Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 11: Naʻe Faʻa Feʻaluʻaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻo Fai Lelei.


Lēsoni 11

Naʻe Faʻa Feʻaluaki ʻa Sīsū Kalaisi ʻo Fai Lelei

Talateú

ʻOku akoʻi ʻe he “Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló” ʻnaʻe faʻa feʻaluʻaki [ʻa Sīsū] ʻo fai lelei’ (Ngāue 10:38), ka naʻe fehiʻanekina ai ia” (Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2). ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau muimui ki Heʻene sīpinga ʻo e fai leleí neongo ʻe ala hoko ai ha fakatanga. ʻE aleaʻi ʻe he fānau akó ʻi he lēsoni ko ʻení, ʻa e ʻuhinga ʻoku totonu ai ke tau angalelei kiate kinautolu ʻoku fai kovi mai kiate kitautolú koeʻuhí ko ʻetau tui fakalotú ʻaki ʻa e ʻofa mo e fakaʻapaʻapa naʻe fakahaaʻi ʻe Sīsū ki Hono kau fakatangá. ʻI heʻetau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ʻe tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e lototoʻa ke moʻui ʻaki pea mo taukaveʻi ʻetau tuí pea te tau lava ai ke tokoniʻi ʻa e niʻihi kehé ke nau ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻEikí.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Mātiu 5:43–47; 9:9–13; 12:22–30; Maʻake 3:1–6; 11:15–19; Sione 11:43–53

Naʻe fakatangaʻi ʻa Sīsū Kalaisi koeʻuhí ko ʻEne fai leleí

Kamata e kalasí ʻaki hano fai e ngaahi fehuʻi ko ʻení ki he fānau akó:

  • Ko e taimi ʻokú ke fakakaukau ai ki he moʻui tāsīpinga ʻa e Fakamoʻuí, ko e hā ʻi he ngaahi lelei kotoa naʻá Ne fai ʻi he moʻui fakamatelié ʻoku mahuʻinga taha kiate koé?

Hili e tali ʻa e fānau akó, lau (pe fakamatalaʻi ʻi hoʻo lea pē ʻaʻau) ʻa e fakamatala ko ʻeni naʻe fai ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá fekauʻaki mo ha ongo sisitā:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“ʻOku ou pehē ki he taha kotoa, ʻi he tanganeʻia mo e fakalotolahi ʻe fie maʻu ke nau tuʻu maʻu ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosi ko ʻení, pea tautautefito ki he toʻu tupu ʻo e Siasí ʻo kapau ʻoku teʻeki ke ke fai ia, ʻe ʻi ai e ʻaho ʻe fie maʻu ai ke ke taukaveʻi hoʻo tuí pe mahalo ʻe aʻu ki haʻo kātekina ha ngaohikovia fakataautaha koeʻuhí pē ko ha mēmipa koe ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻE fie maʻu he taimi peheé ʻa e lototoʻá mo e fakaʻapaʻapá fakatouʻosi.

“Hangē ko ʻení, naʻe faitohi mai kimuí ni ha faifekau fefine ʻo pehē: ʻNaʻá ku fakatokangaʻi mo hoku hoá ha tangata naʻe tangutu ʻi ha sea ʻi he loto koló ʻo maʻu meʻatokoni hoʻatā. ʻI heʻema ofi atú, naʻá ne hanga hake ʻo fakatokangaʻi homa pine fakafaifekaú. Naʻá ne puna ki ʻolunga mo ha mata faikehe, pea hiki hono nimá ke taaʻi au. Ne u kalofi ia, ka naʻá ne puʻaki kotoa ʻene maʻangá ʻiate au pea kamata ke kape mai ʻaki ha ngaahi lea taʻefeʻunga ʻaupito. Naʻá ma mavahe ʻo ʻikai foaki ha foʻi lea. Naʻá ku feinga ke tafi e meʻakaí mei hoku matá, ka ne u ongoʻi e tau ha falukunga pateta oʻi ʻi hoku muiʻi ʻulú. ʻOku faingataʻa he taimi ʻe niʻihi ke hoko ko ha faifekau koeʻuhí ko e hoko ha meʻa pehē, naʻá ku loto ke u foki ʻo kolaʻi ʻa e kiʻi motuʻa ko ʻiá, ʻo pehē ange, ’KĀTAKI!“ Ka naʻe ʻikai ke u fai ia.” (“Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,”“ Ensign pe Liahona, Mē 2014, 6).

Kole ki he fānau akó ke nau lau fakalongolongo ʻa e Mātiu 5:43–47, mo kumi ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá naʻe fakahoko ʻe he ongo sisitā ko ʻení. (Mahalo te ke fie fokotuʻu ange, ke nau ako fakahoko ʻa e pōtoʻi ako folofola ʻo e fetongi hingoá, ʻi he laukonga ʻa e fānau akó, ke tokoni ʻi hono fakatatau kiate kinautolu ʻa e pōpoaki ʻi he ngaahi veesi ko ʻení. Ko hono ako fakahoko ʻo e poto ko ʻení, ʻoku totonu ke fetongi ʻe he fānau akó ʻa e ongo foʻi lea ko e mou mo e kimoutolu. ʻaki honau hingoá.)

  • Ko e hā ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he ngaahi veesi ko ʻení? (ʻE lava ke fakaʻaongaʻi ʻe he fānau akó ha fakalea kehe, ka ʻoku totonu ke nau ʻiloʻi ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Kapau ʻoku tau fie muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Sīsū Kalaisí, kuo pau ke tau ako ke ʻofa ki hotau ngaahi filí mo angaʻofa kiate kinautolu ʻoku nau fakatangaʻi ʻa kitautolú.)

  • Ko e hā ʻokú ne ʻai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ʻo e ongoongoleleí ke faingataʻa hono moʻui ʻakí?

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻi he palakipoé:

“[Naʻe] faʻa feʻaluʻaki [ʻa Sīsū]ʻo fai lelei’ (Ngāue 10:38), ka naʻe fehiʻanekina ai ia” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 2).

Fakamatalaʻi ange neongo naʻe tali ʻe ha kakai tokolahi fakatouʻosi ʻi Kāleli mo Siutea ʻa e Fakamoʻuí, pea lau ʻe ha tokolahi ʻEne ngaahi ngāue leleí ko ha fakamoʻoni Hono fakalangí, ka naʻe fehiʻanekina mo fakatangaʻi Ia ʻe ha niʻihi kehe ʻi Heʻene ngaahi ngāue leleí.

Hiki ʻi he palakipoé ʻa e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi lalo ʻi he “Naʻe faʻa feʻaluʻaki ʻa Sīsū ʻo fai leleí”:

Mātiu 9:9–13

Mātiu 12:22–30

Maʻake 3:1–6

Maʻake 11:15–19

Sione 11:43–53

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha fanga kiʻi kulupu, pea vahe ki he kulupu takitaha ke nau ako ha taha ʻo e ngaahi potufolofola kuo hiki ʻi he palakipoé. Kole ki he fānau akó ke nau fakaʻilongaʻi ʻi he potufolofola takitaha ʻa e ngāue lelei naʻe fai ʻe Sīsuú pea mo e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ki aí. Hili ha taimi feʻunga, pea kole ki he fānau akó ke nau lipooti ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. Fakamahinoʻi ange ʻoku fakahaaʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení ʻa e sīpinga ʻi he moʻui ʻa e ʻEikí te tau lava ʻo ako mei aí. Fai e fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā naʻá ke fakatokangaʻi kau ki he founga naʻe tali ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e fakatanga naʻá Ne fouá?

Poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau sioloto ki he meʻa ʻoku fakamatalaʻi ʻi he potufolofola naʻa nau akó. Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Ko e hā ha ngaahi fakakaukau pe ngaahi ongo naʻá ke mei maʻu kapau naʻá ke siotonu kia Sīsū ʻi he meʻa ko iá?

  • ʻOkú ke pehē ko e hā naʻe mei fie maʻu ʻe Sīsū ke ke ako mei Heʻene folofolá mo e tōʻongá ʻi he taimi ko iá? (Ko ha tefitoʻi moʻoni ʻeni ʻe ala fakatokangaʻi ʻe he fānau akó: {61}ʻI heʻetau feinga ke muimui ʻi he sīpinga ʻo e fai lelei ʻa e Fakamoʻuí, kuo pau ke tau kātekina he taimi ʻe niʻihi ʻa e fakatangá.)

Mātiu 5:9–12, 21–24, 38–41; 6:14–15; 7:1–5, 12

Ko e meʻa ke fai ki he fakatangá

Talaange ki he fānau akó, naʻe faleʻi ʻe he Fakamoʻuí ʻEne kau ākongá ʻi Heʻene Malanga ʻi he Moʻungá, ʻi he meʻa ke fai he taimi naʻe fakatangaʻi ai kinautolú. Hiki ʻa e kupuʻi lea mo e ngaahi potufolofola ko ʻení ʻi he palakipoé, pea vahe ki he fānau akó takitaha ke nau lau ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá. Kole ki he fānau akó ke nau feinga ke ʻiloʻi ʻi he potufolofola ʻoku nau laú ha tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe Sīsū te ne lava ʻo tataki kinautolu ʻi heʻenau fengāueʻaki mo e niʻihi kehé.

Ko e founga ke fai ki he fakatangá

Mātiu 5:9–12

Mātiu 5:21–24 (vakai foki, 3 Nīfai 12:22)

Mātiu 5:38–41; 7:12

Mātiu 6:14–15 (vakai foki, T&F 64:9–10)

Mātiu 7:1–5

Hili ha taimi feʻunga, pea kole ki he fānau akó ke nau fakamatalaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau maʻú pea mo e founga ʻoku nau fakaʻaongaʻi ʻi honau vā fetuʻutaki mo e kakai kehé. Lolotonga e vahevahe ʻe he kau akó ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻa nau ʻilo ʻi he Mātiu 5:21–24, mahalo te ke fie fakamahinoʻi ange ko e 3 Nīfai 12:22 mo e Liliu ʻa Siosefa Sāmita ʻo e Mātiu 5 ʻoku pulia ai ʻa e ngaahi foʻi lea “noa peé” (Mātiu 5:22; vakai foki, Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Mātiu 5:24 [ʻi he Mātiu 5:22, futinouti b]). (Lolotonga e tali ʻa e fānau akó, fakamamafaʻi ange ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: {93}ʻOku finangalo ʻa e Tamai Hēvaní ke tau muimui ʻi he sīpinga ʻa Sīsū Kalaisí ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolu koeʻuhí ko ʻetau tuí.)

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani mo ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Jeffrey R. Holland

“Taukaveʻi hoʻomou tuí ʻaki ʻa e fakaʻapaʻapa mo e anga ʻofa, ka ke mou taukaveʻi kinautolu” (Jeffrey R. Holland, “Ko e Mahuʻinga—mo e Tāpuaki—ʻo e Tuʻunga Fakaākongá,” Ensign pe Liahona, Mē 2014, 9).

ʻĪmisi
ʻEletā Dallin H. Oaks

“ʻOku totonu ke hoko e kau muimui ʻo Kalaisí ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻo e anga fakaʻapaʻapá. ʻOku totonu ke ʻofa ʻi he kakai kotoa pē, fakafanongo lelei, pea fakahaaʻi ha loto tokanga ki he meʻa ʻoku nau tui fakamātoato ki aí. Neongo he ʻikai ke tau tui tatau, ka ʻoku ʻikai totonu ke tau taʻe mahino. ʻOku ʻikai totonu ke tau fakakikihi ʻi he meʻa ʻoku tau taukaveʻi mo fakahoko atu ʻi he ngaahi tefito ʻoku tau faʻa aleaʻí. ʻOku totonu ke tau fakapotopoto ʻi hono fakamatalaʻi mo taukapoʻi hotau ngaahi tūkungá mo takiekina e niʻihi kehé. …

“ʻl he taimi ʻoku ʻikai manakoa ai e meʻa ʻoku tau taukaveʻí, ʻoku totonu ke tau tali ʻi he loto fiemālie ʻa e ola taʻe-fakafiemālié, pea tau anga fakaʻapaʻapa ki hotau filí” (Dallin H. Oaks, “Ko e ʻOfa mo e Feohi mo e Niʻihi Kehé Neongo e Faikehekehé,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2014, 27).

Aleaʻi mo e fānau akó ʻa e ngaahi faingataʻa mo e ngaahi tāpuaki ʻo e muimui ki he faleʻi ʻa ʻEletā Hōlani mo ʻEletā ʻOakesí. Fakaafeʻi leva ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ʻa e Mātiu 5:9–12.

  • Fakatatau mo e ngaahi veesi ko ʻení, ko e hā ʻa e ngaahi talaʻofa naʻe fai ʻe Sīsū te ne ala fakafaingofuaʻi ʻa e ngaahi meʻa ke fai ʻi he founga faka-Kalaisí ʻi he taimi ʻoku fakatangaʻi ai kitautolu koeʻuhí ko ʻetau tui fakalotú?

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakalaulauloto ki ha founga te nau ala fakaʻaongaʻi ai ha taha pe toe lahi ange ʻo e ngaahi akonaki ʻa e Fakamoʻuí ʻi he Malanga ʻi he Moʻungá ki ha tūkunga lolotonga pe ko ha founga naʻa nau mei fakaʻaongaʻi ai kinautolu ki ha meʻa ne hoko ʻi he kuo hilí. Fehuʻi ange pe ʻoku ʻi ai ha fānau ako te nau fie vahevahe ʻenau fakakaukaú mo e kalasí.

ʻOange ki he fānau akó takitaha ha tatau ʻo e lea ʻa ʻEletā Lōpeti D. Heili ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá:

ʻĪmisi
ʻEletā Robert D. Hales

“ʻOku maʻuhala ha kakai ʻo nau pehē ʻoku tau foʻi pe vaivai ʻi heʻetau fakalongolongó, angamaluú, fakamolemolé, mo fakamoʻoni ʻi he loto fakatōkilaló. Ka ke ‘ʻofa ki [hotau] ngaahi filí, tāpuakiʻi ʻa kinautolu ʻoku kapeʻi ʻa [kitautolú], fai lelei kiate kinautolu ʻoku fehiʻa kiate [kitautolú], pea hūfia ʻa kinautolu ʻoku fai kovi mo fakatangaʻi [kitautolú]’ (Mātiu 5:44) pea ʻe toki lava pē ia ʻi he tuí, mālohí, pea ko e meʻa tēpuú ko e lototoʻa faka-Kalaisí. …

“ʻI he taimi ʻoku ʻikai ke tau fakafepaki aí—ʻi heʻetau fulihi atu ʻa e kouʻahe ʻe tahá pea mapukepuke ʻetau ongoʻi ʻitá—ʻoku tau kau [fakataha] ai mo e Fakamoʻuí. ʻOku tau fakahaaʻi atu ʻEne ʻofá, ʻa e mālohi pē ko ia ʻe taha te ne lava ke ikunaʻi ʻa e filí pea ʻikai fetūkuaki mo hotau kau tukuakiʻí. ʻOku ʻikai lau ia ko e vaivai. Ko e lototoʻa faka-Kalaisíia. …

“ʻE kehekehe pē e meʻa takitaha te tau tali ʻaki ki he niʻihi kehé. Meʻamālié, ʻoku ʻafioʻi ʻe he ʻEikí ʻa e loto ʻo hotau kau tukuakiʻí mo e founga lelei taha ke tau tali ʻaki kiate kinautolú. ʻI he fekumi ʻa e kau ākonga moʻoní ki ha fakahinohino mei he Laumālié, te nau maʻu ha ueʻi fakalaumālie ʻoku feʻunga mo e meʻa takitaha ʻoku hokó. Pea ʻi he meʻa takitaha ʻoku hokó, {113}ʻe tali ki ai ʻe he kau ākonga moʻoní ʻi he founga ʻe fakaafeʻi mai ai e Laumālie ʻo e ʻEikí.  …

“{115}ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga moʻoní, kuo pau ke tau ʻuluaki tokanga ki he lelei ʻa e niʻihi kehé, kae ʻikai ko hono fakamoʻoniʻi ʻo ʻetau totonú. ʻOku ʻomi ʻe he ngaahi fehuʻí mo e ngaahi fakaangá ha faingamālie ke tau tokoni ai ki he niʻihi kehé mo fakahā ʻoku nau mahuʻinga ki heʻetau Tamai Hēvaní pea kiate kitautolu. Ko ʻetau taumuʻá ke tokoni ke mahino ʻa e moʻoní kiate kinautolu, kae ʻikai ko ha maluʻi hotau ongoongó pe mālohi ʻi ha tipeiti fakalotu. Ko e fakamoʻoni ʻoku haʻu mei hotau lotó, ʻa e tali mālohi taha ʻe lava ke fai kiate kinautolu ʻoku tukuakiʻi kitautolú”(“Loto-toʻa Faka-Kalaisí: Ko e Fie Maʻu kae Hoko ko e Ākongá,” Ensign pe Liahona, Nōvema 2008, 72, 73–74).

ʻOange ha taimi ki he fānau akó ke nau lau mo fakaʻilongaʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Heilí. Fakaafeʻi kinautolu ke nau vahevahe ʻa e meʻa naʻa nau maʻú. Kapau ʻe fie maʻu, pea aleaʻi ha niʻihi pe kotoa ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • ʻOku kaunga fēfē ʻetau ngaahi tōʻonga ki he kakai kehé ki honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá? (Tokoni ke ʻiloʻi ʻe he fānau akó ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení: Ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he sīpinga ʻofa mo e angaʻofa ʻa Kalaisi kiate kinautolu ʻoku nau fakafepakiʻi kitautolú, te tau lava ʻo fakamālohia honau vā fetuʻutaki mo e ʻOtuá pea pehē mo hotau vā fetuʻutakí.)

  • ʻOku hoko fēfē ʻetau tauhi ki he niʻihi kehé ʻi he ʻulungaanga ko ʻení ko ha konga ia ʻo e fuakava ʻo e papitaiso naʻa tau fai mo e Tamai Hēvaní? (Ko e founga mahuʻinga ia ʻe taha ʻo e tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē, ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē [vakai, Mōsaia 18:9].)

Fehuʻi ki he fānau akó pe kuo nau maʻu ha ngaahi aʻusia ʻa ia naʻe hanga ai heʻenau muimui ki he sīpinga ʻa e Fakamoʻuí ʻo fakaʻatā ke nau tokoni ki ha taha kehe ke ʻunu ʻo ofi ange ki he ʻEikí. (Fakaafeʻi ha fānau ako ʻe niʻihi ke nau vahevahe ʻenau ngaahi aʻusiá.

Poupouʻi ʻa e fānau akó ke nau vakavakaiʻi honau vā fetuʻutaki mo e niʻihi kehé, feinga ke ʻiloʻi ha taha ʻe lava ke fakaleleiʻi, pea hiki ʻa e founga te nau fakaʻaongaʻi ai ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni naʻe aleaʻi ʻi he ʻaho ní ki he vā fetuʻutaki ko iá.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó