Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 9: Ko e Ivi Takiekina Lahi Fau ʻo e Fakamoʻuí


Lēsoni 9

Ko e Ivi Takiekina Lahi Fau ʻo e Fakamoʻuí

Talateú

Naʻe fakahā ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻi he “Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” : “ʻOku mau fakahoko atu ʻemau fakamoʻoni ki he moʻoni ʻo [e] moʻui taʻe mafakatataua [ʻa e Fakamoʻuí] pea mo e haohaoa ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻongá. Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē ’iate kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní” (Ensign pe Liahona, ʻEpeleli 2000, 2). ʻE fakahaaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻoku taʻe mafakatataua ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí, pea ʻoku kau ʻi he ngaahi ʻuhingá, ʻa e ʻikai Haʻane angahalá mo ʻene talangofua kakato ki he Tamai Hēvaní. ʻE toe fakatokangaʻi foki ʻe he fānau akó ʻi heʻenau ako ʻEne pōtalanoa mo e fefine Samēlia ʻi he veʻe vaitupú, ʻa e lahi fau e ivi takiekina te Ne lava ʻo maʻu ki ha taha ʻoku fakaava hono lotó kiate Iá.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 4:1–11; 2 Kolinitō 5:21; Hepelū 2:17–18; 4:15–16; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:22

Naʻe moʻui ʻa Sīsū Kalaisi taʻe ʻi ai Haʻane angahala

Kamata ʻa e kalasí ʻaki hano hiki ʻi he palakipoé hoku lotó mo e finangalo ʻo e ʻOtuá. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sione 6:38, pea kole ki he fānau akó ke nau muimui’i, ʻo kumi pe ko e fili ʻe fiha naʻe fai ʻe Sīsū ʻaki “hoku lotó.” Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakakaukauʻi pe ko e fili nai ʻe fiha ne nau fai kimuí ni ʻe lava ke lau ko “hoku loto” pea ko e fili ʻe fiha ʻe lava ke lau ko e “finangalo ʻo e ʻOtuá.”

Talaange ki he fānau akó naʻe ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ’a Sīsū ʻi he hili Hono papitaisó, ke Ne fai ha ngaahi meʻa lahi naʻe mei lava ke lau ko “hoku loto.” Kole ki ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻa e 3 Nīfai 4:1–11. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau muimuiʻi ai, ʻo kumi ʻa e founga hono ikunaʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e ʻahiʻahí. (Fakakaukau ke ke fakahā ki he fānau akó ʻoku fakamahinoʻi ʻe he Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 4:1–11 ko e Laumālié, naʻá ne ʻave ʻa Sīsū ki he tumuʻaki ʻo e temipalé kae ’ikai ko Sētane [vakai, veesi 5] pea ki ha moʻunga māʻolunga [vakai, veesi 8]. Hili hono ʻave ʻe he Laumālié ʻa Sīsū ki he ongo feituʻú ni, naʻe haʻu leva ʻa e tēvoló ke ʻahiʻahiʻi Ia.)

  • Ko e hā naʻá ke fakatokangaʻi ʻi he founga naʻe tali ʻaki ʻe he Fakamoʻuí e ngaahi ʻahiʻahi ʻa Sētané?

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻi he ngaahi vēsí ni?

  • ʻOku faitatau fēfē ʻa e ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo e Fakamoʻuí mo ia ʻoku tau fehangahangai ʻi heʻetau moʻuí?

Fakaʻaliʻali mo lau ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makei (1873–1970), ki he ngaahi ʻahiʻahi naʻe fehangahangai mo Sīsū ʻi he toafá:

ʻĪmisi
Palesiteni David O. McKay

“ʻOku meimei ko e ngaahi ʻahiʻahi kotoa pē ʻoku hoko mai kiate koe pea mo aú ʻoku hoko mai ia ʻi ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko ʻení. Fakakalakalasi kinautolu, pea te ke fakatokangaʻi ʻe kau ʻi ha taha ʻo e ngaahi tuʻunga ko iá ʻe tolu ʻa e meimei ʻahiʻahi kotoa pē ʻokú ne ʻai kitaua ke ʻi ai hata melé, neongo pe ko e hā haʻane siʻisiʻi, ʻoku hoko mai ia kiate kitautolu (1) ko ha ʻahiʻahiʻi ʻo e uʻá; (2) ke tukulolo ki he hīkisia mo e ākenga pea mo e meʻa muna ʻanautolu ʻoku mavahe mei he ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá; pe (3) fakahōhōlotoʻi ʻo e loto holí, pe holi ki he ngaahi koloa ʻo e māmaní, pe mafai ʻi he lotolotonga ʻo e tangatá” (“Unspotted from the World,” Ensign, Aug. 2009, 27).

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Hepelū 2:17–18; 4:15–16. Kole ki ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻo lahi ʻa eTokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:22. Kole ki he kalasí ke nau muimuiʻi ai mo fakatokangaʻi ha ngaahi faitatau ʻi he ongo potufolofolá. Hili ia peá ke fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fie maʻu ai ke foua ʻe Sīsū ʻa e ngaahi ʻahiʻahí?

  • Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ke mahino kiate kitautolu naʻe foua ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e faʻahinga ʻahiʻahi tatau ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní?

Talaange ki he fānau akó ko e taha ʻo e ngaahi kaveinga ʻo e lēsoni ʻo e ʻaho ní ke fakamahinoʻi ʻa e moʻui taʻe mafakatataua ʻa e Fakamoʻuí. Fehuʻi ki he kalasí pe ʻoku fakahaaʻi fēfē ʻe he ngaahi potufolofola kuo nau ʻosi ako ki ai ʻi he lēsoní ha tafaʻaki ʻi he moʻui taʻe-mafakatataua ʻa e Fakamoʻuí. (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe taʻe-mafakatataua e moʻui ʻa Sīsū Kalaisí koeʻuhí he naʻe ʻikai teitei tukulolo ki he ʻahiʻahí mo e faiangahalá.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Hauati W. Hanitaá (1907–95), pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Howard W. Hunter

“ʻOku mahuʻinga ke manatuʻi naʻe ala lava pē ʻa Sīsū ke faiangahala, naʻe mei lava pē ke moʻulaloa, naʻe mei lava pē ke fakafehalaakiʻi ʻa e palani ʻo e moʻuí mo e fakamoʻuí, ka naʻá Ne tuʻu maʻu pē. Kapau naʻe ʻikai ke ʻi ai ha faingamālie ke tukulolo ki he fakatauele ʻa Sētané, ta naʻe ʻikai ke mei ʻi ai ha siviʻi moʻoni, ʻikai ke ʻi ai ha ikuna moʻoni ʻi he fakaʻosí. … Naʻe haohaoa mo ʻikai Haʻane angahala, ʻo ʻikai koeʻuhí he naʻe pau ke pehē, ka koeʻuhí he naʻá Ne fie maʻu mahino mo moʻoni ke pehē”(“The Temptations of Christ,” Ensign, Nov. 1976, 19).

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Luke 22:42, 44 mo e 3 Nīfai 11:11, ʻo kumi ha ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisi ko ha sīpinga ia ʻe taha ʻo ʻEne moʻui taʻe mafakatatauá. (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e tuʻunga talangofua ʻa e Fakamoʻuí ki he finangalo ʻo e Tamaí.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafu Penisoní (1899–1994), pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi:

ʻĪmisi
Palesiteni Ezra Taft Benson

“Naʻá Ne fuesia ʻa e ngaahi mamahi ʻo e kakai kotoa pē ʻi Ketisemani koeʻuhí ke ʻoua te nau toe mamahi ʻo kapau te nau fakatomala.

“Naʻá Ne kātekina ʻa e luma mo e ngaahi manuki mei Hono ngaahi filí ʻo ʻikai lāunga pe sāuni.

“Pea ko e fakaʻosí, naʻá Ne kātekina ʻa e kauʻi-maeá mo e fakamā lahi ʻi he kolosí. Pea ko e toki taimi ia naʻá Ne moʻulaloa loto fiemālie ai ki he maté. …

“Naʻá Ne talangofua kakato ki heʻetau Tamai Hēvaní” (“Jesus Christ: Our Savior and Redeemer,” Ensign, Nov. 1983, 7, 8).

Muimuiʻi ʻaki haʻo fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻI he palani ʻo e fakamoʻui ʻa e Tamai Hēvaní, ko e hā naʻe fie maʻu ai ʻa Sīsū ke haohaoa kakato ʻo ʻikai ha angahala pea talangofua ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní? (ʻE ala fai ʻe he fānau akó ha ngaahi tali kehekehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe fie maʻu ʻe he palani ʻo e fakamoʻuí ʻa Sīsū ke talangofua kakato kae lava ʻo fakahoko ʻa e Fakaleleí.)

  • ʻOkú ne takiekina fēfē hoʻo tui kia Sīsū Kalaisí ke ke ʻiloʻi naʻe ʻikai Haʻane angahala pea talangofua kakato ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní? (ʻI he tali ko ia ʻa e fānau akó, fakamamafaʻi ange te tau lava ʻo maʻu ha mālohi ke ikunaʻi ʻa e ʻahiʻahí pea talangofua ʻi heʻetau muimui he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻo e feinga ke fai ʻa e finangalo ʻo e Tamaí kae ʻikai ko hotau lotó.)

Sione 4:1–29

Ko e ivi takiekina lahi ʻo e Fakamoʻuí

Hiki ʻi he palakipoé pe fakaʻaliʻali ʻa e sētesi ko ʻeni mei he “Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” (Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2):

“Kuo teʻeki ke ʻi ai ha taha kuo ʻi ai hano mālohi pehē ʻiate kinautolu kotoa kuo moʻui, pe ʻe moʻui he funga ʻo māmaní.”

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakalaulauloto ki he fakamatala ko ʻení ʻaki haʻo fai ange e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e fē ʻi he ngaahi ʻulungaanga ʻo Sīsū Kalaisí naʻe malava ai ke Ne maʻu ha ivi takiekina pehē kiate kinautolu kotoa kuo moʻui pe teʻeki ke moʻuí?

Talaange ki he fānau akó ko e taha ʻo e niʻihi fakafoʻituitui naʻe takiekina lahi moʻoni ʻe Sīsū he lolotonga ʻo ʻEne ngāue ʻi he matelié ko e fefine Samēliá. Tokoni ke fakaʻaongaʻi ʻe he fānau akó ʻa e ngaahi nāunau tokoni ki he akó ʻi heʻenau folofolá ke nau maʻu ʻa e fakamatala ki he kakai Samēliá (vakai, Bible Dictionary, “Samaritans”; Fakahinohino ki he Folofolá, “Kakai Samēliá” ; scriptures.lds.org). Fakamatalaʻi fakanounou ʻa e Sione 4:1–8, peá ke toki kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sione 4:9. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he tali ʻa e fefiné kia Sīsuú ha niʻihi ʻo e ngaahi loto tāufehiʻa he vā ʻo e kakai Siú mo e kakai Samēliá he kuonga ko iá. Hili ia pea kole ki he fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Sione 4:10–15. Hili ha taimi feʻunga, fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē ʻa e pōtalanoa ʻi he vā ʻo Sīsū mo e fefiné?

  • Ko e hā naʻe fie foaki ʻe Sīsū ki he fefiné?

Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Sione 4:16–19 kae muimuiʻi pē ʻe he kalasí mo fakakaukau loto pe naʻe mei fēfē kapau ko e fefiné koe ʻi he pōtalanoa ko ʻení. (Fakatokangaʻi ange: ʻE lava ke tokoni ʻa e fakakaukau lotó ke mahino mo moʻoni ange ha potufolofola.) Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau naʻá ke mei maʻu kapau ko e fefine Samēliá koe? Ko e hā hono ʻuhingá?

  • Ko e hā ha fakamoʻoni naʻe maʻu ʻe Sīsū ha ivi takiekina kiate ia (fefiné)? (Fakamahinoʻi ange ʻa e ngaahi hingoa naʻe ʻai ʻe he fefiné kiate Iá: “Siu,” [veesi 9]; “ʻEiki,” [veesi 11, 15]; pea mo e “palōfita” [veesi 19].)

Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau taufetongi ʻi hono lau leʻo lahi ʻo e Sione 4:20–29. Kole ki he kalasí ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi huafa ʻo e Fakamoʻuí ʻi he veesi 25 mo e veesi 29. Hili ia pea kole ki he fānau akó ke nau fakalaulauloto nounou kimuʻa pea nau toki tali ʻa e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻe fai ʻe he Fakamoʻuí ʻi he vahaʻataimi nounou ko ʻení ke liliu e fakakaukau ʻa e fefiné ko e “Siu” Iá (veesi 9) ke hoko “ko e Kalaisí” (veesi 29)? (Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau fakatokangaʻi ʻi he ngaahi potufolofola ko ʻení. ʻE ala kau ʻeni ʻi he ngaahi talí: Naʻá Ne fakaʻapaʻapaʻi ia, naʻá Ne akoʻi ange ʻa e tokāteliné, naʻá Ne akoʻi ia ʻi ha founga ʻe lava ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻo fakamoʻoniʻi ange ki ai, naʻá Ne fakahā ha ngaahi meʻa fakafoʻituitui fekauʻaki mo ia, pea naʻe tukutaha ʻEne tokangá kiate ia.)

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he fakamatala ki he Fakamoʻuí mo e fefine Samēliá fekauʻaki mo e anga ʻEne ongo mo Hono ivi takiekina kiate koé?

  • Kuó ke fakatokangaʻi fēfē ʻa e ivi takiekina ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí pe moʻui ʻa ha taha ʻokú ke ʻiloʻi? Ko e hā ʻa e ola ʻo e ivi takiekina ʻo e Fakamoʻuí?

  • Ko e hā te ke tukupā ke fai ke ke fakatokangaʻi lelei ange ai ʻa e ivi takiekina ʻo e Fakamoʻuí ʻi hoʻo moʻuí pea tuku ke liliu koe ʻe Hono ivi takiekiná?

Fakamoʻoni ange ko e taimi te tau momoi ai ʻetau moʻuí ki he Fakamoʻuí, te Ne maʻu ha ivi takiekina lahi fau kiate kitautolu. Ko e ivi takiekina maʻongoʻonga taha ʻo e Fakamoʻuí ʻoku hoko ia ʻi he taimi ʻoku tau fakaafeʻi ai e mālohi ʻo ʻEne feilaulau fakaleleí ke ne fakamaʻa, hiki hake, pea mo liliu kitautolú. Poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau fakalaulauloto ki he meʻa te nau lava ʻo fai ke fakahaaʻi ai ʻenau houngaʻia ʻi he ivi takiekina ʻo e Fakamoʻuí ʻi heʻetau moʻuí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ngāueʻi ʻa e meʻa ʻoku nau ongoʻí.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó