Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 2: ʻOku Mahuʻinga ʻa Sīsū Kalaisi ki he Hisitōlia Kotoa ʻo e Tangatá


Lēsoni 2

ʻOku Mahuʻinga ʻa Sīsū Kalaisi ki he Hisitōlia Kotoa ʻo e Tangatá

Talateú

Kuo fakahā ʻe he kau palōfita ʻo onopōní ʻi heʻenau fakamoʻoniʻi e fatongia mahuʻinga ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he palani ʻa e Tamai Hēvaní, “ʻOku mau fakamoʻoniʻi ʻi he loto māluʻia ko ʻEne moʻuí, ʻa ia ʻoku mahuʻinga fau ki he hisitōlia kotoa ʻo e tangatá, naʻe ʻikai kamata ia ʻi Pētelihema pe ngata ʻi Kalevale” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2). ʻE tokoni ʻa e lēsoni ko ʻení ke mahino lelei ange ki he fānau akó naʻe fokotuʻu ʻe he Tamai Hēvaní ʻa ʻEne palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he maama fakalaumālié pea mo tomuʻa fakanofo ʻa Sihova, ʻa e Sīsū Kalaisi ʻo e maama fakalaumālié, ke hoko ko e tokotaha mahuʻinga taha ʻi he palani ko iá. ʻE poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau fokotuʻu ʻa Sīsū Kalaisi ʻi he uho ʻo ʻenau moʻui fakamatelié.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

‘Alamā 12:22–34

Ko e Fakamoʻuí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá.

Fakaʻaliʻali ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā ʻAlekisānita B. Molisoni ʻo e Kau Fitungofulú, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia. Fakaafeʻi ʻa e kalasí ke nau muimui ai mo kumi ʻa e meʻa naʻe fakahā ʻe he Tamai Hēvaní ki Heʻene fānaú ʻi he maama fakalaumālié:

ʻĪmisi
Elder Alexander B. Morrison

“Naʻe fokotuʻu ʻe he ʻOtua ko ʻetau Tamaí…ʻi ha taimi fuoloa, kimuʻa ʻaupito pea toki ʻi ai ʻa e māmani ʻoku tau nofo ai he taimi ní … ha palani. … Naʻe ʻomi ʻe he palani [ko iá] ʻa e founga haohaoa ke maʻu ai ʻe he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá” (“Life—the Gift Each Is Given,” Ensign, Dec. 1998, 15–16).

  • Ko e hā e ngaahi tāpuaki naʻe pehē ʻe ʻEletā Molisoni te tau iku maʻu ko ha konga ʻo e palani ʻa e ʻOtuá? (Fakamatalaʻi ange ʻoku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté ki he ʻosi toe tuʻú—ʻo ʻikai toe mate fakaesino—pea ʻoku ʻuhinga ʻa e moʻui taʻengatá ki he faʻahinga moʻui ʻoku ʻi ai ʻa e ʻOtuá.)

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e ʻAlamā 12:25 pea feinga ke ʻiloʻi e founga naʻe fakamatalaʻi ʻaki ʻe ʻAlamā e palani ʻa e ʻOtuá pea mo e taimi naʻe teuteuʻi aí. Kole ange ke nau lipooti e meʻa ʻoku nau maʻú. (Naʻe akoʻi ʻe ʻAlamā naʻe fokotuʻu ʻa e “palani ʻo e huhuʻi” ʻa e ʻOtuá “talu mei he ʻai ʻa e tuʻunga ʻo e māmaní.” Mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ʻi he ʻosi e tali ʻa e fānau akó, ʻoku ʻi ai ha ngaahi hingoa kehe ʻo e palani ʻa e ʻOtuá ʻa ia ʻoku kau ai ʻa e “palani ʻofa ʻo e Tupuʻanga lahí” [2 Nīfai 9:6]; “ko e palani ʻo e fakamoʻuí” [ ʻAlamā 24:14]; “ko e palani lahi ʻa e ʻOtua Taʻengatá” [ ʻAlamā 34:9]; “ʻa e palani lahi ʻo e fiefiá” [ ʻAlamā 42:8]; pea mo e “fuakava taʻengatá” [T&F 22:1; 45:9; 66:2].)

Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau ako tautau toko ua ʻa e ʻAlamā 12:22–32 ʻo kumi ʻa e ngaahi ʻuhinga ʻoku ui ai e palani ʻa e ʻOtuá ko e palani ʻo e huhuʻí. Fakaafeʻi ha fānau ako tokosiʻi ʻo ka hili ha taimi feʻunga, ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa ne nau maʻú. Tokoniʻi ʻa e fānau akó ke mahino lahi ange kiate kinautolu ʻa e ngaahi veesi ko ʻení ʻaki haʻo fehuʻi ange:

  • Fakatatau mo e akonaki ʻa ʻAlamaá, ko e hā hotau tuʻunga taʻengata ne tau mei maʻú ka ne taʻe-ʻoua ʻa e palani ʻo e huhuʻí? (Ka ne taʻe-ʻoua e palani ʻo e huhuʻí, he ʻikai ke toe tuʻu ʻa e maté pe huhuʻi ʻo e angahalá, ʻo tuku ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻi ha tuʻunga mole mo hinga ko ha tuʻunga mate fakaesino mo fakalaumālie ʻo taʻengata [vakai, 2 Nīfai 9:6–13].)

  • Ko e hā naʻe mahuʻinga ai ke ʻomi ha founga ke tau ikunaʻi ai e ngaahi tūkunga ko ʻení?

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e ʻAlamā 12:33–34. Kole ki he kalasí ke nau muimui pē, ʻo kumi e meʻa naʻe tokonaki ʻe he ʻOtuá ke huhuʻi ʻaki ʻEne fānaú. Tokoniʻi ʻa e fānau akó ke nau fakahā ha tokāteline pe tefitoʻi moʻoni ʻoku akoʻi ʻi he ngaahi veesi ko ʻení ʻaki haʻo fehuʻi ange:

  • Te ke fakamatalaʻi fakanounou fēfē ʻa e meʻa ʻoku fakaʻatā ʻe Sīsū maʻatautolu ʻi he palani ʻa e ʻOtuá? (ʻOku totonu ke kau ʻeni ʻi he ngaahi talí: Kapau te tau fakatomala mo ʻikai fakafefeka hotau lotó, te tau maʻu ʻa e ʻaloʻofa mo ha fakamolemole mei heʻetau ngaahi angahalá ʻo fou he ʻAlo pē Taha Naʻe Fakatupu ʻo e ʻOtuá. ʻOku toki lava ʻia Sīsū Kalaisi pē taha ke tau maʻu ha fakamolemole mei heʻetau ngaahi angahalá mo hū ki he ʻao ʻo e Tamai Hēvaní.)

Fakamoʻoniʻi ko Sīsū Kalaisí ko e uho ia ʻo e palani ʻa e ʻOtuá pea ʻoku tuʻunga ʻi Heʻene Fakaleleí hono ʻomai e founga ke tau maʻu ai ʻa e moʻui taʻe-faʻa-maté mo e moʻui taʻengatá.

ʻĒpalahame 3:24–27; 1 Pita 1:19–20

Naʻe tomuʻa fakanofo ʻa Sīsū Kalaisi ke hoko ko hotau Fakamoʻui.

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakatotolo ʻi he ʻĒpalahame 3:24–27 mo e 1 Pita 1:19–20, ʻo kumi e meʻa ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofolá ni kau ki he fatongia ʻo e Fakamoʻuí ʻi he palani ʻa e ʻOtuá. Hili ia pea fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení. (Fakatokangaʻi ange: ʻI hono fai ʻa e faʻahinga fehuʻi peheé, te ke tokoni ai ke ʻilo ʻe he fānau akó ʻa e founga hono ʻanalaiso ʻo e ngaahi potufolofolá mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi tokāteline ʻoku akoʻi aí.)

  • ʻI he ʻĒpalahame 3:26, ʻoku ʻuhinga ki he hā ʻa e kupuʻi lea ”ʻuluaki tuʻungá” mo e “tuʻunga hono uá”? (ʻOku ʻuhinga ʻa e “ʻuluaki tuʻungá” ki he moʻui ʻi he maama fakalaumālié, pea ʻoku ʻuhinga ʻa e “tuʻunga hono uá” ki he moʻui fakamatelié.)

  • Ko hai ʻa e toko tolu ʻoku lau ki ai ʻi he ʻĒpalahame 3:27, pea ko e hā naʻa nau takitaha fakahokó? (Tamai Hēvaní, Sīsū Kalaisi, mo Sētane. Fakamamafaʻi ange naʻe tomuʻa fakanofo ʻi he maama fakalaumālié, ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Hono ʻUluaki ʻAló, ʻa Sīsū Kalaisi, ke hoko ko e tokotaha mahuʻinga taha ʻi Heʻene palaní.)

Fakapapauʻi ʻoku mahino ki he fānau akó naʻe ʻiloa ʻa Sīsū ko Sihova ʻi he maama fakalaumālié. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e taimi naʻe folofola ai ʻa Sihova ki he Tamaí, “Ko au ʻeni, fekauʻi au,” ko e hā ʻa e meʻa naʻá Ne tukupā ke fai he moʻui fakamatelié? (Akoʻi ʻEne ongoongoleleí, fokotuʻu Hono Siasí, mamahi pea pekia maʻa ʻetau ngaahi angahalá, pea toe tuʻu hake mei he maté.)

  • Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai maʻatautolu ʻe he fili ko ia ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sihova ko hotau Huhuʻí, ʻo fakatatau mo e tuʻunga te tau maaʻusia ʻi he kahaʻú?

Kole ki he fānau akó ke nau ako fakalongolongo ʻa e Mōsese 4:2, ʻo kumi ha ngaahi foʻi moʻoni mahuʻinga kehe fekauʻaki mo e fili ʻe he Tamai Hēvaní ʻa Sihova ke hoko ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí. Fakapapauʻi ʻi he fakamatalaʻi ko ia ʻe he fānau akó e meʻa naʻa nau maʻú, ʻoku nau ʻiloʻi ʻa e ngaahi foʻi moʻoni ko ʻení: Naʻe fili ʻa Sihova talu pē mei he kamataʻangá. Ko e ʻuhinga ʻe taha naʻe fili ai ʻa Sihová ko ʻEne feinga ke fakahoko e finangalo ʻo e Tamaí pea mo foaki kotoa ʻa e lāngilangí ki he Tamaí. Ke fakamamafaʻi lahi ange ʻa e ngaahi foʻi moʻoni ko ʻení, fakaʻaliʻali pe lau leʻo lahi e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Ko [Sīsū Kalaisi] pē toko taha naʻá Ne loto fakatōkilalo feʻunga mo loto fiemālie ʻi he fakataha alēlea ʻi he maama fakalaumālié ke tomuʻa fakanofo Ia [ke ne fakahoko ʻa e Fakalelei taʻe-fakangatangatá]” (“Ko e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí,” Liahona, Māʻasi 2008, 35).

Kole ki he fānau akó ke nau fakakaukau loto pe naʻe mei fēfē nai ke te ʻi ai he taimi naʻe fakahā ai ʻe he Tamai Hēvaní ki he kotoa ʻo ʻEne fānaú, ʻe hoko Hono ʻAlo Lahi Tahá, ʻa Sihova, ko hotau Fakamoʻuí. Hili ia pea fakaʻaliʻali ange fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá (1805–44), pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Palōfita ko Siosefa Sāmitá

“Naʻa tau kau mo mamata kotoa ʻi he ʻuluaki fakataha ʻi he langí ʻi hono fili mo fokotuʻu ʻo e Fakamoʻuí, pea mo hono fokotuʻu ʻo e palani ʻo e fakamoʻuí, pea naʻa tau loto taha ki ai” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 239).

  • ʻOkú ke pehē ko e hā e meʻa naʻá ke ʻilo fekauʻaki mo Sihova naʻe tupu ai hoʻo poupouʻi Ia ʻi Hono ui pea mo Hono fokotuʻu ko hotau Fakamoʻui mo e Huhuʻí?

Fakaʻaliʻali e lea ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuale (1926–2004) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá: Hili ia pea tuku ki he fānau akó ha kiʻi taimi ke nau hiki ai ha faʻahinga fakakaukau mo ha ngaahi ongo ʻoku nau maʻu fekauʻaki mo e Fakamoʻuí ʻi heʻenau fakakaukau loto ki he moʻoni fakalangi naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Mekisualé:

ʻĪmisi
ʻEletā Neal A. Maxwell

“Kuo teʻeki ai tuʻo taha ke foaki ʻe ha taha ha meʻa lahi fau ki ha tokolahi pehē ʻi ha ngaahi foʻi lea siʻi ʻo hangē ko e taimi naʻe folofola ai ʻa Sīsū, ‘Ko au ʻeni, fekauʻi au.’ ( ʻĒpalahame 3:27.)” (“Jesus of Nazareth, Savior and King,” Ensign, May 1976, 26).

Fakakaukau ke kole ki ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe mo e kalasí ʻa e meʻa naʻa nau tohí.

Ko hono fokotuʻu ʻo e Fakamoʻuí ʻi he uho ʻo ʻetau moʻui fakamatelié

Toe fakafoki ʻa e fānau akó ki he ʻĒpalahame 3:25, ʻa ia ʻoku tau ako ai naʻe fakataumuʻa ʻe he Tamai Hēvaní ʻa e moʻui fakamatelié ke hoko ko ha taimi ʻo e siviʻi, ke ʻiloʻi pe te tau talangofua ki Heʻene ngaahi fekaú. Fakaʻaliʻali ʻa e lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e leá kae kumi ʻe he kalasí ha fili kuo pau ke tau fai ko ha konga hotau siviʻi fakamatelié:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“Fakakaukau angé ki aí: ne tau fili ʻi hotau tuʻunga he maama fakalaumālié ke muimui ki he Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí! Ko ia ne tau haʻu ai ki māmaní. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi heʻetau fili ko ia ke muimui he Fakamoʻuí he taimí ni, lolotonga ʻoku tau kei ʻi māmaní, te tau maʻu ha tāpuaki lahi ange ʻi ʻitāniti. Ka ke mou ʻilo: kuo pau ke hokohoko atu ʻetau fili ke muimui ki he Fakamoʻuí. ʻOku mahuʻinga ʻa ʻitāniti, pea ko ʻetau ngāue fakapotopoto ʻaki e tauʻatāina ke filí, ʻoku mahuʻinga, he te tau maʻu ai ʻa e moui taʻengatá”(“Tauʻatāina ke Filí: Mahuʻinga ki he Palani ʻo e Moʻuí,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2010, 25).

Fai ange ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení ke tokoni ke ʻilo pea mo mahino ki he fānau akó ha tefitoʻi moʻoni pe foʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Heili:

  • Ko e hā ʻokú ke ako mei he fakamatala ʻa ʻEletā Heili fekauʻaki mo ʻetau ngaahi fili ʻi he moʻui ko ʻení? (Fakamoʻoniʻi ʻi he hili ʻo e tali ʻa e fānau akó, ko e fili ko ia ke uho ʻaki ʻetau moʻuí ʻa e Fakamoʻuí he lolotonga ʻo ʻetau ʻi heni he māmaní, te tau maʻu ai ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ange ʻi ʻitāniti.)

  • ʻOkú ke pehē naʻe ʻuhinga ki he hā ʻa ʻEletā Heili ʻi he kupuʻi lea “ʻoku mahuʻinga [nai] ʻa ʻitānití”?

  • Ko e hā ha ngaahi tōʻonga mo ha ngaahi ngāue ʻoku nau fakahaaʻi ʻoku fili ha taha ke muimui ʻia Sīsū Kalaisi? (Hiki e tali ʻa e fānau akó ʻi he palakipoé.)

Fakamatalaʻi ange ko hotau tokolahi tahá, ʻoku faingofua ke tokanga taha ki he Fakamoʻuí ʻi he ʻaho Sāpaté. Ka te tau ʻai fēfē Ia ke hoko ko ha konga lahi ange ʻo ʻetau moʻuí he lolotonga ʻo e uiké? ʻOange ha taimi ki he fānau akó ke nau fakalaulauloto ai ki he meʻa kuo nau fai he ʻahó ni ke tokanga taha ai ki he Fakamoʻuí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau hiki ha meʻa te nau lava ʻo fai he ʻahó ni ke kakato ange ʻenau uho ʻaki e Fakamoʻuí ʻi heʻenau moʻuí. Poupouʻi kinautolu ke nau tukupā fakalongolongo pē ki he Tamai Hēvaní te nau fai ia.

Fakaʻosi e lēsoní ʻaki haʻo fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni naʻe akoʻi he ʻaho ní.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó