Seminare ma Inisitituti
Lesona 10: Tatalo ma Faaaliga


Lesona 10

Tatalo ma Faaaliga

Folasaga

O le tatalo o se avanoa ma se poloaiga paia lea e faatagaina i tatou e fesootai ma se Tama Faalelagi agaalofa. E faafofoga o Ia ma tali mai i a tatou tatalo. O i latou e saili ma le filiga i le taitaiga a le Alii e mafai ona faamanuiaina i faaaliga patino. O lenei lesona e faatauaina mea e mafai ona tatou faia e saunia ai o tatou loto ma mafaufau e maua tali ia tatou tatalo.

Faitauga Faaopoopo

Fautuaga mo le Aoaoina Atu

2 Nifae 32:8–9; 3 Nifae 14:7–11

E faafofoga le Atua i a tatou tatalo

Fai i tamaiti aoga e lisi nisi o auala e mafai ai ona tatou faaaoga tekinolosi e fesootai ai ma isi. Tusi tali a tamaiti aoga i le laupapa.

  • Ao faatagaina i tatou e tekinolosi e fesootai ma toeitiiti lava o tagata uma tatou te filifilia, aisea tatou te faigata ai i nisi taimi ona faafesootai lelei ma lo tatou Tama Faalelagi?

Valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le 3 Nifae 14:7–11 ao vaavaai le vasega mo mea na aoao mai e le Faaola e uiga i le naunau o le Tama Faalelagi e tali a tatou tatalo.

  • O le a le mataupu faavae na aoao mai e le Faaola e uiga i le naunau o le Tama Faalelagi e tali a tatou tatalo? (E tatau ona aofia i tali a tamaiti aoga le mataupu faavae lenei: E faafofoga ma tali mai le Tama Faalelagi ia i tatou pe a tatou ole atu, saili, ma tuitui.)

Ina ia faateleina le malamalama o tamaiti aoga i lenei mataupu faavae, faasoa atu le saunoaga lenei a Peresitene James E. Faust (1920-2007) o le Au Peresitene Sili:

Ata
Peresitene James E. Faust

“E leai se pule faalelalolagi e mafai ona tuueseina mai i tatou ma la tatou fesootaiga tuusao i lo tatou Foafoa. E le mafai ona i ai se faaletonu faaenisinia pe faaeletonika pe a tatou tatalo. E le faatuaoia le aofaiga o taimi pe o le a foi le uumi e mafai ai ona tatou tatalo i aso taitasi. E leai se aofaiga pe fia ni manaoga tatou te faamoemoe e tatalo i ai i tatalo taitasi. Tatou te le tau o i ni failautusi e faatonu ai se taimi tatou te o atu ai i le nofoalii o le alofa tunoa. E mafai ona tatou fesootai ma ia i soo se taimi ma soo se nofoaga”(“O Le Maea Faaola o Tatalo,” Ensign, Iulai 2002, 59).

  • O le a se mea e mafai ona e fai atu e fesoasoani ai i tagata e le tatalo soo ona latou te le talitonu faapea e faafofoga ma tali mai le Atua ia latou tatalo?

Valaaulia se tamaitiiti e faitau leotele le 2 Nifae 32:8-9 ma fai atu i le vasega e vaavaai mo mea na aoao mai e Nifae e uiga i le tatalo. E mafai ona e fai atu fesili e pei o fesili nei:

  • O le a sou manatu i le uiga o le “tatalo e le aunoa”?

  • O le a se faataitaiga ua e vaaia i se tasi e tatalo e le aunoa? Ua faapefea ona faamanuiaina lenei tagata ona o lenei masani?

  • O le a le uiga ia te oe faapea o le Alii o le a “faapaiaina” au taumafaiga mo le manuia o lou agaga pe a e tatalo mo Lona fesoasoani? (Atonu e fesoasoani le faasino atu faapea ina ia faapaiaina se mea o lona uiga o le ofoina atu mo se faamoemoega faapitoa pe paia po o le faapaiaina o lena mea.)

Uunaia tamaiti aoga ia filiga i le tatalo e le aunoa. Faamautinoa i latou faapea e faafofoga le Tama Faalelagi ia latou tatalo ma e matuai finagalo lava e faamanuia i latou.

1 Nifae 10:17–19; 15:1–3, 7–11; Iakopo 4:6; Alema 26:22

O soo uma o Iesu Keriso e mafai ona maua faaaliga patino

Fai i tamaiti aoga e lisi nisi o fesili po o tulaga e mafai e talavou matutua ona mananao i faaaliga mai le Atua.

Faamanatu i tamaiti aoga le miti a Liae i le laau o le ola, ma faasino atu faapea ina ua faalogo Nifae e uiga i lenei miti musuia, na ia manao e aoao atili e uiga i ai. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e feauauai i le faitauina leotele o le 1 Nifae 10:17-19. Fai i le vasega e vaavaai mo mea ua aoao mai e nei fuaiupu e uiga i faaaliga, e aofia ai po o ai e agavaa mo faaaliga.

  • O a mea o loo aoao mai e nei fuaiupu e uiga i faaaliga patino? (Faamautinoa ua faailoaina lenei aoaoga faavae: E faaali e le Atua le upumoni i le mana o le Agaga Paia ia i latou o e saili ma le filiga ia iloa.)

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele:

Ata
Elder David A. Bednar

“[O le agaga o faaaliga] e le o faatapulaaina i taitai pulefaamalumalu o le Ekalesia; ae, e tatau ona i ai i olaga o alii, tamaitai, ma tamaiti uma o ē ausia le tausaga e tatau ai ma ulu atu ai i feagaiga paia. O le naunautai faamaoni ma le agavaa e valaaulia ai le agaga o faaaliga i o tatou olaga” (“O le Agaga o Faaaliga,” Ensign po o le Liahona, Me 2011, 87).

  • Aisea e faamalosiau ai lenei malamalamaaga mai ia Elder Bednar ia te oe?

Faamatala atu faapea ona o naunautaiga o Nifae, lona agavaa, ma lona faatuatua, na faaalia foi ia te ia se faaaliga o le laau o le ola (tagai 1 Nifae 11–14). Faasino atu foi o tali a Lamana ma Lemuelu i le faaaliga a lo la tama na matuai ese lava mai ia Nifae. Fai ini tamaiti aoga se toalua e faitau leotele le 1 Nifae 15:1–3, 7–9, ma valaaulia le vasega e mulimuli i le faitauga ma mafaufau i mea ua latou aoao mai i nei fuaiupu.

  • O le a le mea e sili ona taua ia te oe i nei fuaiupu?

Fai i se isi tamaitiiti aoga e faitau leotele le 1 Nifae 15:10-11. Mafaufau e faasino i tamaiti aoga o le fuaiupu 11 o se faataitaiga o se fuaitau “afai-o le a” i tusitusiga paia. Tusi mea nei i le laupapa ma fesili i tamaiti aoga pe faapefea ona latou faatumu avanoa e faalagolago i mea na latou faitauina i fuaiupu 10-11:

Afai , o le a .

Valaaulia tamaiti aoga e faafesootai fuaiupu 11 ma le Alema 26:22, ona fesili atu lea:

Fai i se tamaiti aoga e faitau leotele le Iakopo 4:6, ma valaaulia le vasega e vaavaai mo mea na fai e le nuu o Iakopo, e faaopoopo atu i le ole atu i le faatuatua, e valaaulia ai faaaliga. Atonu e te manao e faamatala atu faapea “matou suesue ai i perofeta” e faatatau i saunoaga a perofeta i tusitusiga paia.

  • Aisea i lou manatu e mafai ai e le suesueina o saunoaga a perofeta anamua ma aso e gata ai ona taitai atu i le mauaina o faaaliga mai le Alii?

Faaali atu le saunoaga lenei a Elder Robert D. Hales o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Elder Robert D. Hales

“Pe a tatou mananao e talanoa i le Atua, tatou te tatalo. Ma a tatou mananao ia te Ia e talanoa mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia; aua o Ana afioga e fetalaia e ala i Ana perofeta. O le a Ia aoaoina i tatou a o tatou faalogologo atu i musumusuga a le Agaga Paia.

“Afai e te le’i faalogoina Lona siufofoga o fetalai atu ia te oe lata mai nei, ia e foi atu i tusitusiga paia ma se vaaiga fou ma e pei o le taimi muamua lea ua e faalogo i ai. O i latou o o tatou maea faaola faaleagaga” (“Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2006, 26–27).

Valaaulia tamaiti aoga e mafaufau i se luitau po o se filifiliga o loo feagai mai latou. Fai ia i latou e mafaufau pe ua latou fesili atu i le Alii i le tatalo ma liliu atu i tusitusiga paia mo tali.

Ina ia fesoasoani i tamaiti aoga e vaai i faataitaiga pe o faapefea ona saunia e le Alii faaaliga patino mo i tatou, tusi mau fesootai nei i le laupapa.

1 Nifae 4:6

1 Nifae 8:2

Iakopo 7:5

Enosa 1:10

Helamana 13:5

3 Nifae 11:3

Tofi ni nai tamaiti aoga i fuaitau taitasi. Fai ia i latou e faitau a latou fuaitau atofaina ma sue se ala e tasi ua tuuina mai ai e le Atua faaaliga patino i Lana fanau. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai mea na latou mauaina. A o e mafaufau i manaoga o au tamaiti aoga, e mafai ona e faasoa atu saunoaga nei a Peresitene Boyd K. Packer (1924–2015) ma Elder Richard G. Scott o le Korama a Aposetolo e Toasefululua:

Ata
Peresitene Boyd K. Packer

“E le mafai ona maua e le Agaga lo tatou gauai atu i le feei po o le luluina o i tatou i se lima mamafa. Ae e musumusu mai. E pa’i mai ma le malū, ioe, afai o pisi i tatou, o le a lē mafai lava ona tatou lagonaina. …

“E masani lava o le a ia faamamafa mai tau lava ina ia mafai ai ona tatou faalogo atu. Ae o le tele lava o taimi, afai tatou te le faalogoina le lagona malu, o le a aluese le Agaga ma faatali sei tatou o mai e saili ma faalogo ma faapea atu i la tatou ala ma uiga faaalia, e pei o Samuelu o anamua, ‘Fetalai mai [le Alii e], aua o loo faalogologo atu lau auauna.’ 1 Sam. 3:10.)” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

Ata
Elder Richard G. Scott

“O Ana tali o le a seasea lava oo mai ao e i ai i ou tulivae ma tatalo, e tusa foi pe e te ole atu mo se tali i le taimi lava lena. Ae, o le a Ia uunaia oe i taimi filemu pe a mafai e le Agaga ona pa’i lelei atu i lou mafaufau ma lou loto. O lea la, e tatau ona e sailia ni taimi paganoa ina ia iloa ai pe a aoaoina ma faamalosia oe” (“Faaaogaina o le Meaalofa Faalelagi o le Tatalo,” Ensign po o le Liahona, Me 2007, 9).

Faamanatu i tamaiti aoga tatou te le filifili pe faapefea ona faaali mai e le Atua le upumoni ia i tatou, ae afai tatou te faatino i le faatuatua, e sili atu ona tatou saunia o tatou loto ma mafaufau e taliaina faaaliga. Valaaulia ni nai tamaiti aoga e faasoa mai pe na faapefea ona latou maua ni faaaliga patino, pe afai e le patino pe paia tele le aafiaga.

1 Nifae 18:1–3; 2 Nifae 28:30; Alema 12:9–11

Mauaina ma le faatinoina o faaaliga

Fai i tamaiti aoga e faatusatusa le leoa le 2 Nifae 28:30 ma le Alema 12:9–11 ma faailoa mai mataupu faavae na e mafai ona fesoasoani ia i latou ia faateleina le mauaina o faaaliga patino.

  • O a mea ua aoao mai e nei fuaitau o le a fesoasoani ia i tatou e faateleina ai le mauaina o faaaliga patino? (E ui atonu latou te faaaogaina ni upu eseese, e tatau i tamaiti aoga ona malamalama i le mataupu faavae lenei: E faaalia mai e le Alii le upumoni ia i tatou e tusa ai ma le ala tatou te gauai atu ai ma le filiga i Lana afioga. E masani ona oo mai faaaliga i lea fuaitau i luga o lea fuaitau.

  • Aisea i lou manatu e finagalo ai le Alii ia i tatou ia usiusitai i mea ua Ia faaalia ia i tatou ae lei faaalia mai e Ia nisi malamalama?

  • O le a le uiga faapea o faaaliga e oo mai ia i tatou “o lea fuaitau i luga o lea fuaitau”?

A lava se taimi, e mafai ona tou talanoaina le 1 Nifae 18:1–3 ma le vasega e faaalia ai pe na faapefea ona maua e Nifae le faaopoopoga o faaaliga mai lea taimi i lea taimi e aoao ai pe faapefea ona fau se vaa.

Faaali atu ma valaaulia se tamaitiiti aoga e faitau leotele le faamatalaga lea mai ia Elder David A. Bednar:

Ata
Elder David A. Bednar

“O le tele lava o taimi, e oo mai faaaliga i nai faaopoopoga laiti mo sina taimi, ma e tuuina mai e tusa ai ma o tatou manaoga, agavaa, ma tapenapenaga. O na fesootaiga mai le Tama Faalelagi e faasolosolo malie mai ma le le gaoiā ma ‘toto ifo [i o tatou agaga] e pei o le sau mai le lagi’ (MF&F 121:45). O lenei mamanu o faaaliga e foliga mai e taatele nai lo le seāseā tupu” (“O Le Agaga o Faaaliga,” 88).

  • A o e mafaufau i tua i lou olaga, na faapefea e le Alii ona taitaia oe mai lea taimi i lea taimi i le faia o se filifiliga po o le sailia o le malamalama mai ia te Ia?

Faaiu le lesona i le faaali atu ma fai i se tamaitiiti aoga e faitau leotele le saunoaga lenei a Peresitene Thomas S. Monson:

Ata
Peresitene Thomas S. Monson

“Afai e i ai se tasi o i tatou o loo faatuai ona gauai atu i le fautuaga ina ia tatalo e le aunoa, e leai se isi itula sili ona lelei e amata ai nai lo le taimi nei. Na tautino mai e Viliamu Kupa, ‘E tetemu Satani pe a ia vaai atu i le tagata aupito vaivai o le au paia o loo i ona tulivae’ [‘Exhortation to Prayer,’ i Olney Hymns]” (“O Se Perisitua Tau Tupu,” Ensign po o le Liahona, Nov. 2007, 61).

Fai i tamaiti aoga e mafaufau i le taumafaiga o loo latou tuuina atu nei i le tatalo i o latou olaga i aso uma. Uunaia i latou e mulimuli i mataupu faavae na talanoaina i lenei lesona ia valaaulia ai le faateleina o faaaliga patino e ala i le tatalo ma le suesue i tusitusiga paia. Valaaulia tamaiti aoga e faasoa mai pe faapefea ona latou iloa e tali mai le Tama Faalelagi i tatalo. Faasoa atu lau molimau faapea o lo tatou Tama Faalelagi agaalofa o le a musuia i tatou i le malamalama ma le taitaiga pe afai tatou te saunia i tatou lava e taliaina.

Faitauga a Tamaiti Aoga