʻoku totonu ke tau faí, kapau ʻoku tau tokoni ʻi he tapa kotoa pē ʻo fai lelei ki he fānau ʻetau Tamaí, ta te tau … fiefia ʻi he lelei ʻoku tau aʻusia hení.”