Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 13: Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó, ko e Sāpaté, mo e Sākalamēnití


Lēsoni 13

Ko e Fuakava ʻo e Papitaisó, ko e Sāpaté, mo e Sākalamēnití

Talateú

ʻOku fakafou ʻi he fuakava ʻo e papitaisó ʻa e fuakava e kau muimui kia Sīsū Kalaisí ke toʻo Hono huafá kiate kinautolu. ʻI he lēsoni ko ʻení, ʻe ako ʻa e kau akó ʻoku akoʻi mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e fie maʻu ke fakataha ʻa e kau mēmipa ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisí he ʻaho Sāpaté ke taʻimālie ʻi he faingamālie toputapu ke maʻu e sākalamēnití. ʻI he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fakafoʻou ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo fakaafeʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ke nofoʻia ʻiate kitautolu.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mōsaia 18:8–10; 25:23–24

Ko hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí

Kole ki ha kau ako ʻe niʻihi ke fakamatalaʻi ha meʻa ʻuhingamālie ʻoku nau manatuʻi kau ki honau papitaisó—ʻo hangē ko e papitaisó, ko e ouaú, pe ngaahi fakakaukau mo e ongo naʻa nau maʻú. ʻOange leva ki he kau akó ha taimi ke fakalaulauloto ki he tuʻunga lelei kuo nau tauhi ʻaki ʻenau fuakava ʻo e papitaisó.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā ʻo kau ki he fuakava ʻo e papitaisó ʻi he Vai ʻo Molomoná, pea kole ki ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Mōsaia18:8–10. Kole ki he kalasí ke muimui ki ai, ʻo kumi e meʻa ʻoku tau fuakava ke fai ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú.

Tohiʻi he palakipoé, ʻa e meʻá ni:

ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ʻoku tau fuakava ke …

  • Ko e hā ʻoku tau fuakava ke fai ʻi he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú? (ʻI he ʻomi e tali ʻa e kau akó, lisi ʻenau ngaahi talí ʻi he palakipoé ke fakakakato ʻa e fakamatala fakatokāteline ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai kitautolú, ʻoku tau fuakava ke fefuaʻaki ʻetau ngaahi kavengá, tuʻu ko ha kau fakamoʻoni ʻa e ʻOtuá, ngāue ki Ai, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú.)

Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e potufolofola hokó ʻaki hono fakamatalaʻi naʻe hili ʻa e kau fakataha ʻa ʻAlamā mo hono kakaí mo e kakai tui ʻi Seilahemalá, naʻe fokotuʻu ʻe ʻAlamā ha ngaahi potu siasi lahi ʻo e kakai tuí. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e Mōsaia 25:23-24, pea kole ki he kalasí ke nau kumi ki ha toe ngaahi fakakaukau kau ki he fuakava ʻo e papitaisó. Hili hono aleaʻi ʻe he kau akó e meʻa naʻa nau maʻú, fehuʻi ange:

  • Naʻe tāpuekina fēfē ʻa e kakaí ʻi heʻenau papitaiso mo kau ki he Siasi ʻo e ʻOtuá? (Tokoni ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI heʻetau toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí mo moʻui fakatatau mo iá, ʻe lilingi mai ʻe he ʻEikí Hono Laumālié kiate kitautolu.

  • ʻI hoʻo moʻui ʻo fakatatau ki hoʻo fuakava ʻo e papitaisó, kuo fakalakalaka fēfē hoʻo moʻuí ʻi hono lilingi mai e Laumālie ʻo e ʻEikí kiate koé?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he founga ʻoku lava ke fakamālohia ai heʻenau ngaahi fuakava papitaisó ʻenau faivelenga ʻi heʻenau hoko ko ha kau muimui kia Sīsū Kalaisi ʻi heʻenau ngaahi filí mo e ngāué.

ʻEkesōtosi 31:13, 16–17; Mōsaia18:17, 23–25; Molonai 6:4–6

Ko e Moihū he ʻaho Sāpaté

Fakamatalaʻi ange ʻoku fakahaaʻi mai ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻa e ngaahi founga ʻe niʻihi ʻoku lava ai ke tauhi ʻe he kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Kalaisí ʻa e fuakava ʻo e papitaisó.

Vahe ki he vaheua ʻe taha ʻo e kau akó ke nau ako ʻa e Mōsaia 18:17, 23–25 kae ako ʻe he vaeua ʻe tahá ʻa e Molonai 6:4–6. Fokotuʻu ange ki he kau akó ke fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi foʻi lea mo e kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi ʻa e ngaahi founga ʻo e moihuú ʻo hangē ko ia ne fai ʻe he kau muimui ʻo Kalaisí. Fakaafeʻi leva ke nau vahevahe e meʻa ʻoku nau maʻú.

  • Ko e hā ha niʻihi ʻo e ngaahi ʻuhinga naʻe faʻa fakataha ai ʻa e kāingalotú? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau hoko ai ko ha kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí, ʻoku fekau kitautolu ke tau tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni. ʻI heʻetau hoko ko e mēmipa ʻo e Siasí, ʻoku totonu ke tau faʻa fakataha maʻu pē ke fafanga kitautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, ke ʻaukai, lotu, fetokoniʻaki, mo maʻu ʻa e sākalamēnití.)

Lau ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Ko e tokolahi ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau haʻu ki he lotú ko e fekumi pē ki ha ngaahi moʻoni foʻou mei he ongoongoleleí pe fetaulaki mo ha kaungāmeʻa fuoloa, neongo ʻoku mahuʻinga kotoa pē ʻa e ngaahi meʻá ni. ʻOku nau haʻu ko e fekumi ki ha aʻusia fakalaumālie. ʻOku nau fie maʻu ʻa e nongá. ʻOku nau fie maʻu ke fakamālohia ʻenau tuí pea fakafoʻou ʻenau ʻamanakí. ʻI hono fakanounoú, ʻoku nau fie maʻu ke fafanga fakalaumālie kinautolu ʻaki ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá, pea ke fakamālohia ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí” (“A Teacher Come from God,” Ensign, May 1998, 26).

  • ʻOku lava fēfē ʻe he fakataha mo e kau mēmipa kehe ʻo e Siasí ʻi he Sāpate ʻo tokoniʻi koe ke ke ongoʻi ʻoku “fakamālohia ʻaki ʻa e ngaahi mālohi ʻo e langí”?

  • Ko e hā ʻokú ke fai ʻi he Siasí ke toe ofi ange ai mo toe feʻunga ange hoʻo moihū ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi?

Ke tokoni ke toe mahino ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻoku fekau ai ʻa e kau mēmipa ʻo e Siasí ke tauhi ʻa e ʻaho Sāpaté pea tauhi ia ke māʻoniʻoni, fakaafeʻi kinautolu ke nau lau ʻa e ʻEkesōtosi 31:13, 16–17 pea fakafekauʻaki ia mo e Mōsaia 18:23.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e pehē ko e Sāpaté ko ha “fakaʻilonga” ʻi hotau vā mo e ʻEikí?

Lau e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Lāsolo M. Nalesoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
President Russell M. Nelson

“ʻOku tau fakaʻapaʻapaʻi fēfē ʻa e ʻaho Sāpaté? ʻI hoku ngaahi taʻu kei talavou angé, naʻá ku ʻilo ai ki ha ngāue ʻa ha kakai kehe naʻa nau fakatahaʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke fai pea mo ha ngaahi meʻa ke ʻoua ʻe fai ʻi he ʻaho Sāpaté. Naʻá ku toki ako kimui ange mei he folofolá ʻoku hoko ʻeku tōʻonga mo ʻeku fakakaukau ʻi he Sāpaté ko ha fakaʻilonga ia ʻi hoku vā mo ʻeku Tamai Hēvaní. ʻI he mahino ko iá, ʻoku ʻikai toe fie maʻu ʻa e lisi ʻo e meʻa ke fai pe taʻe faí. Ko e taimi kuo pau ai ke u fai ha fili pe tuʻutuʻuni pe ʻoku taau ʻa e ʻekitivitī ko iá pe ʻikai mo e Sāpaté, ʻoku ou fehuʻi pē kiate au, “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?” Naʻe ʻai ʻe he fehuʻí ni ke mahino ʻaupito ʻeku ngaahi fili kau ki he ʻaho Sāpaté” (“ʻOku Fakafiefia ʻa e ʻAho Sāpaté,” Ensign pe Liahona, Mē 2015, 130).

  • ʻE lava fēfē ke tokoni haʻatau fehuʻi kiate kitautolu “Ko e hā ʻa e fakaʻilonga ʻoku ou fie foaki ki he ʻOtuá?” ke toe lelei ange ai ʻa e ngaahi fili ʻoku tau fai ki he meʻa ke tau fai he Sāpaté?

  • ʻOkú ke pehē ʻoku fekauʻaki fēfē ʻa hoʻo feinga ke tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoní mo e ngaahi ʻaho kehe ʻo e uiké?

Fakaafeʻi e kau akó ke vakaiʻi ʻa e tuʻunga ʻoku ʻi ai ʻenau feinga ke tauhi ʻa e Sāpaté ke māʻoniʻoní. Kole ange ke nau fakakaukau pe ʻoku fakahaaʻi mai heʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ngāué ha loto moʻoni ke hū ki he Tamaí ʻi he ʻaho ko iá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fokotuʻu haʻanau ngaahi taumuʻa pau ke fakaleleiʻi ʻaki ʻenau moihū he ʻaho Sāpaté.

3 Nīfai 18:1–11; 20:3–9; Molonai 4:3; 5:2

Maʻu ʻo e Sākalamēnití

Hiki ʻi he palakipoé, ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā L. Tomu Peuli (1922–2015) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (meí he “As Now We Take the Sacrament,” Ensign pe Liahona, May 2006, 39):

“ʻOku ʻomi ʻe hono maʻu ʻo e sākalamēnití kiate kitautolu ha kiʻi taimi toputapu ʻi ha feituʻu māʻoniʻoni.” (ʻEletā L. Tomu Peuli.)

  • ʻE tokoni fēfē ʻa e fakakaukau ko ʻeni ʻo “ha mōmeniti toputapu” mo “ha feituʻu māʻoniʻoni” ki heʻetau fakakaukaú mo ʻetau tōʻongá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe fokotuʻu ʻe Sīsū Kalaisi kuo toetuʻú ʻa e sākalamēnití ʻi he taimi naʻe ʻaʻahi ai ki he kau Nīfaí ʻi Mahú. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻo lau leʻolahi ʻa e 3 Nīfai 18:1–11 kae kumi ʻa e kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí fekauʻaki mo e taumuʻa ʻo e sākalamēnití.

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻo kau ki he taumuʻa ʻo e sākalamēnití? (ʻI he taimi ʻoku ʻomi ai ʻa e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití pea manatu maʻu ai pē kia Sīsū Kalaisí, te tau maʻu ʻa Hono Laumālié.)

  • Ko e hā ʻokú ke fai ke manatu maʻu ai pē ki he Fakamoʻuí lolotonga hoʻo maʻu e sākalamēnití pea ʻi he lolotonga ʻo e uiké?

Fakamanatu ki he kau akó naʻe lēkooti ʻe Molonai ʻa e ngaahi lea naʻe fakaʻaongaʻi ʻe he kau muimui ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he taimi naʻa nau tāpuakiʻi ai ʻa e sākalamēnití. Fakakaukau ke fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau ʻa e lotu tāpuakiʻi ʻo e sākalamēnití ʻi he Molonai 4:3 mo e 5:2 pea laineʻi ʻa e ngaahi kupuʻi lea ʻoku fekauʻaki mo e tefitoʻi moʻoni ʻoku tohi ʻi he palakipoé.

  • Ko e hā ʻe ala hoko ʻo kapau he ʻikai ke tau “manatu maʻu ai pē kiate ia”? (Molonai 4:3; 5:2).

Fakamanatu ki he kau akó ko e taimi naʻe ʻaʻahi ai ʻa Sīsū ki he kau Nīfaí ʻi he ʻaho hili ʻEne fakahoko ʻa e sākalamēnití, naʻá Ne toe fakahoko ʻa e ouaú kiate kinautolú. Fakaafeʻi ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi e 3 Nīfai 20:3-9. Kole ki he kalasí ke nau kumi ha toe ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei hono maʻu ʻo e sākalamēnití.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ʻa e “ʻikai fiekaia pe fieinua hono laumālié ʻo taʻengata, kā ʻe mākona pē ia”?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga kuo fakafiemālieʻi ai ʻe hoʻo maʻu ʻa e sākalamēnití hoʻo fiekaia mo fieinua fakalaumālié?

  • ʻOku tokoni fēfē ʻetau maʻu ʻa e sākalamēnití ʻi he loto-fakatōkilalo mo e houngaʻiá ke tau toe manatu lelei ange ai ki he Fakamoʻuí ʻi he toenga ʻo e uiké?

Fakaafeʻi ha kau ako ke nau fakakaukau ki heʻenau tōʻonga lolotonga ʻa e houalotu sākalamēnití lolotonga hono lau leʻolahi ʻe ha tokotaha ako ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Talini H. ʻOakesí:

ʻĪmisi
Elder Dallin H. Oaks

“Lolotonga e houalotu sākalamēnití—tautautefito ki he lolotonga fakahoko ʻo e ouau sākalamēnití—ʻoku totonu ke tau tokanga taha ki he lotú pea ʻoua naʻa toe fai ha ngaahi meʻa kehe, tautautefito ki ha tōʻonga te ne fakahohaʻasi e niʻihi kehé ʻi heʻenau lotú. … ʻOku ʻikai ko e houalotu sākalamēnití ke lau tohi pe lau makasini ai. Ki he toʻu tupú, ʻoku ʻikai ko ha taimi ia ke talanoa fanafana ai pe feʻaveʻaki pōpoaki ʻi he telefoni toʻotoʻó mo ha niʻihi ʻi ha feituʻu kehe. ʻI heʻetau toʻo ʻa e sākalamēnití, ʻoku tau fai ha fuakava toputapu te tau manatuʻi maʻu pē ʻa e Fakamoʻuí. Meʻa fakamamahi moʻoni ʻetau vakai atu ki ha niʻihi ʻoku nau maumauʻi mataʻāʻā e fuakava ko iá ʻi he lolotonga ʻa e fakatahaʻangá” (“Houalotu Sākalamēnití mo e Sākalamēnití,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 18–19).

ʻI hoʻo fakakaukauʻi ʻa e fie maʻu hoʻo kau akó mo e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié, ʻe lava ke ke lau ʻa e Maʻake 14:37 mo kinautolu pea fakamahino ange ko e founga ʻe taha ʻe lava ke fakaʻaongaʻi ai ʻa e veesi ko ʻení ko ʻetau tuku ki he tafaʻakí ʻa e ngaahi meʻa kotoa ʻe ala fakahohaʻasi kitautolú pea tuku kakato ʻetau tokangá ki he ʻEikí ʻi he uike kotoa ʻi heʻetau lotu ʻi he houalotu sākalamēnití.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke fakakaukau ki he meʻa ʻe lava ke nau fai ke nau maʻu ha aʻusia ʻoku toputapu ange ʻi he taimi ʻoku nau maʻu ai ʻa e sākalamēnití. Fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻiate kinautolu te ne fie vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he mahuʻinga ʻo e ʻaho Sāpaté mo e sākalamēnití. Vahevahe hoʻo fakamoʻoní ʻe tāpuakiʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ʻaki Hono Laumālié ʻi he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻetau ngaahi fuakava ʻo e papitaisó mo feinga ke manatu maʻu pē kiate Iá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó