Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 3: Ko Sihova mo ʻEne Ngāue ʻi he Maama Fakalaumālié


Lēsoni 3

Ko Sihova mo ʻEne Ngāue ʻi he Maama Fakalaumālié

Talateú

Fakatatau mo e kau palōfita ʻo onopōní, naʻe “akoʻi ʻe Sīsū Kalaisi e ngaahi moʻoni ʻo ʻitānití, ʻa hono moʻoni ʻo ʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, ʻa e taumuʻa ʻo ʻetau moʻui ʻi he māmaní, pea mo e malava ke tau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e ʻOtuá, ʻi he moʻui ka hoko maí” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2). ʻE ʻilo ʻe he fānau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, naʻe malava ke nau ikunaʻi ʻa Sētane ʻi he Tau ʻi he Langí ko ʻenau tui ʻi he maama fakalaumālié, ʻe fakahoko ʻe Sihova (Sīsū Kalaisi) ʻa e Fakaleleí. ʻE toe fakatokangaʻi foki ʻe he fānau akó naʻe mahulu lahi hake ʻa Sihova ʻi he maama fakalaumālié ʻi he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi ʻulungaanga fakalangí kotoa.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Richard G. Scott, “Jesus Christ, Our Redeemer,” Ensign, May 1997, 53–54, 59.

  • “The Father and the Son: A Doctrinal Exposition by the First Presidency and the Quorum of the Twelve Apostles,”Ensign, ʻEpeleli, 2002, 13–18.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Fakahā 12:7–11; Mōsese 4:3

Ko e Fatongia ʻo Sihova ʻi he Tau ʻi he Langí

Tohiʻi ʻa e foʻi lea ko e tau ʻi he palakipoé, pea fehuʻi ki he fānau akó pe ko e hā ha faʻahinga ʻata ʻoku hā mai ki honau ʻatamaí ʻi heʻenau fakakaukau ki he taú. Hili ia pea fakaafeʻi kinautolu ke nau lau fakavavevave ’a e Fakahā 12:7, 9 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e tau ʻoku fakamatalaʻi aí (ko e Tau ʻi he Langí). Kole ki he fānau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e mahino ʻoku nau maʻu ki he meʻa naʻe hoko ʻi he tau ko iá.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“Ko e faʻahinga tau fēfē [ʻa e Tau naʻe fai ʻi he Langí]? Tatau pē mo ia ʻoku hoko ʻi māmaní; ʻa e faʻahinga [tau] pē ʻe taha ʻoku lava ke fakahoko ʻe Sētane mo e ngaahi laumālié—ko ha fetauʻi lea, ko ha fepaki ʻo e ngaahi fakakaukaú; ko ha tau ʻi he vā ʻo e moʻoní mo e halá” (Doctrinal New Testament Commentary, 3 vols. [1965–73], 3:518).

Fehuʻi ange ki he fānau akó:

  • Fakatatau mo ʻEletā Makongikī, naʻe faitatau fēfē ʻa e Tau ʻi he Langí mo e tau ʻoku fakahoko ʻe Sētane ki he fānau ʻa e ʻOtuá ʻi he moʻui fakamatelié?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Fakahā 12:10 mo ha tokotaha ako kehe ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mōsese 4:3. Mahalo te ke fie fokotuʻu ange ke fakafekauʻaki ʻe he fānau akó ʻa e ongo potufolofola ko ʻení ʻaki haʻanau tohiʻi ʻa e Mōsese 4:3 ʻi he tafaʻaki ʻo ʻenau tohi folofolá ofi ki he Fakahā 12:10 pea toe fai e meʻa tatau he Mōsese 4:3. Fakamatalaʻi ange ko e “fakakovi ʻo hotau kāingá” (Fakahā 12:10) ko Sētane. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Fakatatau mo e Mōsese 4:3, naʻe founga fēfē hono kapusi ki tuʻa ʻa Sētane mei he maama fakalaumālié?

Kole ki he fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Fakahā 12:11. Tokoniʻi kinautolu ke nau talaatu ha tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he vēsí ni ʻaki haʻo fehuʻi ange ʻeni:

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku akoʻi ʻi he veesi 11 fekauʻaki mo e ngaahi ola ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí? (ʻOku totonu ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: Koeʻuhí naʻe ʻosi fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e Fakaleleí, naʻe ʻosi mahino leva hono ngaahi olá ʻi he maama fakalaumālié. Ko ia ʻoku faʻa ui ai Ia ko e “Lami naʻe tāmateʻi talu mei he kamataʻanga ʻo e māmaní” [Fakahā 13:8; vakai foki, Mōsaia 4:7; Mōsese 7:47].)

  • Te ke fakaʻaongaʻi fēfē ʻa e meʻa ʻoku hiki ʻi he Fakahā 12:11 ke tokoni atu ʻi hoʻo fepaki fakafoʻituitui mo Sētane ʻi he moʻuí ni? (Hili e tali ʻa e fānau akó, hikiʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: Te tau lava ʻo ikunaʻi ʻa Sētane ʻaki haʻatau fakafalala kia Sīsū Kalaisi, naʻá Ne fakahoko ʻa e Fakaleleí, pea ʻaki hono fakahoko mo tauhi ʻetau fakamoʻoní.)

ʻĒpalahame 3:15–25; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:55–56

ʻOku māʻolunga hake ʻa Sihova ʻiate kitautolu he meʻa kotoa pē

Talaange ki he fānau akó naʻa tau teuteu ʻi he maama fakalaumālié ke omi ki māmani. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Prophet Joseph Smith

“Naʻa mo e ʻOtuá, ʻi Heʻene ʻafioʻi ʻa ʻEne ʻi he lotolotonga ʻo e ngaahi laumālié mo e nāunaú, pea koeʻuhí ko ʻEne ʻatamaiʻia angé, naʻá Ne ʻafioʻi ʻoku taau ke fokotuʻu ha ngaahi fono ʻe faingamālie ai hono toé ke nau fakalakalaka ʻo hangē ko Iá. ʻOku hanga ʻe heʻetau fetuʻutaki ne fokotuʻu mo e ʻOtuá ʻo tuku kitautolu ʻi ha tuʻunga ke tau fakalakalaka ai ʻi he ʻiló. ʻOkú Ne maʻu ʻa e mālohi ke fokotuʻu ha ngaahi fono ke fakahinohinoʻi ʻa e ngaahi ʻatamai ʻoku vaivai angé (weaker intelligences), koeʻuhí ke lava ʻo hakeakiʻi mo ia”(Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 241).

Muimuiʻi ʻaki haʻo fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻa Siosefa Sāmita fekauʻaki mo e ngaahi fakaʻamu ʻa e Tamai Hēvaní kiate kitautolú? (ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau fakalakalaka mo fakatupulaki fakalaumālie—ke tau tatau lahi ange mo Ia.)

Hiki ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ʻi he palakipoé, pea kole ki he fānau akó ke nau ako ʻa e ʻĒpalahame 3:24–25 ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi talí:

  • Ko hai ʻa e “tokotaha ʻi honau haʻohaʻongá ʻa ia naʻe tatau mo e ʻOtuá”? (veesi 24).

  • Ko e hā ʻa e fatongia naʻá ne fakahokó?

  • Ko e hā naʻá Ne fakahā ʻe hoko ko ha taumuʻa ia ʻe taha ʻo e moʻui fakamatelié?

Kole ki he fānau akó, hili ha taimi feʻunga, ke nau vahevahe ʻenau talí mo e kalasí. Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakatotolo ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 138:55–56 ki he ngaahi meʻa naʻe fai ke teuteuʻi e fānau ʻa e ʻOtuá ke nau ikuna ʻi he moʻui fakamatelié. Ke tokoniʻi ʻa e fānau akó ke nau fakatatau ʻa e potufolofolá ni kiate kinautolú, fehuʻi ange:

  • Fakatatau mo e ngaahi vēsí ni, naʻa tau teuteu fēfē ke omi ki māmaní?

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau kiʻi fakalaulauloto pe ko e hā ʻa e ngaahi ʻulungaanga naʻe maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié. Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻĒpalahame 3:19, 21. Kole ange ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo kumi pe ko e hā ʻoku akoʻi kau kia Sīsū Kalaisí. Hili e tali ʻa e fānau akó, tufa ange ha tatau ʻo e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Niila A. Mekisuale (1926–2004), mo ʻEletā Pulusi R. Makongikī (1915–85) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ange ke nau lau ʻa e fakamatalá mo fakaʻilongaʻi ha ngaahi foʻi lea mo ha ngaahi kupuʻi lea ʻoku nau akoʻi kau ki he Fakamoʻuí:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“ʻI he potó pea mo hono fakahokó, naʻe mahulu hake ʻaupito [ʻa Sīsū Kalaisi] ia ʻi ha toe taha fakafoʻituitui ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku malavá pea mo e aʻusiá ʻi he kakai kotoa pē naʻa nau moʻui, lolotonga moʻui, pe ʻamanaki ke moʻuí! (Vakai, ʻĒpalahame 3:19.)” (Neal A. Maxwell, “O, Divine Redeemer,” Ensign, Nov. 1981, 8).

ʻĪmisi
ʻEletā Bruce R. McConkie

“Ko e ngaahi laumālie kotoa pē ʻo e tangatá, neongo naʻa nau moʻulaloa ki he fonó, ka ʻi heʻenau maʻu ʻenau tauʻatāina ke filí, ʻi heʻenau kei ʻi he ʻAfioʻanga Taʻengatá, naʻa nau fakatupulaki ʻenau ngaahi taukeí, talēnití, meʻa naʻa nau malavá, mo e ngaahi meʻafoaki ʻi he kalasi, faʻahinga, mo e tuʻunga kotoa pē. Naʻe hoko mai ha ngaahi talēniti mo e ngaahi meʻa ʻoku malava taʻefakangatangata kehekehe, ʻi he lolotonga ʻo e vahaʻataimi ʻo e moʻuí. …

“Naʻe fakakoloaʻi kitautolu kotoa ʻe he ʻEikí ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí; naʻá Ne foaki mai ʻa e ngaahi fono ʻa ia te nau fakafaingofuaʻi ke tau fakalakalaka mo tupulaki peá Ne faleʻi mo naʻinaʻi ke tau tulifua ʻi he hala ʻoku fakatau ki he nāunaú mo e hakeakiʻí. Ko Ia tonu pē ʻa e fakafōtunga mo e sino-hā-mai ʻo e ngaahi meʻa lelei kotoa pē. Naʻá Ne maʻu ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻoku fie maʻú ʻi hono kakato ʻo e taʻengatá. Naʻe kamata ke hoko ʻo tatau mo Ia ʻa e kotoa ʻo ʻEne fānau talangofuá, ʻi ha faʻahinga founga. Naʻa tau maʻu ʻi ai ha ngaahi talēniti mo ha ngaahi meʻa ne tau lava ʻo fai ʻi ha ngaahi tuʻunga kehekehe mo lahi ʻo hangē pē ko ia ʻoku tau maʻu ʻi hení. Naʻe lelei ʻaupito ha niʻihi ʻi ha meʻa, pea ko e niʻihi ʻi ha ngaahi meʻa kehe. Ka naʻe mahulu hake ʻa e ʻAlo Lahí ʻiate kitautolu kātoa ʻi he meʻa kotoa pē” (Bruce R. McConkie, The Mortal Messiah, 4 vols. [1979–81], 1:23).

Muimuiʻi ʻaki haʻo fehuʻi ange ki he fānau akó pe ko e hā ʻa e meʻa naʻe makehe kiate kinautolu ʻi he ngahi fakamatala ko ʻení. Kapau ʻe fie maʻu, pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he ongo ʻAposetolo ko ʻení fekauʻaki mo e ngaahi ʻulungaanga makehe ʻo Sihová ʻi he maama fakalaumālié? (ʻOku totonu ke mahino ki he fānau akó naʻe mahulu hake ʻa Sihova ʻi he maama fakalaumālié, ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku malava mo aʻusiá ʻi he kotoa ʻo e fānau ʻa e Tamai Hēvaní.)

ʻOange ha kiʻi taimi ki he fānau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié pea tohi ʻenau ngaahi fakakaukaú mo e ongó. Fakaafeʻi hanau niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau tohí. Fakaʻosi e lēsoní ʻaki hano poupouʻi e fānau akó ke nau fakakaukau ki he founga ʻe lava ai ʻe he ʻilo ki he ngāue ʻa e Fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau maʻu ha ʻofa mo ha tui lahi ange kiate Iá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó