Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 28: Haʻu kia Kalaisi


Lēsoni 28

Haʻu kia Kalaisi

Talateú

Ko e taha ʻo e ngaahi ʻuhinga tefito ʻo e Tohi ʻa Molomoná ko e fakaafeʻi ʻa e kakai kotoa pē ke “haʻu kia Kalaisi, pea hoko ʻo haohaoa ʻiate ia” (Molonai 10:32). ʻI heʻetau fakamālohia ʻetau tuí pea “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí,” te tau lava ʻo hoko ko e fānau ʻa Kalaisi (vakai, Molonai 7:19). ʻI he fakaʻosinga ʻo e lēsoni ko ʻení, ʻe maʻu ʻe he kau akó ha faingamālie ke nau fakamoʻoni ki he founga naʻe tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke nau haʻu kia Kalaisi.

Laukonga Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 6:4; Sēkope 1:7; ʻAmenai 1:26; 3 Nīfai 9:13–14; Molonai 10:30, 32–33

ʻOku fakaafeʻi ʻe he Tohi ʻa Molomoná kitautolu ke tau haʻu kia Sīsū Kalaisi

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau fakaafeʻi ai ha taha ke ne lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

  • Ko e hā hono ʻuhinga naʻá ke fakaafeʻi ai ʻa e tokotaha ko ʻení ke lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná?

Fakaafeʻi e kau akó ke fakakaukau ki he ʻuhinga ʻoku nau ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Fakamatala ange ʻoku lahi ʻa e ngaahi ʻuhinga lelei ke lau mo ako ai ʻa e Tohi ʻa Molomoná, ka ʻoku toutou ʻasi ʻi he tohí ʻa e pōpoaki fekauʻaki mo e taha hono ngaahi taumuʻa mahuʻingá.

Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé:

1 Nīfai 6:4

Sēkope 1:7

ʻAmenai 1:26

3 Nīfai 9:13–14

Molonai 10:30

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e ngaahi potu folofolá, ʻo kumi ʻa e taumuʻa ʻoku toutou ʻasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná. (Te ke lava ʻo poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakafehoanaki ʻa e ngaahi folofola ko ʻení ʻi heʻenau ngaahi folofolá.)

  • Ko e hā ha taumuʻa ʻoku toutou ʻasi ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻi heʻene hā ʻi he ngaahi veesi ko ʻení?

  • ʻOku ʻuhinga nai ki he hā ke “haʻu kia Kalaisi”?

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai ʻe he ngaahi veesi ko ʻení ke tau fai ke tau haʻu ai kia Kalaisí? (ʻOku totonu ke kau eni ʻi he ngaahi talí: “ ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate ia,” ʻaukai, lotu, kātaki ki he ngataʻangá, fakatomala, hoko ʻo ului, pea “piki maʻu ki he meʻa-foaki lelei kotoa pē.”)

  • Ko e hā ʻa e ʻuhinga kiate koe ʻa e kupuʻi lea “ ʻoatu homou laumālié kotoa ko ha feilaulau kiate Ia”?

Ke toe mahino ange ki he kau akó ʻa e ʻuhinga ʻo e haʻu kia Kalaisí, fakaʻaliʻali pea aleaʻi ʻa e ongo lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Lisiate G. Sikoti ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mo ʻEletā Tenisi B. Niuenisuenitā ʻo e Kau Fitungofulú:

ʻĪmisi
Elder Richard G. Scott

“ ʻI heʻetau lotu maʻu pē ʻi he pongipongí mo e efiafí, ako fakaʻaho e folofolá, fakahoko e efiafi fakafāmili fakauike ʻi ʻapí mo ʻalu maʻu pē ki he temipalé, ʻoku tau tali fiefia ai ʻEne fakaafe ke ‘haʻu kiate Iá’” (Richard G. Scott, “Fakamuʻomuʻa Hoʻo Ngāueʻi e Tuí,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2014, 94).

ʻĪmisi
Elder Dennis B. Neuenschwander

“ ʻOku ou fakamoʻoni te tau lava ʻo haʻu kia Kalaisi pea hoko ʻo haohaoa ʻiate Ia ʻaki ʻetau taau ke kau atu ki he ngaahi ouau toputapu kuo fili ʻe he ʻOtuá pea faʻu teʻeki ai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní” (Dennis B. Neuenschwander, “Ordinances and Covenants,” Ensign, Aug. 2001, 26).

Fakamatala ange ko e vahe fakaʻosi ʻo e Tohi a Molomoná ʻoku lekooti ai ʻa e akonaki mei he palōfita ko Molonaí fekauʻaki mo e founga ke haʻu kia Kalaisí. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:32–33 kae kumi ʻe he toenga ʻo e kalasí ʻa e founga ʻo hono ngāueʻaki ʻa e ongo foʻi lea “kapau” mo e “toki”. Kole ki he kalasí ke fakalaulauloto ki he meʻa ʻoku akoʻi ʻe he konga lea ko eni “kapau … toki …” fekauʻaki mo hono tāpuekina kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí. (Fakatokangaʻi ange: Ko e kumi ko ia ki he konga lea “kapau … toki …” ʻe tokoni ia ki he kau akó ke nau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻi he folofolá.)

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni te tau lava ʻo ako mei he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e founga ʻoku tāpuekina ai kitautolu ʻe he ʻaloʻofa ʻa Kalaisí ʻi heʻetau haʻu kiate Iá? (ʻE lava ke ngāueʻaki ʻe he kau akó ʻa e ngaahi lea kehe, kae fakapapauʻi ʻoku nau ʻilo ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau te tau haʻu kia Sīsū Kalaisi pea fakafisi ʻa kitautolu mei he anga taʻe-māʻoniʻoni kotoa pē, ʻe toki lava ke tau hoko ʻo haohaoa, fakamāʻoniʻoniʻi, pea hoko ʻo māʻoniʻoni ʻi Heʻene ʻaloʻofá. Vakai foki ʻAlamā 5:33–35.)

Ke toe loloto ange ʻa e mahino ʻa e kau akó ki he tefitoʻi moʻoni ko ʻení, vahevahe ʻa e lea ko eni ʻa ʻEletā Pulusi C. Heifeni ʻo e Kau Fitungofulú. Fakaafeʻi e kau akó ke nau fanongo ki he founga ʻe lava ai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo tāpuekina kitautolu.

ʻĪmisi
Elder Bruce C. Hafen

“ʻE lava ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí, koeʻuhí ko e Fakaleleí, ʻo fakahaohaoaʻi ʻetau ngaahi taʻe haohaoá. ‘Ke tupu ʻi heʻene ʻaloʻofá ʻa hoʻomou haohaoa ʻia Kalaisí.’ (Molonai 10:32.) Neongo ko e konga lahi ʻo e fakahaohaoaʻí ʻoku kau ai ʻa e fufulu mei he ʻuli ʻo e angahalá mo e mamahí, ʻoku ʻi ai ʻa e tafaʻaki fakaivia ʻa ia ʻoku tau maʻu ai ha natula faka-Kalaisi, ke tau haohaoa ʻo hangē ko e haohaoa ʻa e Tamaí mo e ʻAló. …

“Ko e ikuna ʻa e Fakamoʻuí ʻoku lava ke ne totongi huhuʻi ʻo ʻikai ngata pē heʻetau ngaahi angahalá kae pehē foki ki heʻetau taʻefeʻungá; ʻo ʻikai ngata pē ʻi heʻetau ngaahi fehālaaki ʻiloʻilopaú kae pehē foki ki heʻetau ngaahi angahala taʻeʻiló, ʻetau ngaahi fakamaau taʻetotonú, pea mo ʻetau taʻehaohaoá. Ko ʻetau feinga taupotu tahá ʻoku ʻikai ko e fakamolemoleʻi pē ʻo e angahalá—ʻoku tau kumi ke tau hoko ʻo māʻoniʻoni, maʻu pau ʻa e ngaahi ʻulungāanga faka-Kalaisí, hoko ʻo taha mo ia, hangē ko iá. ʻO ka hili ʻetau fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻe ala faí, ko e ʻaloʻofa faka-ʻOtuá pē te ne lava ʻo fakaaʻu ʻa e feinga ko iá” (The Broken Heart [1989], 16, 20).

  • Fakatatau kia ʻEletā Heifeni, ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ai ʻe he ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ʻo tāpuekina kitautolu?

Fakaafeʻi e kau akó ke nau fakakaukau ki ha taimi naʻa nau ongoʻi ai ʻoku nau feinga ke haʻu kia Sīsū Kalaisi. Kole ke nau tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻo kapau ʻoku ʻikai ke fuʻu fakafoʻituitui ʻenau ngaahi aʻusiá:

  • ʻI he taimi ko iá, ko e hā hoʻo meʻa naʻe fai ke ke haʻu ai kia Kalaisí?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki naʻe hoko mai ki hoʻo moʻuí ʻi hoʻo feinga ke haʻu kia Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ʻa e meʻa te nau lava ʻo fai ke nau haʻu kakato ai kia Kalaisi koeʻuhí ke nau lava ai ʻo haohaoa mo māʻoniʻoni ʻi Heʻene ʻaloʻofá. Poupouʻi ke nau muimui ʻi he ngaahi ueʻi fakalaumālie te nau maʻú.

Molonai 7:18–26

Puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí koeʻuhí ke hoko ko e fānau ʻa Kalaisi.

Fakamanatu ki he kau akó naʻe lekooti ʻe he palōfita ko Molonaí ʻi he Molonai 7, ʻa e malanga naʻe fai heʻene tamai ko Molomoná, ʻi ha ngaahi taʻu lahi kimuʻa. ʻI he malanga ko ení, naʻe akoʻi ai ʻe Molomona ʻe lava ke tau ʻilo ha meʻa ʻoku ʻo e ʻOtuá kapau ʻokú ne fakaafeʻi ʻa e kakaí ke fai lelei, tui kia Sīsū Kalaisi, pea ʻofa mo ngāue maʻá e ʻOtuá.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e Molonai 7:18–19 . Kole ki he kalasí ke nau muimui ʻi he laukongá, pea fekumi ki he meʻa ne kole mai ʻe Molomona ke tau faí.

  • Fakatatau ki he veesi 19, ko e hā ʻa e meʻa ʻe hoko kiate kitautolu kapau te tau ngāueʻaki ʻa e Maama ʻa Kalaisí ke ʻiloʻi ʻa e leleí mei he koví pea “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí”? (Te tau hoko ko e fānau ʻa Kalaisi.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e fānau ʻa Kalaisi? (Fakamahino ange ko e fānau fakalaumālie kitautolu ʻa e Tamai Hēvaní pea mo e fānau ʻo ʻetau ongo mātuʻa fakamāmaní. Ka ʻi hono akoʻi ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmitá [1876–1972] , ʻoku hoko foki ʻa Sīsū Kalaisi “ko [ʻetau] Tamai, fakatatau mo e ʻuhinga ʻo e fakalea ʻoku ngāueʻaki ʻi he folofolá, koeʻuhí he ʻokú ne foaki e moʻui maʻatautolu, ʻa e moʻui taʻengatá, ʻo fakafou ʻi he fakalelei naʻá ne fai maʻatautolú. [Vakai, Mōsaia 5:7.] “… ʻOku tau hoko ko e fānau, ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo Sīsū Kalaisi, ʻi heʻetau ngaahi fuakava ke talangofua kiate Iá” [Doctrines of Salvation, comp. Bruce R. McConkie, 3 vols. (1954–56), 1:29].)

Kole ki he kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e Molonai 7:20 pea talamai ʻa e fehuʻi naʻe ʻeke ʻe Molomoná Hili iá pea vaheʻi ʻa e kau akó ke nau tau hoa ʻo ako ʻa e Molonai 7:21–26, ʻo kumi ʻa e meʻa naʻe mai ʻe he ʻEikí ke tokoni mai ki hono “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí.” ʻI he hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻenau fakakaukaú, pea hiki ia ʻi he palakipoé ʻE lava ke kau ʻi he ngaahi talí ʻa e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló (veesi 22), kau palōfitá (veesi 23), ko e folofolá (veesi 25), ngāueʻi ʻo e tuí (veesi 25), mo e lotu (veesi 26).

  • Ko e hā ʻoku akoʻi mai kiate kitautolu ʻe he ngaahi veesi ko ʻení fekauʻaki mo e ʻuhinga ʻo e kupuʻi lea “puke maʻu ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku leleí”? (ʻOku fie maʻu ke tau fekumi ki he meʻa kotoa pē ʻoku leleí, tautautefito ki he ngaahi meʻa ʻoku tataki ki he tui kia Kalaisí mo e fakamoʻui ʻi Hono huafá.)

  • Ko e hā ha ngaahi meʻa lelei kuo hoko mai ki hoʻo moʻuí koeʻuhí ko e taha ʻo e ngaahi meʻa ʻoku hiki ʻi he palakipoé?

Kole ki he kau akó ke nau fili ha meʻa lelei ʻe taha ʻe lava ke nau kamata ngāueʻi, pē toe lelei ange ʻenau fai iá, kae lava ke haʻu kia Kalaisi. Poupouʻi ke nau fokotuʻu ha taumuʻa ke nau ngāueʻi ke puke maʻu ai ʻa e meʻa lelei ko iá ʻi heʻenau moʻuí.

Molonai 10:3–5

Talaʻofa ʻa Molonaí

Hiki hake ha tatau ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea kole ki he kau akó ke nau fakalaulauloto ki ha founga kuo tokoniʻi ai kinautolu ʻe he Tohi ʻa Molomoná ke nau haʻu kia Kalaisi. Fakamatala ange naʻe ʻomi ʻe Molonai ha fakaafe mo tuku ha talaʻofa kiate kinautolu kotoa pē ʻe lau mo ako ʻa e Tohi ʻa Molomoná.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e Molonai 10:3–5 .

  • ʻO hangē ko ia ʻoku hā ʻi he veesi 3, ko e hā naʻe naʻinaʻi mai ʻe Molonai ke tau faí?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi tā sīpinga ʻi he Tohi ʻa Molomoná mo ʻenau moʻuí ʻokú ne fakahā mai ai ʻa e “lahi ʻo e ʻaloʻofa ʻa e ʻEikí ki he fānau ʻa e tangatá.” Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke vahevahe ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e kalasí.

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako mei he fakaafe ʻa Molonaí mo e talaʻofa ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻI heʻetau kole ki he ʻOtuá ʻaki ʻa e loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi, pe ʻoku moʻoni ʻa e Tohi ʻa Molomoná, te tau maʻu ha fakamoʻoni ʻo ʻene moʻoní ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní.)

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke kole ki he ʻOtuá “ ʻi he loto-moʻoni, ʻo maʻu ʻa e tui kia Kalaisi”? (ʻOku ʻuhinga ʻoku tau maʻu ʻa e tui ʻe tali ʻe he ʻOtuá ʻetau ngaahi lotú pea ʻoku tau taumuʻa ke ngāueʻi ʻa e tali te Ne ʻomai kiate kitautolú.)

  • ʻOku tokoni fēfē ʻa ʻetau ako mo e lotu ʻi he founga ko ení fekauʻaki mo e Tohi ʻa Molomoná ke tau haʻu kia Kalaisí?

Kole ki he kau akó ke fakalaulauloto ki he ngaahi aʻusia kuo nau maʻu ʻi heʻenau lau ʻa e Tohi ʻa Molomoná pea lotua ke ʻilo ʻa hono moʻoní. ʻEke ki he kau akó pe ʻoku ʻi ai ha taha ʻokú ne fie vahevahe ʻene fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná mo e kalasí, tautautefito ki he founga kuo tokoniʻi ai ʻe he Tohi ʻa Molomoná kinautolu ke haʻu kia Kalaisi. Poupouʻi ʻa e kau akó ke hokohoko atu ʻenau ngāueʻaki ʻa e ngaahi lea ʻa Molonaí ke nau maʻu ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná pe fakamālohia ʻa e fakamoʻoni ʻoku nau lolotonga maʻú.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó