Seminare ma Inisitituti
Lesona 15: Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua


Lesona 15

Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua

Folasaga

O le talalelei a Iesu Keriso o se savali o le filemu mo se lalolagi faigata. O i latou e avea ma meafaigaluega i aao o le Atua e mafai ona faasoa atu le talalelei ma fesoasoani i isi ia liua. I lenei lesona, o le a suesue tamaiti aoga ma faaaoga mataupu faavae mai tala i faifeautalai o e na avea ma meafaigaluega i aao o le Atua ma fesoasoani i isi e maua le ola e faavavau i le Tusi a Mamona.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

1 Nifae 13:37; Mosaea 15:14–19, 26–28

O faamanuiaga ua folafolaina ia i latou e faasoa atu le talalelei

I le laupapa, tusi ai le saunoaga lenei a le Perofeta o Iosefa Samita (1805–44) mai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 330:

“Ina ua uma ona tautalagia o mea uma, o le tiute tupito ma sili ona taua o le talai o le Talalelei.” (O Le Perofeta o Iosefa Samita)

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le saunoaga. Ona fesili atu lea:

  • Aisea e avea ai le faasoa atu o le talalelei i isi o la tatou tiute e sili le taua?

  • O a faamanuiaga ua e maua mai le taliaina ma le faataunuuina o lenei tiute?

Faamatala atu na muai vaai Nifae i le Toefuataiga o le talalelei ma le oo mai o le Tusi a Mamona (tagai 1 Nifae 13:34–36). Na ia faamatalaina foi faamanuiaga ua avanoa ia i latou o le a folafolaina atu le talalelei ma fesoasoani i isi ia o mai ia Keriso.

Valaaulia tamaiti aoga e faitau le leoa le 1 Nifae 13:37, ma uunaia i latou e maka pe valivali faamanuiaga ua folafolaina i e saili e faasoa atu le talalelei i aso amuli.

  • O a faamanuiaga e oo mai i e saili e aumaia Siona ma faatuina le filemu? (E tatau ona malamalama tamaiti aoga i le mataupu faavae lenei: Pe a tatou saili e faasoa atu le talalelei, e faamanuiaina i tatou i le Agaga Paia ma e mafai ona faasaoina i le malo o le Atua.

Tau atu i tamaiti aoga na sii mai e Apinati le Isaia ma faamatala mai lona uiga ma pe aisea e tatau ai ona tatou saili e faasoa atu le talalelei (tagai Isaia 52:7). Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faitau leotele mai le Mosaea 15:14–19, 26–28 ao vaavaai le vasega mo mea na aoao atu e Apinati.

  • O le a le uiga o le faalauiloa le filemu ma le faaolataga? (Tagai i le fuaiupu e 14.)

  • Aisea e manaomia ai le faaolataga ia folafolaina atu i atunuu, ituaiga, gagana ma tagata uma?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama lelei i upu a Apinati, valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland, o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le filemu ma le manuia; o le manuia ma le filemu. O nisi nei o faamanuiaga ofoofogia e aumaia e le talalelei a Iesu keriso i se lalolagi fesouaiina ma tagata le mautonu o loo i ai, o se tali i ni faafitauli faaletagata ma le agasala o tagata, o se puna o le malosi i taimi o le faanoanoa ma le vaivai. … E na o le Alo Pele lava e Toatasi o le Atua lava Ia na tuuina mai ia te i tatou lenei fesoasoani ma lenei faamoemoe. …

“O lenei sailiga o le filemu o se tasi lea o mea tupito o loo sailia e le tagata. … E i ai taimi i o tatou olaga uma e oo ai le faanoanoa po o le mafatia poo le fefe poo le lagona tuua toatasi, lea tatou te tagi atu ai mo le filemu lea e na o le Atua na te mafaia ona aumai. O taimi nei e mafai ai ona tatou matuai fiaaai faaleagaga ai pe a le mafaia e uo pele ona fesoasoani ia i tatou” (“O Mataupu Tau i le Filemu o le Malo,”Liahona, Ian. 1997, 99).

  • O a auala e avea ai le talalelei a Iesu Keriso o se savali o le filemu?

Ina ia fesoasoani e taliina lenei fesili, mafaufau e talanoaina le saunoaga lenei a Peresitene Marion G. Romney (1897–1988) o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene Marion G. Romney

“O le aumaia o le filemu ua manaomia ai le faateaese o aafiaga a Satani. O se mea e i ai Satani e le mafai ona maua ai le filemu. E le gata i lena, o le maua o se olaga filemu faatasi ma ia e matua le mafai lava ona maua . … E le faaalualuina i luma se mea e ia sei vagana ai galuega a le tino. …

“Ao lei mafai ona maua le filemu, e tatau lava ona matua faatoilaloina atoatoa aafiaga a Satani. …

“E faapei ona mafai ona aafia ai le lalolagi atoa i galuega a le tino ua faapea foi le talalelei o le filemu. A faapea ona ola se tasi e tusa ma le talalelei o le a faalogoina e ia le toafilemu i totonu ia te ia. A faapea o le a ola ni tagata se toalua, o le a faapea foi ona faalogoina e i laua le toafilemu i totonu ia te i laua ma i le va o le tasi ma le tasi. Afai o le a ola tagatanuu i le talalelei, o le a i ai le filemu i totonu o lea atunuu. A oo ina lava atunuu o le a ola e tusa ai ma fua o le Agaga e pulea ai mataupu i le va ma isi malo o le lalolagi, o le a le toe i ai ni taua i le lalolagi” (“O le Tau o le Filemu,” Liahona, Fep. 1984, 1, 9).

  • O anafea na e vaaia ai le talalelei o aumaia le filemu i le olaga o se tasi?

  • O a nisi o auala e mafai ona tatou faasoa lelei atu ai le talalelei?

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau pe o latou iloaina se tasi e mafai ona latou fesoasoani i ai ia mafai ona ia lagonaina le filemu lena e oo mai le talalelei. Valaaulia i latou e amata ona fai se fuafuaga e faasoa atu le talalelei i lena tagata, ma uunaia i latou e mafaufau e uiga i le ala e mafai ona latou faaaoga ai mataupu faavae ua latou aoaoina a o faagasolo le lesona.

Mosaea 28:3; Alema 17:2–3, 6, 9–12, 16, 25; 18:10; 21:16; 22:1, 12–14; 26:11–12, 26–29; 31:30–34

Avea ma Meafaigaluega i Aao o le Atua

Ata
tamaitai o loo ta le vaiolini
Ata
seti o meafaigaluega kamuta
Ata
meafaigaluega e siaki ai mai

Mafaufau e faaali i tamaiti aoga se tasi po ata uma o loo i luga (vaiolini, fale meafaigaluega, meafaigaluega faafomai) po o ata faapena. Ona fesili atu lea:

  • O a mea e mafai e nei aitema ona fai i lima o se tasi e talenia i lo latou faaaogaina?

  • O le a le uiga o le avea ma meafaigaluega i aao o le Atua?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 17:2–3, 9–11. Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo mea na fai e atalii o Mosaea na avea ai ma meafaigaluega i aao o le Atua.

  • O a mea e mafai ona tatou aoao mai le faataitaiga a atalii o Mosaea e uiga i le ala e avea ai ma meafaigaluega i aao o le Atua? (A o tali mai tamaiti aoga, tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: Ao tatou tatalo, anapogi, suesue i tusitusiga paia, ma fai se faataitaiga lelei mo isi, e mafai ona avea i tatou ma meafaigaluega i aao o le Atua.).

Faamatala atu o loo maua i le Tusi a Mamona le tele o isi faataitaiga o mea na fai e Alema ma atalii o Mosaea ia avea ai ma meafaigaluega i aao i le Atua. Tusi mau faasino nei i le laupapa (e aunoa ma fuaitau o loo i totonu o puipui): Tofi se tasi po o le sili atu o fuaitau i tamaiti aoga taitasi. Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo mea na fai e auauna a le Alii na saofaga ai i lo latou faamanuiaina i le faasoaina atu o le talalelei.

Mosaea 28:3 (Na mananao e faasoa atu le faaolataga ina ia le fano se agaga.)

Alema 17:6 (Na naunau e le taliaina viiga o le lalolagi ina ia mafai ona talai atu le talalelei.)

Alema 17:11-12 (Na onosai, lototoa, ma avea ma faataitaiga lelei.)

Alema 17:16 (Na mananao e fesoasoani i isi ia salamo ma aoao le fuafuaga o le laveaiina.)

Alema 17:25; 18:10 (Na manao e avea ma auauna.)

Alema 21:16; 22:1 (Na taitaiina e le Agaga.)

Alema 22:12–14 (Na aoao mai tusitusiga paia e uiga ia Keriso ma le fuafuaga o le laveaiina.)

Alema 26:11–12 (Na lotomaualalo, na iloaina o le Atua o le punaoa o lo latou malosiaga.)

Alema 26:26–29 (Na le fiu ina ua lotovaivai. Na naunau e puapuagatia ma le onosai mo le galuega a Keriso. Na aoao atu le talalelei i nofoaga eseese.)

Alema 31:30–34 (Na tatalo mo le fesoasoani i le aumaia o isi ia Keriso.)

A maea se taimi talafeagai, fai atu i tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou aoaoina. Mafaufau e aotele tali a tamaiti aoga i le tusia o aotelega o fuaitau i le laupapa. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e tusi i lalo nei mau fesootai ma i se taimi mulimuli ane, pe a uma le vasega, fatu se filifili o mau e faaigoaina “Elemene taua o le faasoaina atu o le talalelei.”

  • Afai na e maua le avanoa e faasoa atu ai le talalelei i isi, e mafai ona e faasoa mai se aafiaga pe fai se molimau pe na faapefea e nei elemene ona saofaga i lou manuia?

  • E faapefea e mataupu faavae ua tusia i nei fuaitau ona aoga i isi valaauga po o le avea ma se uo po o se tuaoi lelei?

  • O anafea na e maua ai se avanoa e fesoasoani ai i isi o se meafaigaluega i aao o le Atua?

Alema 18:33–35; 23:5–6; 26:2–5, 15; 29:9–10

Fesoasoani i isi ia liua

Faamanatu i tamaiti aoga e le gata ina aoaoina i tatou e mafai ona tatou avea ma meafaigaluega i aao o le Atua, ua aoaoina foi i tatou e le Tusi a Mamona e uiga i le aoga i isi pe a mafai ona avea i tatou ma nei meafaigaluega.

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Alema 18:33–35 ao vaavaai le vasega mo mea na faataunuuina e Amona o se meafaigaluega i aao o le Atua. Valaaulia tamaiti aoga e aotele mea na latou iloaina o se fuaitau o le mataupu faavae. (Fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai mea nei: Pe a avea i tatou ma meafaigaluega i aao o le Atua, Na te tuuina mai ia i tatou le mana e fesoasoani ai i isi ia o mai i se malamalama o le upumoni.)

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e iloa le aoga o le fesoasoani i isi e o mai i se malamalama o le upumoni, valaaulia le vasega e faitau le leoa le Alema 23:5–6. Fai i tamaiti aoga e vaavaai mo mea na tutupu i sa Lamana ao latou o mai i le malamalama o le upumoni.

  • O a upu po o fuaitau e faamatalaina ai le taunuuga o le talaiga o le talalelei i sa Lamana?

  • O le a le mataupu faavae e mafai ona tatou aoao mai le mea e mafai ona tupu pe a tatou aumaia isi i le malamalama o le upumoni? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai le mea lenei: A tatou aumaia isi i le malamalama o le upumoni, ua tatou fesoasoani ia i latou ia liua i le Alii. )

Faamatala atu o Amona ma Alema na tuuina atu uma le molimau o nei upumoni. Fai i ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le Alema 26:2–5, 15 ma le Alema 29:9–10 ao vaavaai le vasega mo le faatosinaga e mafai ona tatou tuuina atu i isi pe a tatou faasoa atu le talalelei o ni meafaigaluega i aao o le Atua.

  • O a mea na taua ia te oe e uiga i lagona na aoteleina e Amona ma Alema?

Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou oo i ai ao latou faasoa atu le talalelei i isi.

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau loloto i avanoa latou te maua e fesoasoani ai i isi e aoao le talalelei ma liua. Valaaulia i latou e mafaufau pe faapefea ona faaaoga mataupu faavae ma faatinoga na latou aoao i lenei lesona i a latou taumafaiga i aso taitasi e faasoa atu le talalelei.

Faitauga a Tamaiti Aoga