Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 7: Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú


Lēsoni 7

Ko e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú

Talateú

ʻI he hoko ʻa e Tohi ʻa Molomoná ko e hoa ki he Tohi Tapú, ʻoku hoko ai ko ha fakamoʻoni ki he tuʻunga fakalangi ʻo Sīsū Kalaisí pea mo Hono fatongia ko e Fakamoʻui ʻo e māmaní. ʻOku fakafoki mai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga naʻe mole meí he Tohi Tapú. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku toe fakamahino mai ʻa e mahino ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo e ngaahi tokāteline ʻi he Tohi Tapú.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

ʻIsikeli 37:15–19; 2 Nīfai 3:11–12; 29:3–10

Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fāitaha ko ha ongo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi

Fehuʻi ki he kau akó pe ko e hā te nau lava ʻo talaange ki ha taha ʻokú ne fakahaaʻi ʻene veiveiua ki he Tohi ʻa Molomoná, he kuo ʻosi ʻomi ʻe he ʻOtuá ʻa e Tohi Tapú kiate kitautolu.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e 2 Nīfai 29:3–10 pea fakaʻilongaʻi a e ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau fakahaaʻi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻa e ʻEikí ki hono ʻomi ha toe ngaahi tohi folofola kehe.

  • Ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí kau kiate kinautolu ʻoku nau tali fakaveiveiua ki he folofola ʻoku tānaki mai ki he Tohi Tapú?

  • Fakatatau ki he veesi 8, ko e hā naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí ko ʻEne taumuʻa ki hono fakahā mai ʻo e folofola ʻo tānaki mai ki he Tohi Tapú? (ʻE lava ke ʻomi ʻe he kau akó ha ngaahi tali kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻilo ʻa e moʻoni ko ʻení: Ko e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ʻokú na fakamoʻoni fakataha kia Sīsū Kalaisi.)

  • Ko e hā ʻokú ke ako meí he potufolofola ko ʻení ʻoku tokoni ke mahino kiate koe ʻa e mahuʻinga ke ʻi ai ha ngaahi toe fakamoʻoni fakafolofola kehe?

Ke toe loloto ange ʻa e mahino ʻoku maʻu ʻe he kau akó ki he founga ʻoku ngāue fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná ko e ongo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi, fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ia:

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson

“ʻOku fefakamoʻoniʻaki ʻa e kau fakamoʻoni fakafolofolá ki hono moʻoní. Naʻe fakamatalaʻi ʻa e foʻi fakakaukau ko ʻení he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ʻi hano tohi ʻe ha palōfita ʻo pehē ko e Tohi ʻa Molomoná naʻe ‘tohi koeʻuhí ke mou tui ki [he Tohi Tapú]; pea kapau te mou tui ki [he Tohi Tapú] te mou tui ki [he Tohi ʻa Molomoná] foki’ [Molomona 7:9]. ʻOku fefakamatalaʻaki ʻa e ongo tohí. ʻOkú na takitaha hoko ko ha fakamoʻoni ʻoku moʻui ʻa e ʻOtuá pea ʻokú Ne folofola ki Heʻene fānaú ʻi he fakahā ki Heʻene kau palōfitá.

“ʻOku hanga ʻe heʻetau ʻofa he Tohi ʻa Molomoná ʻo fakalahi ʻetau ʻofa ʻi he Tohi Tapú pea ʻe pehē pe foki ʻo ka mafuli ki he tafaʻaki ʻe tahá. ʻOku ʻikai feʻauhi mo e Tohi Tapú ʻa e ngaahi tohi folofola ʻo e ongoongolelei kuo Fakafoki maí; ʻoku nau poupou ki he Tohi Tapú” (“Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá,” EnsignLiahona, Nōvema 2007, 43).

  • Ko e hā ʻoku ʻasi makehe kiate koe ʻi he fakamatala ʻa Palesiteni Nalesoni kau ki he fekauʻaki ʻa e ongo tohi folofolá ni, pea ko e hā ʻa e ʻuhingá?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe kikite ʻa e palōfita ko ʻIsikeli ʻo e Fuakava Motuʻá ʻe fakatahaʻi ʻa e vaʻakau ʻo Siutá mo e vaʻakau ʻo Siosefá ke hoko ʻo taha. Fakamatalaʻi ange ʻoku lava ke ʻuhinga e “vaʻakaú” ki ha konga papa pe ko ha pepa ʻoku takai ʻi ha ngaahi vaʻa papa (vakai, Boyd K. Packer, “Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 51). Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻIsikeli 37:15-19.

  • Ko e hā ʻoku fakafofongaʻi ʻe he ongo vaʻakau ko ʻení? (ʻO kapau ʻe fie maʻu, fakamatalaʻi ange ko e “vaʻakau ʻo Siutá” ʻoku ʻuhinga ia ki he Tohi Tapú pea ko e “vaʻakau ʻa ʻIfalemí” ko e Tohi ʻa Molomoná.)

  • ʻOkú ke pehē ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko e ongo vaʻakau pe tohi folofola ko ʻení “ʻe hoko ia ʻo taha pē ʻi ho nimá”? (veesi 17, 19).

Ke tokoni ke tali ʻa e fehuʻi ko ʻení, vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka (1924-2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Fakamatalaʻi ange ʻi ha kiʻi taimi kimuʻa pea fai ʻe Palesiteni Peeka ʻa e fakamatala ko ʻení, naʻe paaki ʻe he Siasí ha ngaahi tatau foʻou ʻo e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú. Naʻe ʻi ai ha ngaahi futinouti ʻi he tohi takitaha pea mo ha ngaahi tokoni fakafolofola kehe naʻe lave ki he tohi ʻe tahá, ʻo hoko ai ke fakatahaʻi kinaua ʻi ha founga foʻou. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakafanongo ki he ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke maʻu ʻe kinautolu ʻoku ako fakataha ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná.

ʻĪmisi
President Boyd K. Packer

“Kuo lalanga fakataha he taimí ni ʻa e vaʻakau pe lekooti ʻo Siutá … mo e vaʻakau pe lekōti ʻo ʻIfalemí … ʻi ha founga ke hoko hoʻo lau ʻa e tahá ke ne ʻave koe ki he tohi ʻe tahá; he ko hoʻo ako mei he tahá ʻoku fakamaamaʻi koe ʻe he tahá. Ko e moʻoni kuó na hoko ʻo taha ʻi hotau nimá. Kuo fakahoko ʻa e kikite ʻa ʻIsikelí.

“ʻI he fakalau atu ʻa e ngaahi taʻú, ʻe hanga ʻe he ngaahi folofola ko ʻení ʻo ʻomi ha toʻu tangata ʻo ha kau Kalisitiane lelei mo faivelenga te nau ʻilo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí mo nau feinga ke talangofua ki Hono finangaló. …

“… ʻE ʻatā ʻa e ngaahi fakahaá [ki he ngaahi toʻu tangata foʻoú] ʻo ʻikai hangē ko ha toe toʻu tangata ʻi he hisitōlia ʻo e māmaní. Kuo tuku ki honau nimá he taimí ni ʻa e ongo vaʻakau ʻa Siosefa mo Siutá. Te nau fakatupulaki ha ʻilo ʻo e ongoongoleleí ʻo mahulu hake ʻi he meʻa naʻe lava ke maʻu ʻe heʻenau ngaahi kuí. Te nau maʻu ʻa e fakamoʻoni ko Sīsū ʻa e Kalaisí pea malava ke fakahaaʻi mo taukaveʻi Ia” (“Scriptures,” Ensign, Nov. 1982, 53).

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki ʻoku lava ke maʻu ʻi he taimi ʻoku ako fakataha ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko e tohi pē ʻe taha? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau ako fakataha ai ʻa e Tohi Tapú mo e Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau maʻu ha fakamoʻoni lahi ange ko Sīsū ko e Kalaisí.

  • Kuo fakaloloto fēfē ʻe hoʻo ako fakataha ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú hoʻo ʻilo mo hoʻo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí?

Kole ki ha tokotaha ako ke lau ʻa e 2 Nīfai 3:11-12. (ʻE lava ke ʻaonga hano fakamahino ko e ngaahi veesi ko ʻení ko e konga ia ʻo ha kikite ʻa Siosefa ʻo ʻIsipité. ʻOku lave ʻa Siosefa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ki ha tohi ʻe ua—ko e tohi naʻe hiki ʻe he hako ʻo Siosefá ko e Tohi ʻa Molomoná ia, pea ko e tohi naʻe hiki ʻe he hako ʻo Siutá ko e Tohi Tapú ia.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko ʻi he māmaní ʻi hono “fakatahaʻi” ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi fakakaukau ko ʻení: ʻE hanga ʻe he ongo tohí ni ʻo veuveuki ʻa e ngaahi tokāteline halá, fakangata ʻa e ngaahi fakakikihí, pea fokotuʻu ʻa e melinó.)

Kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha founga ʻe lava ke nau fakaʻaongaʻi fakataha ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ke fakamālohia ʻenau fakamoʻoni mo e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi. Fakaafeʻi e kau akó ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngaahi ongó. Fakaafeʻi foki kinautolu ke ngāue ʻo fakatatau mo e ngaahi ueʻi ʻoku nau maʻú.

1 Nīfai 13:23–29, 35–36, 38–41

Kuo ʻosi fakafoki mai ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fekauʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ke fai ha fakalelei ki he Tohi Tapú ʻa Kingi Sēmisí ʻo fakatatau ki he ueʻi ʻa e Laumālié. ʻOku ʻiloa ʻa e ngaahi fakalelei ko ʻení ko e Liliu ʻa Siosefa Sāmitá. Fakaʻaliʻali pea lau leʻolahi ʻa e lea ko ʻeni ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805-44):

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“ʻOku ou tui ki he Tohi Tapú mo hono fakaleá ʻi heʻene haʻu hangatonu mei he peni ʻa kinautolu naʻa nau hiki tonu iá. Kuo hanga ʻe he kau liliu lea taʻe ʻiló, kau fai taipe taʻe tokangá, pe ʻe he kau taulaʻeiki ne nau palani pe kākaá, ʻo fakahoko ha ngaahi fehalaaki lahi” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 237).

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe fie maʻu ai ha toe fakalelei ki he Tohi Tapú ʻo fakatatau ki he ueʻi fakalaumālie?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe ʻi ai ha vīsone ʻa Nīfai ki he ʻamanaki ke ʻomi ʻa e Tohi Tapú. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 13:23-25. Kole ki he kalasí ke nau kumi ki he fakamatala ʻa Nīfai ki he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe fuofua hiki aí.

  • Ko e hā naʻe akoʻi ʻe he ʻāngeló kia Nīfai kau ki he Tohi Tapú ʻi he taimi naʻe fuofua faʻu aí? (ʻOku “ʻi ai ʻa e ngaahi fuakava ʻa e ʻEikí,” naʻe “ʻaonga lahi,” ia pea ʻoku “ʻi ai ʻa hono kakato ʻo e ongoongolelei ʻa e ʻEikí.”)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e 1 Nīfai 13:26–28, ʻo kumi ki he meʻa naʻe ʻilo ʻe Nīfai ʻe hoko ki he Tohi Tapú mo e ngaahi ʻuhinga ki aí.

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he siasi lahi mo fakalieliá ki he Tohi Tapú? (Fakamamafaʻi ange ko e siasi lahi mo fakalieliá ʻoku ʻikai ko ha siasi pau pe kautaha ka ko ha foʻi lea ʻoku ngāue ʻaki fakalūkufua ʻo fekauʻaki mo kinautolu ʻoku nau fakafepaki kia Kalaisí [vakai, 1 Nīfai 13:4–9; 14:10].)

  • Fakatatau ki he veesi 27, ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻe toʻo ai ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e 1 Nīfai 13:29, kae kumi e kalasi ki he ngaahi nunuʻa hono toʻo ʻo e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻinga ko ʻení meí he Tohi Tapú.

  • Ko e hā e meʻa ne hoko ko ha ola ʻo hono toʻo e ngaahi akonaki mahinongofua mo mahuʻinga ʻa e ʻEikí mei he Tohi Tapú?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni ʻokú ke mamata ki ai ʻi he māmani ʻo e ʻaho ní kuo “tūkia ai ha fuʻu kakai tokolahi ʻaupito” koeʻuhí ko e siʻisiʻi ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá?

Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke lau leʻolahi meí he 1 Nīfai 13:35–36, 38–41, kae fekumi ʻa e kalasí ki he founga ʻa e ʻEikí ki hono veteki e palopalema ko ʻení.

  • Ko e hā ʻe fai ʻe he ʻEikí ke ikunaʻi ʻaki ʻa e ngaahi palopalema ʻoku tupu mei hono toʻo ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻingá meí he Tohi Tapú?

  • Makehe mei he Tohi ʻa Molomoná, ko e hā ha “ngaahi tohi kehe” kuo ʻomi ʻe he ʻEikí ko e konga ʻo hono Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí? (Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fai ha kiʻi tohi ʻi heʻenau folofolá ʻe lava ke kau ʻi he “ngaahi tohi kehé” ʻa e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, Mataʻitofe Mahuʻingá, mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻa e Tohi Tapú.)

  • Fakatatau ki he veesi 40, ʻoku veteki fēfē ʻe he Tohi ʻa Molomoná mo e “ngaahi tohi kehé” ʻa e ngaahi palopalema naʻe tupu mei hono toʻo ʻa e ngaahi meʻa mahinongofua mo mahuʻingá meí he Tohi Tapú? (ʻOku totonu ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku tokoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e ngaahi folofola ʻo e ngaahi ʻaho kimui ní ke fokotuʻu ʻa e moʻoni ʻo e Tohi Tapú mo fakafoki mai ʻa e ngaahi moʻoni mahinongofua mo mahuʻinga naʻe toʻo mei aí.

Ke fakahaaʻi ʻa e founga ʻoku fakapapauʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná ʻa e mahino ʻoku tau maʻu kau ki he tokāteline mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku maʻu ʻi he Tohi Tapú, vahevahe ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Teti R. Kalisitā, ʻa ia naʻe ngāue ʻi he Kau Palesitenisī ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Tad R. Callister

“Ko e Tohi Tapú ko e taha ia e fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí; pea ko e Tohi ʻa Molomoná e fakamoʻoni ʻe tahá. Ko e hā ʻoku fuʻu mahuʻinga ai e fakamoʻoni hono uá? ʻE lava ke tokoni atu ʻa e fakatātā ko ʻení: Ko e laine hangatonu ʻe fiha te ke lava ʻo tā ke fou ʻi ha foʻi poini pē ʻe taha ʻi ha lauʻipepa? Ko e talí ʻoku taʻe fakangatangata. Fakakaukau angé ʻoku fakafofongaʻi ʻe he poini ʻe taha ko iá ʻa e Tohi Tapú pea fakafofongaʻi ʻe he ngaahi foʻi laine hangatonu ʻe lau teau ki he foʻi poiní ʻa e fakaʻuhinga kehekehe ʻo e Tohi Tapú pea ko e ngaahi fakaʻuhinga kehekehe ko iá ʻokú ne fakafofongaʻi ha siasi kehekehe.

Ko e hā leva e meʻa ʻe hoko ʻi he lauʻipepa ko iá kapau ʻoku ʻi ai ha foʻi poini fika ua ke ne fakafofongaʻi e Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā e lahi ʻo e ngaahi laine hangatonu te ke lava ʻo tā ʻi he vahaʻa e ongo foʻi poini ko iá: ʻa e Tohi Tapú pea mo e Tohi ʻa Molomoná? Taha pē. Ko e foʻi fakaʻuhinga pē ʻe taha ʻo e tokāteline ʻa Kalaisí ʻokú ne fakamoʻui ʻa e ongo fakamoʻoni ko ʻení.

“ʻOku toutou hoko e Tohi ʻa Molomoná ko ha fakamoʻoni ʻokú ne fakapapauʻi, fakamaʻalaʻala, mo fakatahatahaʻi e tokāteline naʻe akoʻi ʻe he Tohi Tapú” (“Ko e Tohi ʻa Molomoná—ko ha Tohi mei he ʻOtuá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2011, 75).

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke maʻu fakatouʻosi ʻa e Tohi ʻa Molomoná mo e Tohi Tapú ko e ongo fakamoʻoni ʻo e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fai haʻanau fakamoʻoni mo vahevahe mai ʻa e ngaahi sīpinga ʻo e founga kuo tokoni ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná kiate kinautolu ke toe mahino ange ʻa e Tohi Tapú pe toe ofi ange ai ki he Fakamoʻuí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó