Seminare ma Inisitituti
Lesona 13: O Le Feagaiga o le Papatisoga, le Sapati, ma le Faamanatuga


Lesona 13

O Le Feagaiga o le Papatisoga, le Sapati, ma le Faamanatuga

Folasaga

E ala mai i le sauniga o le papatisoga, o soo o Iesu Keriso ua osi feagaiga e tauave i o latou luga Lona suafa. I lenei lesona, o le a aoao tamaiti aoga faapea ua aoao mai le Tusi a Mamona faapea o tagata o le Ekalesia a Keriso ua tatau ona faapotopoto faatasi i le aso Sapati ma olioli i le faamanuiaga paia o le aai ma feinu i le faamanatuga. Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te faafouina a tatou feagaiga o le papatisoga ma valaaulia le Agaga Paia ia faatasi ma i tatou.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

Mosaea 18:8–10; 25:23–24

Tauave i o tatou luga le suafa o Keriso

Fai i nai tamaiti aoga e faamatala se mea taua latou te manatua e uiga i o latou papatisoga—mo se faataitaiga, o le sauniga papatisoga, le sauniga lava ia, po o manatu ma lagona na latou maua. Ona tuu atu lea i tamaiti aoga se taimi e mafaufau loloto ai i le lelei latou te lagona na latou tausia ai a latou feagaiga o le papatisoga.

Faamanatu i tamaiti aoga na aoao Alema e uiga i le feagaiga o le papatisoga i le Vai o Mamona, ona fesili atu lea i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le Mosaea 18:8-10. Fai i le vasega e mulimuli i ai, ma vaavaai mo mea ua tatou osi feagaiga e fai pe a tatou papatiso.

I le laupapa, tusi ai le vaega lenei:

Pe a tatou papatiso, tatou te osi feagaiga e …

  • O le a le mea tatou te osi feagaiga e fai pe a tatou papatiso? (Ao tali mai tamaiti aoga, lisi a latou tali i le laupapa e faauma ai le faamatalaga o le aoaoga faavae: Pe a tatou papatiso, tatou te osi feagaiga e tauave avega a isi, tutu atu o ni molimau a le Atua, auauna ia te Ia, ma tausi Ana poloaiga.)

Fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama i le tusiga o le isi fuaitau o mau i le faamatala atu faapea ina ua mavae le faatasi atu o Alema ma ona tagata i tagata talitonu i Saraemila, na faatuina e Alema le tele o aulotu o tagata talitonu. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le Mosaea 25:23–24, ma fai i le vasega e vaavaai mo nisi vaaiga i le feagaiga o le papatisoga. A maea ona talanoaina e tamaiti aoga mea na latou faailoaina, fesili atu:

  • Na faamanuiaina faapefea tagata o se taunuuga o le papatisoina ma auai i le Ekalesia a le Atua? (Fesoasoani i tamaiti aoga ia iloa le mataupu faavae lenei: A o tatou tauaveina i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma ola ai, o le a liligi mai e le Alii Lona Agaga i o tatou luga.

  • Ao e ola e tusa ai ma lau feagaiga o le papatisoga, ua faapefea ona aafia lou olaga i le mauaina o le Agaga o le Alii ua liligiina i ou luga?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau loloto pe faapefea ona mafai ona faamalosia e feagaiga o le papatisoga a latou tautinoga ina ia avea ma soo o Iesu Keriso ia latou filifiliga ma faatinoga.

Esoto 31:13, 16–17; Mosaea 18:17, 23–25; Moronae 6:4–6

Tapuaiga i le aso Sapati

Faamatala atu o le Tusi a Mamona ua faaalia ai nisi o auala e tatau i tagata o le Ekalesia a Keriso ona tausia ai feagaiga o le papatisoga.

Tofi le afa o tamaiti aoga e suesue le Mosaea 18:17, 23–25 ao suesue e le isi afa le Moronae 6:4–6. Fautuaina tamaiti aoga e maka upu poo fuaitau na e faamatalaina tapuaiga masani na iloaina e soo o Keriso. Ona valaaulia lea o i latou e faasoa mai mea na latou faailoaina.

  • O a nisi o mafuaaga e faapotopoto soo ai tagata? (O tamaiti aoga e tatau ona faailoa mai upumoni nei: Pe a avea i tatou ma tagata o le Ekalesia a Keriso, ua poloaiina i tatou e tausi le aso sapati ma tausia ia paia. I le avea ai ma tagata o le Ekalesia, e tatau ona tatou faatasi soo ina ia fafagaina i le afioga lelei a le Atua, ia anapopogi, ia tatalo, ia faamalolosia e le tasi le isi, ma ia aai ma feinu i le faamanatuga.)

Faitau le saunoaga lenei a Elder Jeffrey R. Holland o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Jeffrey R. Holland

“O le toatele o tagata e le o mai i le lotu e saili na o nai mea moni o le talalelei, pe o mai e vaai ni uo ua leva, e ui lava e taua na mea uma e lua. Latou te o mai e saili se aafiaga faaleagaga. Latou te fia maua le filemu. Latou te mananao ia faamalosia lo latou faatuatua ma faafouina lo latou faamoemoe. Latou te mananao, i se otootoga, ia fafagaina i afioga lelei a le Atua, ia faamalosia e mana o le lagi” (“O se Aoao ua Maliu Mai Mai le Atua,” Liahona, Iulai 1998, 29).

  • E faapefea e le faapotopoto faatasi ma isi tagata o le Ekalesia i le Sapati ona fesoasoani ia te oe e lagona ai le “faamalosia e mana o le lagi”?

  • O a mea e te fai i le Ekalesia e faalatalata atili atu ai ma tapuai lelei ai i le Tama Faalelagi ma Iesu Keriso?

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga ia malamalama atili pe aisea ua poloaiina ai tagata o le Ekalesia e tausia le aso Sapati ma faapaiaina, valaaulia i latou e faitau le Esoto 31:13, 16–17 ma faafesootai ma le Mosaea18:23.

  • O le a le uiga o le faapea o le Sapati o se “faailoga” i lo tatou va ma le Alii?

Faitau le saunoaga lenei a Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Russell M. Nelson

“E faapefea ona tatou faapaiaina le aso Sapati? A o ou laitiiti, sa ou suesue i lisi na faia e isi e faatatau i mea e fai ma mea e le faia i le Sapati. O se taimi mulimuli ane sa ou iloa ai mai tusitusiga paia o la’u amio ma o’u uiga i le Sapati o le a avea ma se faailoga i le va o a’u ma lo’u Tama Faalelagi. Faatasi ai ma lena malamalamaaga, sa ou le toe manaomia ni lisi o mea e faia ma mea e lē faia. Pe a manaomia ona ou faia se filifiliga pe o se gaoioiga talafeagai pe leai foi mo le Sapati, e na o lo’u fesili lava ia te au, ‘ O le a le faailoga ou te manao e avatu i le Atua?’ O lena fesili e matua ta’u manino mai ai lava a’u filifiliga e uiga i le aso Sapati” (“O le Sapati o se Aso Fiafia,” Ensign po o le Liahona, Me 2015, 130).

  • E mafai faapefea e le fesili ia i tatou lava “O le a le faailoga ou te manao e tuu atu i le Atua?” ona fesoasoani ia i tatou ia faia filifiliga e sili atu e uiga i mea tatou te faia i le Sapati?

  • E faapefea i lou manatu ona aafia isi aso o le vaiaso i au taumafaiga e tausia le aso Sapati ia paia?

Valaaulia tamaiti aoga e iloilo a latou lava taumafaiga e tausia le aso Sapati ia paia. Fai ia i latou e mafaufau pe o faaalia e o latou manatu ma faatinoga le tapuai faamaoni i le Tama i lena aso. Valaaulia tamaiti aoga e faatu se sini faapitoa e faaleleia lo latou tapuai i le aso Sapati.

3 Nifae 18:1–11; 20:3–9; Moronae 4:3; 5:2

Fetagofi atu i le Faamanatuga

I le laupapa, tusi ai le saunoaga lenei a Elder L. Tom Perry (1922–2015) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua (mai le “A o Tatou Fetagofi Atu Nei i le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Me 2006, 39):

“O le taumafa i le faamanatuga e aumaia ai ia i tatou se taimi paia i se nofoaga paia.” (Elder L. Tom Perry.)

  • E mafai faapefea e lenei manatu “o se taimi paia” ma “nofoaga paia” ona uunaia o tatou manatu ma faatinoga ao tatou fetagofi atu i le faamanatuga?

Faamanatu i tamaiti aoga faapea o Iesu Keriso toetu na faatuina le faamanatuga ina ua Ia asiasi atu i sa Nifae i Nuumau. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai le 3 Nifae 18:1–11 ao vaavaai le vasega mo mea na aoao mai e le Faaola e uiga i le faamoemoega o le faamanatuga.

  • O le a se mataupu faavae na aoao e le Faaola e uiga i le faamoemoega o le faamanatuga? (A o tali mai tamaiti aoga tusi le mataupu faavae lenei i le laupapa: (A o tatou fetagofi atu i le faamanatuga ma manatua i taimi uma Iesu Keriso, o le a tatou maua Lona Agaga e faatasi ma i tatou.)

  • O le a le mea e te faia, ina ia manatua ai le Faaola, ao e ai ma inu i le faamanatuga, ma le taimi atoa o totoe o le vaiaso?

Faamanatu i tamaiti aoga faapea na faamaumau e Moronae upu na faaaoga e soo o Iesu Keriso ina ua faamanuia le faamanatuga. Mafaufau e valaaulia tamaiti aoga e vaavaai faavave i tatalo o le faamanatuga i le Moronae 4:3 ma le 5:2 ma faailoga fuaitau na e fesootai i le mataupu faavae ua tusia i le laupapa.

  • O le a le taunuuga e ono oo i ai pe a tatou le “manatua pea o Ia”? (Moronae 4:3; 5:2).

Faamanatu i tamaiti aoga faapea ina ua asiasi Iesu i sa Nifae i le aso na uma ai ona Ia faatuina le faamanatuga, na Ia toe faatautaia le sauniga ia i latou. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele mai o le 3 Nifae 20:3-9. Fai i le vasega e vaavaai mo nisi faamanuiaga na e oo mai i le aai ma feinu i le faamanatuga.

  • O le a le uiga faapea o o tatou agaga “ma o le a le fia ai lava pe fia inu lona agaga, ae o le a faatumuina”?

  • O a auala ua faamalieina ai lou fiaai ma le fiainu faaleagaga e le fetagofi atu i le faamanatuga?

  • E mafai faapefea e le aai ma feinu i le faamanatuga ma le lotomaualalo ma le agaga faafetai ona fesoasoani ia i tatou ia sili atu ai le manatua o le Faaola i le taimi o totoe o le vaiaso?

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i a latou amio i le taimi o le sauniga faamanatuga ao faitau leotele e se tamaitiiti aoga le saunoaga lenei a Elder Dallin H. Oaks:

Ata
Elder Dallin H. Oaks

“I le taimi o le sauniga faamanatuga—ae maise lava i le taimi o le sauniga o le faamanatuga—e tatau ona tatou tulimatai atu e tapuai ma ia aloese mai isi gaoioiga uma, ae maise lava mai amioga e faalavelave ai i isi o loo tapuai. … O le sauniga o le faamanatuga e le o se taimi lea e faitau ai ni tusi po o mekasini. Le autalavou e, e le o se taimi o ni talanoaga taumusumusu i telefoni feaveai, po o ni feau feaveai i telefoni i tagata o loo i isi nofoaga. Pe a tatou aai ma feinu i le faamanatuga, tatou te osia se feagaiga paia e faapea, o le a tatou manatua pea le Faaola. O se tulaga faanoanoa le vaaia o tagata o loo solia lena feagaiga i le sauniga tonu o loo latou osia ai lea feagaiga” (“Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2008, 18–19).

Ao e mafaufau i manaoga a ou tamaiti aoga ma uunaiga a le Agaga, e mafai ona e faitauina le Mareko 14:37 ma i latou ma faasino atu faapea o le tasi faaaogaina o lenei fuaiupu e mo i tatou e tuuese mea uma o loo faalavelave mai ae tuu atu i le Alii lo tatou manatu atoa i vaiaso taitasi ao tatou tapuai i le sauniga faamanatuga.

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i mea e mafai ona latou faia ina ia maua ai le aafiaga e sili atu le paia pe a aai ma feinu i le faamanatuga. Afai e i ai se tasi o i latou e manao e faasoa mai se molimau i le taua o le aso Sapati ma le faamanatuga. Faasoa atu lau molimau faapea o le Alii o le a faamanuiaina i tatou i Lona Agaga ao tatou faamamaluina a tatou feagaiga o le papatisoga ma taumafai e manatua pea o Ia.

Faitauga a Tamaiti Aoga