Seminare ma Inisitituti
Lesona 4: O Le Pau o Atamu ma le Meaalofa o le Faitalia


Lesona 4

O Le Pau o Atamu ma le Meaalofa o le Faitalia

Folasaga

O le Pau o Atamu o se vaega taua o le fuafuaga a le Atua. Na aumaia ai tulaga ia ua mafai ai ona tatou o mai i le lalolagi ma tofotofoina ai. O le fuafuaga a le Atua e aofia ai foi le tuuina atu i Ana fanau o le faitalia (tagai 2 Nifae 2:27). I lenei lesona, o le a aoao ai tamaiti aoga faapea o le ki i le faaaogaina lelei o lo tatou faitalia o le saili lea e fai le finagalo o le Alii, o le mulimuli lea i le faataitaiga na faia e Iesu Keriso.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

2 Nifae 2:19–26, 28; Alema 42:6–10, 14; Mose 5:5–9

O Le Pau o Atamu

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Gary J. Coleman o le Fitugafulu ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Saunia e Elder Bruce C. Hafen

“Talu mai le seneturi lima, sa aoaoina e le faaKerisiano e faapea o le Pau o Atamu ma Eva o se sese matuia lea. … O lena manatu e sese. … O le Pau e le o se mea leaga. E le o se mea sese po o se mea na tupu faafuasei. O se vaega na fuafuaina o le ata o le faaolataga” (“O le Togiola: O Mea Uma mo Tagata Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2004, 97).

  • Aisea i lou manatu e taua ai le malamalama faapea o le Pau e le o se mea sese po o se mea na tupu faafuasei ae na fuafuaina o se vaega o le fuafuaga o le faaolataga?

Valaaulia tamaiti aoga e suesue le 2 Nifae 2:19–25 ma fai se lisi o taunuuga o le Pau—o mea na tutupu ia Atamu ma Eva ina ua uma ona la aai i le fua faasaina. Ona fai lea i tamaiti aoga e tusi mea mai a latou lisi i le laupapa. (Manatua: O le vaavaai mo lisi i fuaitau o mau o se tomai tau suesuega faaletusitusiga paia e mafai ona e aoaoina atu faatasi ma lenei fuaitau; tagai Aoaoina Atu ma le Aoaoina Mai o le Talalelei [2012], 23.) E tatau ona aofia i lau lisi mea nei: Na tulia ese Atamu ma Eva mai le Faatoaga o Etena; na la fanauina ni fanau; na la ulufale atu i se tulaga faataitai; na la leiloloa ma na manaomia le salamo; ma na la aafia i faigata, lea na faatagaina i laua e aafia i le lelei ma le leaga ma faaaoga lelei lo la faitalia.

  • E faapefea e le lisi i le laupapa ona fesoasoani e faamatala pe aisea na manaomia ai le Pau o Atamu o se vaega o le fuafuaga a le Tama Faalelagi? (Atonu o le a saunia e tamaiti aoga ni tali eseese e mafai ona aoteleina faatasi ma lenei mataupu faavae: O le Pau o Atamu na mafai ai ona tatou ulufale atu i le olaga faitino ma alualu i luma agai i le ola e faavavau.)

  • O le a le uiga “o tagata uma … na se” ona o le Pau? (2 Nifae 2:21).

Ina ia fesoasoani e taliina lenei fesili, valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Alema 42:6–10, 14 a o vaavaai le vasega mo nisi taunuuga o le Pau. (Ao faasoa mai e tamaiti aoga mea na latou mauaina, atonu e te faaopoopoina a latou tali i le lisi i luga o le laupapa.

  • O le a le uiga o le “vavae ese … mai i luma o le Alii”?

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i tamaiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“[O Atamu ma Eva na solia se poloaiga a le Atua lea sa manaomia ina ia la tuua ai le faatoaga, ae sa faatagaina ai i la’ua ia maua fanau a o lei feagai ma le oti faaletino. Ina ia faaopoopo atu se isi faanoanoaga ma le lavelave i lo la’ua tulaga ua i ai, o la la’ua solitulafono sa i ai foi ni taunuuga faaleagaga, na vavae ese ai i la’ua mai le afioaga o le Atua e faavavau. Talu ai la ua tatou fananau mai i lena lalolagi pa’ū ma talu ai o le a tatou solia foi tulafono a le Atua, o lea sa faasalaina ai foi i tatou i na lava faasalaga na feagai ma atamu ma Eva. …

“… O le taimi lava na laa ese mai ai na uluai matua mai le Faatoaga o Etena, ma i le muai silafia ai o le faaiuga a Atamu ma Eva, na auina mai ai e le Atua ma le Tama o i tatou uma, ia agelu o le lagi e ta’u atu ia te i laua—ma pasi mai ai i tupulaga seia oo mai ia te i tatou—e faapea o lenei faasologa atoa lava sa mamanuina mo lo tatou fiafia e faavavau. O se vaega o Lana fuafuaga paia lea e saunia ai se Faaola, le Alo o le Atua lava Ia—se isi “Atamu,” lea o le a faaigoa ai o Ia e Paulo [tagai 1 Korinito 15:45]—o lē o le a afio mai i le taulotoaiga o taimi e togiolaina le uluai solitulafono a Atamu. O lena Togiola o le a ausia ai le manumalo atoa i le oti faaletino. … Ma le alofa mutimutivale o le a aumaia ai foi le faamagaloga o agasala patino a tagata uma, mai ia Atamu seia oo atu i le tuluiga o le lalolagi, e fuafua i le salamo ma le usiusitai i poloaiga paia” (“Pe a Faatasia le Faamasino Tonu, Alofa ma le Alofa Mutimutivale,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 105–6).

  • Aisea ua tatou “agasala ai i le sala na feagai ma Atamu ma Eva”? (Ua tatou fananau mai i se lalolagi pau, ma ua tatou solia tulafono a le Atua.)

Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 2 Nifae 2:26, 28 ma le Mose 5:5–9, a o vaavaai le vasega pe faapefea ona faatoilalo taunuuga o le Pau i o tatou olaga.

  • E tusa ai ma nei fuaitau, e faapefea ona laveaiina i tatou mai taunuuga faaleagaga o le Pau? (O tali e tatau ona aofia ai le mataupu faavae lenei: Afai tatou te salamo ma valaau atu i le Atua mo le faamagaloga, e mafai ona laveaiina i tatou mai a tatou agasala e ala i le Togiola a Iesu Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le matafaioi a le Pau i le fuafuaga o le faaolataga ma le ala na “fuafuaina ai mo lo tatou fiafia e faavavau.” Fai i se tamaitiiti aoga se toatasi pe toalua e faasoa mai o latou manatu i le vasega.

2 Nifae 2:14, 16, 26–29; Helamana 14:30–31; 3 Nifae 27:13

O le meaalofa o le faitalia

Faaali atu le saunoaga lenei a Peresitene Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“Sa faapea ona avea ai Atamu ma Eva [e ala i le Pau] ma tagata faaletino. A e tatou te fiafia, sa mafai ai foi ona laua fanauina ai o fanau ma faataunuu faamoemoega na foafoaina ai le lalolagi. … E i ai isi faamanuiaga na oo mai ia i tatou ona o le Pau. Ua faatinoina ai nisi meaalofa e lata i le lua mai le Atua, ua tai tutusa lava le taua ma le ola—filifiliga saotolo ma le faamasinoina” (“O le Tumau i le Lotolotoi o Suiga,” Ensign, Ian. 1994, 34, faaopoopo le faatusilima).

  • O a auala e avea ai le faitalia ma le tali atu o le tagata lava ia “e tai tutusa lava ma le taua o le ola lava ia”?

Fai i tamaiti aoga e suesue le 2 Nifae 2:14, 16, ma le 26, ma vaavaai mo mea ua aoao mai e nei fuaiupu pe aisea e ese ai fanau a le Atua mai isi Ana foafoaga.

  • O le a le eseesega ua faataua mai e nei fuaiupu i le va o fanau a le Atua ma isi Ana foafoaga? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai le aoaoga faavae lenei: O fanau a le Atua na foafoaina e galulue mo i latou lava nai lo le tau galueaiina.)

  • O le a le uiga faapea na foafoaina i tatou e le Atua e galulue nai lo le tau galueaiina?

  • Aisea e taua ai le iloa faapea o fanau a le Atua na foafoaina e galulue mo i latou lava ae le o le tau galueaiina?

Ina ia fesoasoani e tali lenei fesili, e mafai ona talanoaina le faamatalaga lenei mai ia Peresitene Boyd K. Packer o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“O le faaupuga ua leva e faapea ‘O loo palota le Alii mo au, ae le o palota Lusifelo mo au, ae o le mea e taulia o lau palota’ o loo faamatala ai se faamautinoaga faalemataupu faavae e faapea e sili atu le malosi o la tatou faitalia nai lo le loto o le tiapolo. E taua le faitalia. E mafai ona tatou tuuina atu ma le faavalevalea ma le tautoai, ae e le mafai ona aveesea faamalosi mai ia i tatou.

“E i ai foi se alofaga ua leva e faapea: ‘Na fai mai le tiapolo ia te au fai.’ E leai la! E mafai ona ia faaseseina oe ma taitaiseseina oe, ae e le ia te ia le mana e faamalosia ai oe po o soo se tasi lava i se soligatulafono pe taofia ai oe iina” (“Faamamaina o le Ipu i Totonu,” Ensignpo o le Liahona, Nov. 2010, 74).

Fai i ni tamaiti aoga e faitau le 2 Nifae 2:26–29 ma isi e faitau le Helamana 14:30–31. Uunaia tamaiti aoga e maka upu ma fuaitau na e faaali mai ai taunuuga i le lumanai o filifiliga tatou te faia nei. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai ni upu ma fuaitau na latou makaina.

  • O a mea e mafai ona tatou aoaoina mai nei fuaiupu e uiga i aafiaga o le agasala? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai le mea lenei: O le ala e faaaoga ai lo tatou faitalia e fuafuaina lo tatou alualu i luma faaleagaga ma faamanuiaga faavavau.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i lenei upumoni, fai i se tamaitiiti aoga e faitau le faamatalaga lenei mai ia Elder Robert D. Hales, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“A tatou filifili e fai le finagalo o lo tatou Tama Faalelagi, o le a faasaoina la tatou faitalia, faateleina o tatou avanoa, ma tatou alualu ai i luma. … E moni foi mea faafeagai: a tatou le tausia poloaiga ma musumusuga a le Agaga Paia, e utiuti o tatou avanoa; e faaitiitia foi o tatou tomai e galulue ai ma alualu i luma … O le auala e puipuia ai lo tatou faitalia e ala i le usiusitai i poloaiga” (“Faitalia: E Taua i le Fuafuaga o le Olaga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2010, 24-27).

  • O a nisi o taunuuga na e oo mai i le faaaogaina sese o le faitalia?

  • E faapefea e le usiusitai i poloaiga a le Atua ona puipuia lo tatou faitalia?

  • Aisea e avea ai le faaaogaina o lo tatou faitalia “e fai le finagalo o lo tatou Tama Faalelagi” ma ki i lo tatou alualu i luma faaleagaga?

Fai i tamaiti aoga e faitau le leoa le 3 Nifae 27:13 ma mafaufau i le faataitaiga a Iesu Keriso o le faaaogaina amiotonu o le meaalofa o le faitalia.

  • O a auala e mafai ai e upu a le Faaola “Ua ou sau … e fai le finagalo o lou Tama” ona fesoasoani ia i tatou e faaaoga ma le atamai le meaalofa o le faitalia?

Faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama ai i faamanuiaga e oo mai i le faaaogaina amiotonu o lo tatou faitalia:

Ata
Elder Richard G. Scott

“O loo tulimatai mai e le Alii lou tuputupu ae ma lou atinaega. O lena alualu i luma e faatelevaveina pe a e naunau e faatagaina o Ia na te taitai oe i tulaga uma o le tuputupu ae tou te fetaiai, e tusa pe e te fiafia i ai muamua pe leai. Afai e te faatuatua i le Atua, pe a e naunau e tuu atu lou loto ma lou mafaufau e faaautu i Lona finagalo, pe a e ole atu ina ia taitaiina e le Agaga ina ia faia Lona finagalo, ua faamautinoa atu ia te oe le fiafia silisili i le ala ma le faataunuuina atoatoa e maua mai lenei malamalama i lenei olaga. Afai e te masalosalo i mea uma ua fai atu e te faia, po o lou teenaina foi o luitau faalelelei, ua e faafaigata foi i le Alii ona faamanuia ia te oe. [Tagai 1 Nifae 3:7.]

“O lau filifiliga saoloto, le aia e filifili ai, e lei tuuina atu ina ia mafai ona maua mea e te manao ai. O lenei meaalofa paia na saunia ina ia e filifili ai mea e finagalo ai lou Tama Faalelagi mo oe. O le faia o lena mea o le a mafai ai ona Ia taitaiina oe i mea uma ua Ia faamoemoe ina ia e oo i ai. (Tagai i le MF&F 58:26-32.)” (“Mauaina o le Olioli i le Olaga,” Ensign, Iulai 1996, 28).

Fai i tamaiti aoga e mafaufau i taimi na latou faia ai ni filifiliga e faatino le amiotonu. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea e taunuuga o na filifiliga ona aumaia ni faamanuiaga ia i latou.

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona mafai ona sili atu lo latou mulimuli i le faataitaiga a Iesu Keriso i le faia o le finagalo o le Tama Faalelagi. Faasoa atu lau molimau faapea o le faaaogaina lelei o lo tatou faitalia e mafai ona taitai atu ai i tatou i le ola e faavavau.

Faitauga a Tamaiti Aoga