Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 15: Hoko ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá


Lēsoni 15

Hoko ko ha Meʻangāue ʻi he Toʻukupu ʻo e ʻOtuá

Talateú

Ko e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko ha pōpoaki ʻo e melinó ki ha māmani faingataʻa. ʻE lava ʻa kinautolu ʻoku hoko ko e meʻa ngāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá ʻo vahevahe ʻa e ongoongoleleí pea tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau ului mai. ʻI he lēsoni ko ení, ʻe ako ʻe he kau akó mo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mei he ngaahi fakamatala ʻi he Tohi ʻa Molomoná ki he kau faifekau ne nau hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá pea tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau maʻu ʻa e moʻui taʻengatá.

Laukonga Puipuituʻá

  • M. Russell Ballard, “Falala ki he ʻEikí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2013, 43–45.

  • Don R. Clarke, “Becoming Instruments in the Hands of God,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 97–99.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

1 Nīfai 13:37; Mōsaia 15:14–19, 26–28

ʻOku talaʻofa ʻa e ngaahi tāpuakí kiate kinautolu ʻoku vahevahe ʻa e ongoongoleleí

ʻI he palakipoé, hiki ʻa e fakamatala ko eni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44) mei he Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita (2007),380:

“ ʻI hono kotoa ʻo e ngaahi meʻa kuo leaʻakí, ko e fatongia maʻongoʻonga mo mahuʻinga tahá ke malanga ʻaki ʻa e Ongoongoleleí.” (Ko e Palōfita ko Siosefa Sāmitá)

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e fakamatalá. Hili ia, fehuʻi ange leva:

  • Ko e hā hono ʻuhinga ʻoku hoko ai e vahevahe ʻo e ongoongoleleí ko hotau fatongia mahuʻinga tahá?

  • Ko e hā ha ngaahi tāpuaki kuó ke maʻu mei hono tali mo fakakakato ʻa e fatongia ko ení?

Fakamatala ange naʻe muʻaki mamata ʻa Nīfai ʻe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí pea ʻomi ʻa e Tohi ʻa Molomoná (vakai, 1 Nīfai 13:34–36). Naʻá ne fakamatalaʻi foki ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku ʻatā kiate kinautolu te nau malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí pea tokoni ki he niʻihi kehé ke nau haʻu kia Kalaisi.

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke lau fakalongolongo ʻa e 1 Nīfai 13:37 , pea poupouʻi kinautolu ke nau fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku talaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fekumi ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku hoko kiate kinautolu ʻoku fekumi ke ʻomi ʻa Saione pea fanongonongo ʻa e melinó? (ʻOku totonu ke mahino ki he kau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau fekumi ai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí, ʻoku tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea ʻe lava ke fakahaofi ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.)

Talaange ki he kau akó naʻe lea ʻa ʻApinetai meia ʻĪsaia pea fakamatalaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e fanongonongo ʻa e melinó pea mo e ʻuhinga ʻoku totonu ke tau fekumi ai ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí (vakai ʻĪsaia 52:7.) Fakaafeʻi ha kau ako ʻe niʻihi ke lau leʻolahi mei he Mōsaia 15:14–19, 26–28 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa naʻe akoʻi ʻe ʻApinetaí.

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke fanongonongo ʻa e melinó mo e fakamoʻuí? (vakai, veesi 14).

  • Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke fakahā ʻa e fakamoʻuí ki he puleʻanga, mo e faʻahinga, mo e lea, mo e kakai fulipē?

Ke tokoni ke toe mahino ange ʻa e ngaahi lea ʻa ʻApinetaí ki he kau akó, fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e fakamatala ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻa e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

“Melino mo e ongoongo lelei; ongoongo lelei mo e melino. Ko e konga eni ʻo e ngaahi tāpuaki māʻongoʻonga ʻoku ʻomi ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ki ha māmani faingataʻa mo e kakai faingataʻa ʻoku moʻui ʻi aí, ko e tali ki he ngaahi fekuki fakafoʻituituí mo e angahala ʻa e tangatá, ko ha maʻuʻanga ivi ki he ngaahi taimi ʻo e ongosiá mo e mole moʻoni ʻa e ʻamanaki leleí. … Ko e ʻAlo Tofu pē Taha ʻo e ʻOtuá ʻokú Ne ʻomai ʻa e tokoni ko ení mo e ʻamanaki lelei ko ʻení. …

“Ko e kumi ki he melinó ko e taha ia e ngaahi kumi māʻongoʻonga ʻo e laumālie ʻo e tangatá. … ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi taimi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku hanga ʻe he loto mamahi lahí pe langaki mamahí pe ilifiá pe taʻelatá ʻo ʻai kitautolu ke tau kole fakamātoato ki he melinó, ʻa ia ko e ʻOtuá pē te Ne lava ʻo ʻomí. Ko e ngaahi taimi eni ʻoku mahuhuhuhu ai ʻa e fiekaia fakalaumālié pea naʻa mo hotau ngaahi kaumeʻa ʻofeiná, he ʻikai te nau lava ʻo tokoniʻi kitautolu” (“The Peaceable Things of the Kingdom,” Ensign, Nov. 1996, 82).

  • Ko e hā ha ngaahi founga ʻoku hoko ai ʻa e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ko ha pōpoaki ʻo e melinó?

Ke tokoni ki hono tali ʻo e fehuʻi ko ení, fakakaukau ke aleaʻi ʻa e lea ko eni ʻa Palesiteni Melioni G. Lominī (1897–1988) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí:

ʻĪmisi
President Marion G. Romney

“Ko hono ʻomi ʻo e melinó ʻoku fie maʻu ke toʻo ʻa e ngaahi tākiekina ʻa Sētané. Ko e feituʻu ʻokú ne ʻi aí, he ʻikai pē lava ke ʻi ai ʻa e melinó. Tānaki atú, ʻoku ʻikai malava ke moʻui melino fakataha mo iá. … ʻOku ʻikai ke ne poupouʻi ha meʻa ka ko e ngāue pē ʻa e kakanó …

“Koeʻuhí ke maʻu ʻa e melinó, ko e tākiekina ʻa Sētané kuo pau ke fakamoʻulaloaʻi. …

“ ʻOku tatau pē ʻa e fakamāmani lahi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e kakanó, mo e ongoongolelei ʻo e melinó. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe ha tangata ʻe taha, te ne maʻu ʻa e melino ʻiate ia pē. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe ha ongo tangata ʻe ua, te na fakatou maʻu ʻa e melinó ʻiate kinaua fakafoʻituitui pea kiate kinaua fakatouʻosi. Kapau ʻe moʻui ʻaki ʻe he kakai ʻo e fonuá, ʻe maʻu ʻe he puleʻangá ʻa e melino fakalotofonua. Ko e taimi ʻoku ʻi ai ha ngaahi puleʻanga feʻunga ʻoku nau fiefia ʻi he fua ʻo e Laumālié ke ne puleʻi ʻa e ngaahi ngāue ʻa e māmaní, ko e toki taimi pē ia ʻe ʻosi ai ʻa e holi ki he taú” (“The Price of Peace,” Ensign, Oct. 1983, 4, 6).

  • Ko fē ha taimi naʻá ke sio ki hono ʻomi ʻe he ongoongoleleí ʻa e melinó ki ha moʻui ʻa ha taha?

  • Ko e hā ʻa e ngaahi founga ʻe lava ke tau vahevahe ʻaonga ai ʻa e ongoongoleleí?

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakakaukau pē ʻoku nau ʻilo ha taha ʻe lava ke nau tokoni ki ai ke aʻusia ʻa e melino ʻoku haʻu mei he ongoongoleleí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau kamata faʻu ha palani ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e tokotaha ko iá, pea poupouʻi ke nau fakakaukau ki ha founga te nau lava ʻo fakaʻaongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau akó ʻi he hoko atu ʻa e lēsoní.

Mōsaia 28:3; ʻAlamā 17:2–3, 6, 9–12, 16, 25; 18:10; 21:16; 22:1, 12–14; 26:11–12, 26–29; 31:30–34

Hoko ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá

ʻĪmisi
woman playing violin
ʻĪmisi
set of wrenches
ʻĪmisi
medical examination instruments

Fakakaukau ke fakaʻaliʻali ha taha pē kātoa ʻo e ngaahi ʻata ʻi ʻolungá (vaiolini, meʻangāue, meʻangāue fakafalemahaki) pe ha fakatātā tatau ki he kau akó. Hili iá pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻe lava ʻe he ngaahi meʻangāue ko ení ʻo fai ʻi he nima ʻo ha tokotaha taukei ʻi hono ngāueʻakí?

  • ʻOku ʻuhinga ki he hā ke hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 17:2–3, 9–11. Kole ki he kau akó ke nau kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá ke nau hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he tā sīpinga ʻo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá fekauʻaki mo e founga ke hoko ai ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻa e ʻOtuá? (Lolotonga hono ʻomi e tali ʻa e kau akó, hiki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻI heʻetau lotú, ʻaukaí, fekumi ʻi he folofolá, pea tā ha sīpinga lelei ki he niʻihi kehé, te tau lava ʻo hoko ai ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.)

Fakamatala ange ʻoku lahi ʻa e ngaahi fakatātā ʻi he Tohi ʻa Molomoná ʻo e meʻa naʻe fai ʻe ʻAlamā mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá ke nau hoko ko e meʻangāue ʻaonga ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Hiki e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení ʻi he palakipoé (ʻikai kau ai e fakamatala ʻoku haʻi atú): Vaheʻi ha potu folofola ʻe taha pe lahi ange ki he tokotaha ako kotoa pē. Kole ki he kau akó ke kumi ʻa e meʻa naʻe fai ʻe he kau tamaioʻeiki ʻa e ʻEikí ke tokoni ki heʻenau lavameʻa ʻi he vahevahe ʻo e ongoongoleleí.

Mōsaia 28:3 (Fakaʻamu ke fakahā ʻa e fakamoʻuí koeʻuhí ke ʻoua ʻe ʻi ai ha laumālie ʻe ʻauha.)

ʻAlamā 17:6 (Loto lelei ke tukuange ʻa e ʻiloa fakamāmaní kae lava ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí.)

ʻAlamā 17:11–12 (Naʻa nau faʻa kātaki, loto toʻa, pea tā sīpinga lelei.)

ʻAlamā 17:16 (Loto lelei ke tokoniʻi e niʻihi kehé ke nau fakatomala pea ako ki he palani ʻo e huhuʻí.)

ʻAlamā 17:25; 18:10 (Loto ke hoko ko e tamaioʻeiki.)

ʻAlamā 21:16; 22:1 (Naʻe tataki ʻe he Laumālié.)

ʻAlamā 22:12–14 (Akoʻi mei he folofolá fekauʻaki mo Kalaisi pea mo e palani ʻo e huhuʻí.)

ʻAlamā 26:11–12 (Loto maʻulalo, ʻiloʻi ko e ʻOtuá honau maʻuʻanga iví.)

ʻAlamā 26:26–29 (ʻIkai ke nau foʻi ʻi heʻenau lotosiʻí. Loto lelei ke nau kātakiʻi ʻa e ngaahi mamahí koeʻuhí ko Kalaisi. Akoʻi ʻa e ongoongoleleí ʻi he ngaahi feituʻu kehekehe.)

ʻAlamā 31:30–34 (Lotu ki ha tokoni ki hono ʻomi ʻa e niʻihi kehé kia Kalaisi.)

Hili ha taimi feʻunga, kole ki he kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau akó. Fakakaukau ke fakamatalaʻi nounou ʻa e tali ʻa e kau akó ʻaki hono hiki ʻa e ngaahi fakamatala ʻo e potu folofolá ʻi he palakipoé. Te ke lava ʻo poupouʻi e kau akó ke hiki ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola ko ʻení pea hili ʻa e kalasí, faʻu ha sēini folofola pea fakahingoa ko e “Ngaahi tefitoʻi ʻelemēniti mahuʻinga ki hono vahevahe ʻo e ongoongoleleí.”

  • Kapau kuó ke maʻu ha faingamālie ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé, ʻe lava nai ke ke vahevahe ha meʻa naʻá ke aʻusia pe vahevahe hoʻo fakamoʻoní ki he founga naʻe tokoni ai ʻa e ngaahi ʻelemēniti ko ʻení ki hoʻo lavameʻá?

  • ʻOku lava ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni tatau ʻoku hiki ʻi he ngaahi potu folofola ko ʻení ʻi he ngaahi fatongia kehé pe ʻi hoʻo hoko ko ha kaungāmeʻa pe kaungāʻapi lelei?

  • Ko e fē nai ʻa e taimi naʻá ke maʻu ai ha faingamālie ke tokoni ki he niʻihi kehé ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá?

ʻAlamā 18:33–35; 23:5–6; 26:2–5, 15; 29:9–10

Tokoni ki hono fakaului ʻo e niʻihi kehé

Fakamanatu ki he kau akó, makehe mei hono akoʻi kitautolu ke tau hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku toe akoʻi mai foki ʻe he Tohi ʻa Molomoná tokoni ʻe lava ke tau fakahoko ki he niʻihi kehé ʻi heʻetau hoko ko e meʻangāué.

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 18:33–35 kae kumi ʻe he kalasí ʻa e meʻa naʻe fie maʻu ke aʻusia ʻe ʻAmoni ʻi heʻene hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau fakamatala nounou ʻa e meʻa ne nau maʻú ko ha tefitoʻi moʻoni. (Tokoni ki he kau akó ke nau ʻilo eni: ʻI heʻetau hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻokú Ne ʻomi ʻa e mālohi kiate kitautolu ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi ʻa e moʻoní.)

Ke tokoni ki he kau akó ke nau sio ki he ola ʻo e tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e moʻoní, fakaafeʻi ʻa e kalasí ke lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 23:5–6. Kole ki he kau akó ke kumi ʻa e meʻa naʻe hoko ki he kau Leimaná ʻi heʻenau ʻilo ʻa e moʻoní.

  • Ko e hā ʻa e ngaahi foʻi lea pē kupuʻi lea ʻokú ne fakamatalaʻi mai ʻa e ola ʻo e malangaʻaki ʻo e ongoongoleleí ki he kau Leimaná?

  • Ko e hā ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau ako fekauʻaki mo e meʻa ʻe lava ʻo hoko ʻi heʻetau ʻomi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e moʻoní? (ʻOku totonu ke ʻilo ʻe he kau akó ʻa e meʻa ko ʻení: ʻI he taimi ʻoku tau ʻomai ai ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻilo ʻa e moʻoní, ʻoku tau tokoniʻi ai kinautolu ke nau tafoki ki he ʻEikí.)

Fakamatalaʻi ange naʻe fakamoʻoni fakatouʻosi ʻa ʻAmoni mo ʻAlamā ki he ngaahi moʻoni ko ʻení. Kole ki ha niʻihi ʻo e kau akó ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻolahi ʻa e ʻAlamā 26:2–5, 15 mo e ʻAlamā 29:9–10, kae kumi ʻe he kalasí ki he ivi tākiekina ʻe lava ke tau hoko ki ai maʻá e niʻihi kehé ʻi he taimi te tau vahevahe ai ʻa e ongoongoleleí ko ha meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá.

  • Ko e hā naʻe hā makehe kiate koe fekauʻaki mo e ngaahi ongo naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻAmoni mo ʻAlamaá?

Fakaafeʻi ʻa e kau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa ne nau aʻusia ʻi heʻenau vahevahe ʻa e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé.

Poupouʻi ʻa e kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi faingamālie ʻoku nau maʻu ke tokoni ki he niʻihi kehé ke nau ako ʻa e ongoongoleleí pea hoko ʻo ului. Fakaafeʻi ke nau fakakaukau ki he founga te nau lava ʻo fakakau ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e angafai kuo nau ako mei he lēsoni ko ʻení ki heʻenau feinga fakaʻaho ke vahevahe ʻa e ongoongoleleí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó