Seminare ma Inisitituti
Lesona 24: E Tutusa Tagata Uma i le Atua


Lesona 24

E Tutusa Tagata Uma i le Atua

Folasaga

Ina ia puipuia i latou lava ina ua mavae le maliu o Liae, na faatonuina e le Alii Nifae ma isi tagata amiotonu o le aiga o Liae e o ese mai ia Lamana ma Lemuelu ma e na mulimuli ia i latou. Mulimuli ane, o finauga ma taua na masani ona faamatalaina le faia i le va o sa Nifae ma sa Lamana. O lenei lesona e talanoaina ai pe faapefea ona sili atu le talalelei a Iesu Keriso nai lo lotu, ituaiga, aganuu, ma isi eseesega e tuufaatasia ai fanau a le Atua.

Faitauga Faaopoopo

  • Dallin H. Oaks, “O Tagata Uma i Nofoaga Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 77–80.

  • “O le Talalelei—O se Faatuatuaga o le Lalolagi,” Liahona Ian. 1992, 20–21.

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

2 Nifae 26:23–28, 33; Iakopo 7:24; Enosa 1:11, 20

Ua valaaulia fanau uma a le Atua e o mai ia te Ia

Fai i tamaiti e mafaufau i nisi o vaega faalelotu, ituaiga, po o aganuu i le lalolagi ma mafaufau i uiga o nisi o tagata i na vaega agai i tagata o isi vaega.

Faamanatu i tamaiti aoga ina ua mavae le maliu a Liae, na vavae lana fanau i ni vaega se lua: O sa Nifae ma sa Lamana (tagai 2 Nifae 5:1–7). Na lei pine lava lenei vaevaega, ae amata ona fefinauai vaega e lua ma tau le tasi ma le isi (tagai 2 Nifae 5:34). O aafiaga o nei vaega e lua ua faaalia ai afai e le iloa e tagata ona mulimuli i poloaiga a le Atua, e masani ona latou faamamafa le eseesega i le va o i latou lava ma isi, lea e taitai atu i le vavaeeseina mai isi ma lagona o le ita agai ia i latou. Faasino atu i le isi itu, e finagalo le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso ia lagona e tagata uma le alofa mo le isi ma ia lotogatasi.

Valaaulia ni tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 2 Nifae 26:23-28, 33. Fai i le vasega e vaavaai pe na faapefea ona faaaoga e Nifae upu leai se tasi, se tasi, ma uma. Mafaufau e uunaia tamaiti aoga e maka nei upu ia latou tusitusiga paia.

  • O le a le aoaoga faavae autu ua tatou aoao mai i nei fuaiupu? (E ui atonu latou te faaaogaina ni upu eseese, e tatau i tamaiti aoga ona faailoa mai le mataupu faavae lenei: E alofa Iesu Keriso i tagata uma ma valaaulia tagata uma e o mai ia te Ia ma auai i Lana faaolataga. Atonu e te manao e tusi lenei aoaoga faavae i le laupapa. E mafai ona e uunaia tamaiti aoga e faafesootai le 2 Nifae 26:33 ma le Alema 5:33–34 ma le Alema 19:36.)

Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e faitau le leoa ai le Iakopo 7:24 ma le Enosa 1:11, 20, ma vaavaai mo manaoga o sa Nifae mo sa Lamana i le taimi o perofeta o Iakopo ma Enosa.

  • O a aganuu sese na taofia sa Lamana mai le le taliaina o le valaaulia e o mai ia Iesu Keriso?

  • I le iloaina o sa Lamana na masani ona lagonaina le ita i sa Nifae, o a uiga po o aganuu sese e tatau ona faatoilalo e le toatele o sa Nifae ina ia faasoa atu ai le talalelei ia i latou?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau le saunoaga a Elder Dallin H. Oaks o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“Ua folafola mai e le Tusi a Mamona, o i latou uma ua maua le valaau a le Alii ma galue ai ia ‘salamo ma talitonu i lona Alo’ e avea ma ‘tagata o le feagaiga a le Atua’ 2 Nifae 30:2). O se faamanatu malosi tele lenei e le tatau ona avea oa po o gafa po o se isi lava tofi tatou te talitonu ai faapea ‘e sili le tasi i lo le isi’ (Alema 5:54;tagai foiIakopo 3:9). Ioe, ua poloai mai le Tusi a Mamona, ‘Aua tou te manatu ua sili se tasi tino i se tasi tino; aua le manatu foi se tasi tagata ua sili o ia i se tasi’ (Mosaea 23:7)” (“O Tagata Uma i Nofoaga Uma,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 79).

Valaaulia tamaiti aoga e faaalu se taimi e mafaufau loloto ai i lo latou uiga agai i tagata o e o mai tulaga eseese nai lo i latou. Uunaia i latou e mulimuli i le faataitaiga a le Faaola i le taumafai e alofa i fanau a le Atua, e aofia ai i latou e ese o latou atunuu, aganuu, po o lotu mai ia i latou.

Mosaea 28:1–3; Helamana 6:1–8

O le mauaina o se manao e faasoa atu le talalelei i fanau uma a le Atua

Faamanatu i tamaiti aoga ua tusia i le Tusi a Mamona ni aafiaga mataina na maua e sa Nifae ao talai atu le talalelei i sa Lamana. Faamanatu i tamaiti aoga le liua maoae o atalii o Mosaea (tagai i le Mosaea 27), ona fai lea i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mosaea 28:1–3. Fai i le vasega e vaavaai mo mafuaaga na mananao ai atalii o Mosaea e talai atu le talalelei i sa Lamana.

  • Mai mafuaaga ua e iloaina, o fea e faapitoa le taua ia te oe ao e mafaufau e faasoa atu le talalelei i isi?

  • O fea le upu i le fuaiupu 1 ua faaleoina po o le a le vaai a atalii o Mosaea i sa Lamana?

  • E faapefea ona aafia lo tatou manao e faasoa atu le talalelei pe a tatou vaai ia i latou o isi lotu, ituaiga, po o vaega o aganuu o ni o tatou uso ma tuafafine? (Ao tali mai tamaiti aoga, fesoasoani ia i latou e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Pe a tatou vaai i isi e pei o o tatou uso ma tuafafine, o lo tatou manao e faasoa atu le talalelei ia i latou e faateleina.)

Fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Howard W. Hunter (1907–95):

Ata
Peresitene Howard W. Hunter

“O alii uma ma tamaitai e le gata ina i ai se gafa faaletino e tau atu i tua ia Atamu ma Eva, o o latou uluai matua i le lalolagi, ae faapena foi se tupuaga faaleagaga e tau atu i tua i le Atua le Tama e Faavavau. O lea, o tagata uma i le lalolagi o ni uso ma tuafafine moni i le aiga o le Atua.

“O le malamalama ma le taliaina o lenei tulaga aoao faatama o le Atua, e sili ona mafai e tagata soifua uma ona talisapaia le popolega o le Atua mo i latou ma a latou fegalegaleaiga a le tasi ma le isi. O se savali lea o le olaga ma le alofa e teena i tumasani vevela e faavae i lanu, gagana, tulaga faaletamaoaiga pe faaupufai, tulaga faaleaoaoga, po o aganuu, aua o i tatou uma lava e tasi faaleagaga” (Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Howard W. Hunter [2015], 123–24).

  • O a manatu e te maua pe a e faalogo i nei upu mai ia Peresitene Hunter?

Tuu atu i tamaiti aoga ni nai minute e faitau ai le Helamana 6:1–8. Faasino atu o tulaga o loo faamatalaina i nei fuaiupu na tutupu i le 50 tausaga ina ua mavae ona auauna atu atalii o Mosaea ia latou misiona i sa Lamana. Fai i tamaiti aoga e mafaufau i le sootaga i le va o sa Nifae ma sa Lamana na i ai i le taimi o na misiona ma vaavaai pe aisea na suia ai le sootaga i le 50 tausaga.

  • O a suiga i le sootaga i le va o sa Nifae ma sa Lamana? Aisea na suia ai le sootaga?

  • O a mea e mafai ona tatou aoao mai le faasoaina atu o le talalelei mai uiga o atalii o Mosaea ma mai taunuuga o a latou misiona?

Alema 27:1–2, 20–24; 53:10–11, 13–17; 4 Nifae 1:1–3, 11–13, 15–18

O le talalelei a Iesu Keriso e faatoilaloina eseesega i le va o tagata

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto i le fesili lenei ma faasoa mai o latou manatu:

  • Aisea i lou manatu e mafai ai ona feiloai faatasi i se agaga o le filemu ma le alofa tagata mai atunuu eseese i le Ekalesia? O le a le mea e tuufaatasia ai tagata o le Ekalesia?

Vaelua le vasega. Valaaulia le afa e suesue le Alema 27:1–2, 20–24 ma vaavaai mo mea na fai e sa Nifae e fesoasoani ai i tagata o Aneti-Nifae-Liae. Valaaulia le isi afa e suesue le Alema 53:10–11, 13–17 ma vaavaai mo mea na fai e tagata o Aneti-Nifae-Liae (tagata o Amona) mo sa Nifae. A maea se taimi talafeagai, fai i tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou maua.

  • O le a sou manatu i le mafuaaga na lagona ai e nei vaega e lua lena alofa ma le popole o le tasi i le isi? (I le avea ai ma se vaega o lenei talanoaga, fesoasoani i tamaiti aoga e faailoa mai le mataupu faavae lenei: Ao taliaina e tagata aoaoga a Iesu Keriso, e amata ona lotogatasi i latou i le tasi ma le isi.)

Faamatala atu o se faamatalaga matagofie o lenei mataupu faavae o loo tusia i le 4 Nifae. Fai atu i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 4 Nifae 1:1-2. Faamamafa atu ina ua mavae le asiasiga a le Faaola i le atu Amerika, na salamo uma sa Nifae ma sa Lamana, na papatiso, maua le Agaga Paia, ma na liua uma i le Alii. Tofi tamaiti aoga e suesue le 4 Nifae 1:3, 11–13, 15–18, ma vaavaai mo faamanuiaga na maua e tagata ina ua liua uma i le talalelei.

  • O a upu ma fuaitau ua faamatala ai tagata i lena taimi?

  • Aisea e avea ai le ola i le talalelei a Iesu Keriso ma taunuuga o nei faamanuiaga?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 4 Nifae 1:17.

  • O le a sou manatu i le uiga o le ua leai “soo se ituaiga”? (Na le toe faailogaina e tagata i latou lava o le tasi mai le isi i igoa e pei o sa Nifae po o sa Lamana. Na latou faatoilaloina soo se eseesega lena na i ai i le va o i latou ma na ola i le lotogatasi ma le filemu.)

  • Ua faapefea ona e vaaia le talalelei ua faaitiitia eseesega i le va o tagata e eseese atunuu e o mai ai?

Ina ia malamalama atili tamaiti aoga i le ala e faatasia ai tagata e eseese nofoaga e o mai ai i le ola ai i le talalelei, faasoa atu le saunoaga lenei a Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Richard G. Scott

“Na tofia oe e le Tama Faalelagi e te fanau mai i se gafa patino e te maua ai lou tupuaga o lanu, aganuu, ma tu masani. O lena gafa e mafai ona maua mai ai ni tu ma aga-i-fanua tamaoaiga ma mafuaaga tele e olioli ai. Peitai, ua ia te oe le matafaioi e fuafua ai pe i ai se vaega o na tu ma aga-i-fanua e tatau ona lafoai ona e le ogatasi ma le fuafuaga a le Alii mo le fiafia. …

“Ou te molimau atu o le a e aveesea papupuni i le fiafia ma maua ai le filemu sili atu pe a e faamuamuaina lou faaaloalo ma le faamaoni i lou avea ai ma tagata o le Ekalesia a Iesu Keriso, ma avea Ana aoaoga ma faavae o lou olaga. O mea e feteenai ai tu masani a lou aiga po o lou atunuu po o tu ma aga-i-fanua ma aoaoga a le Atua, ia faapafala pe faataatia ese. O mea e ogatasi ai tu masani ma aganuu ma Ana aoaoga, e tatau ona faapelepele i ai ma mulimuli ai e faasaoina lau aganuu ma lou tupuaga” (“Aveeseina o Papupuni i le Fiafia,” Liahona, Iulai 1998, 86–87).

  • Aisea i lou manatu e faaitiitia ai eseesega i le va o tagata e eseese nofoaga e o mai ai pe a avea e nei tagata le talalelei a Iesu Keriso ma a latou tiute e faamuamua?

  • E faapefea ona fesoasoani le avea ma se tagata o le Ekalesia ia te oe e lotogatasi ai ma tagata o le Ekalesia e eseese nofoaga e o mai ai nai lo oe?

Faaiu i le molimau atu o le Tusi a Mamona o loo i ai faataitaiga moni pe faapefea e tagata e ese nofoaga e o mai ai ona ola i le talalelei a Iesu Keriso ma faatoilalo o latou eseesega. O le Togiola ma le talalelei a Iesu Keriso e faatoilaloina eseesega i ituaiga, atunuu, aganuu, tausaga, ma itupa e tuufaatasia ai o ni fanau a le Atua.

Uunaia tamaiti aoga e mafaufau pe faapefea e le talalelei a Iesu Keriso ona fesoasoani ia i latou e faatoilalo soo se aganuu po o manatu sese na aoao mai tagata o le aiga po o uo, pe foia soo se eseesega atonu latou te feagai ma se tasi latou te iloa. Uunaia i latou e saili auala e sili atu ai ona lotogatasi ma tagata o la latou aulotu o le lotoifale.

Faitauga a Tamaiti Aoga