Seminelí mo e ʻInisititiutí
Lēsoni 10: Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au


Lēsoni 10

Haʻu ʻo Muimui ʻIate Au

Talateú

Naʻe folofola ʻa Sīsū Kalaisi: “Ko au ko e hala, mo e moʻoni, pea mo e moʻui” (Sione 14:6). “Ko [e] ʻalunga [ʻo Sīsuú] ko e hala ia ʻoku fakatau ki he fiefia ʻi he moʻui ko ʻení pea mo e moʻui taʻengata ʻi he maama ka hoko maí” (“Ko e Kalaisi Mo’uí: Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau ʻAposetoló,” Ensign pe Liahona, ʻEpeleli, 2000, 3). ʻOku fakamamafaʻi ʻe he lēsoni ko ʻení ʻa e fakaafe ʻa Sīsū Kalaisí ki he taha kotoa ke muimui ʻiate Ia mo hoko ko ʻEne kau ākonga. ʻOku toe fakamatalaʻi foki ʻe he lēsoni ko ʻení hono ʻuhinga ʻo e ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá.

Laukonga ki Hono Puipuituʻá

  • Dieter F. Uchtdorf, “Ko e Hala ʻo e Ākongá,”Ensign pe Liahona, Mē 2009, 75–78.

  • Joseph B. Wirthlin, “Follow Me,” Ensign, May 2002, 15–17.

Ngaahi Fokotuʻu ki hono Akoʻí

Sione 1:35–47; 2 Nīfai 26:33; ʻAlamā 5:33–34

ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e tokotaha kotoa pē ke nau hoko ko ʻEne kau ākonga

Fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne vahevahe nounou ha taimi naʻe fononga ai ki ha feituʻu pea hala ʻene afé ʻo ʻalu ia ki ha feituʻu kehe. Hili ia pea fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau lau ʻa e Sione 14:6 pea fakamatalaʻi ʻi heʻenau lea ʻanautolu pē ʻa e tokāteline naʻe akoʻi ʻe Sīsū ʻi he veesi ko ʻení. (ʻE lava ke fakalea kehe ʻe he fānau akó, ka ʻoku totonu ke mahino kiate kinautolu ko e founga pē taha te tau lava ai ʻo foki ʻo nofo mo e Tamai Hēvaní ko e muimui ʻia Sīsū Kalaisi.)

Talaange ki he fānau akó naʻe hili e papitaiso ʻo Sīsū Kalaisí pea ʻahiʻahiʻi ʻi he toafá, naʻá Ne fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau muimui ʻiate Ia. Ko kinautolu naʻe muimui ʻi he Fakamoʻuí ʻi he taimi ko iá pea mo e taimi ní ʻoku ui ko e kau ākonga. Fakaafeʻi ’a e fānau akó ke nau kumi ʻi he Sione 1:35–47 ʻa e ngaahi hingoa ʻo ha niʻihi ʻo e kau fuofua kau ākonga ʻa e Fakamoʻuí mo e meʻa naʻá ne ueʻi kinautolu ke nau muimui ʻiate Iá.

Fakaʻaliʻali ʻa e lea ko ʻeni naʻe fai ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007) ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni James E. Faust

“[ʻOku] fakatou maʻu ʻa e foʻi lea ko e ākongá (disciple) mo e foʻi lea ko e akonekina(discipline) mei he foʻi lea faka-Latina ko e—discipulus, ʻa ia ʻoku ʻuhinga ko ha taha ako. ʻOkú ne fakamamafaʻi mai ʻa hono toutou fai pe fakahoko ha meʻá. ʻOku hoko ʻa e mapuleʻi kitá mo e faʻa fakamaʻumaʻú, ko ha ongo ʻulungaanga tuʻuloa mo tuʻumaʻu ʻo e kau muimui ʻo Sīsuú. …

“Ko e hā ʻa e tuʻunga fakaākonga? Ko e muʻaki talangofua ia ki he Fakamoʻuí”(“Discipleship,” Ensign pe Liahona, Nov. 2006, 20).

  • Ko e hā ʻoku fakaʻaliʻali mai ʻe he ʻuhinga ʻo e tuʻunga fakaākongá fekauʻaki mo e faʻahinga moʻui ʻa e kau fuofua ākonga ʻa Sīsū Kalaisí?

Fakaafeʻi e fānau akó ke nau lau mo fakafehoanaki ʻa e 2 Nīfai 26:33 mo e ʻAlamā 5:33–34 ke ʻilo ko hai fua naʻe fakaafeʻi ʻe Sīsū ke haʻu kiate Iá. Hili ia pea aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Ko e hā ʻoku akoʻi ʻe he ngaahi potufolofola ko ʻení fekauʻaki mo e fakaafe ʻa e Fakamoʻuí ke haʻu kiate Iá? (Hili e tali ʻa e fānau akó, hiki ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení ʻi he palakipoé: ʻOku fakaafeʻi ʻe Sīsū Kalaisi ʻa e kakai kotoa pē ke omi kiate Ia ʻo hoko ko ʻEne kau ākonga.)

  • Fakatatau kia ʻAlamā, ko e hā naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻoku nau tali ʻa e fakaafe ke omi kiate Iá?

  • Ko e hā ʻene ʻuhinga kiate koe ʻa e talaʻofa ko ʻení?

Mātiu 4:18–22; Luke 5:11; 9:57–62; 14:25–33

Ko e hoko ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisí

Vahevahe tautau toko ua e fānau akó. Fakaafeʻi kinautolu ke nau ako ʻa e Mātiu 4:18–22 mo e Luke 5:11 pea feinga ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi feilaulau naʻe fai ʻe ha niʻihi ʻo e kau fuofua ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ka nau lava ʻo tali ʻa e ui ke muimui ʻiate Iá. Aleaʻi ʻa e ngaahi fehuʻi ko ʻení:

  • Te ke fakamatalaʻi fēfē e tali ʻa e kau fuofua ākonga ko ʻení ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí ke nau muimui ʻiate Iá? (Aleaʻi ʻa e ʻuhinga ʻo e ngaahi foʻi lea mo e ngaahi kupuʻi lea hangē ko e “naʻá na liʻaki leva hona kupengá,” “leva,” mo e “liʻaki”.)

  • Ko e hā ha ngaahi moʻoni mahuʻinga ʻoku tānaki mai ʻe he ongo potufolofolá ni ki he ʻuhinga ʻo e hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí? (Hili e tali ʻa e fānau akó, hiki ʻi he palakipoé ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fie maʻu ʻe he hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e talangofuá mo e feilaulaú.)

ʻOange ki he fānau akó ha tatau ʻo e lea ʻa ʻEletā Siosefa B. Uefilini (1917–2008) ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, pea kole ki ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
ʻEletā Joseph B. Wirthlin

“ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻa e ngaahi kupengá …ko e meʻa ke [puke] ʻaki ha meʻa. Te tau lava ʻo fakaʻuhingaʻi ia ʻi ha ʻuhinga ʻoku fāsiʻi ka ʻoku mahuʻinga ange, ʻo pehē ko e kupengá ko e meʻa ia ʻokú ne fakatauveleʻi pe taʻofi kitautolu ke ʻoua te tau tali ʻa e ui ʻa Sīsū Kalaisi ko e ʻAlo ʻo e ʻOtua moʻuí.

“ʻE lava ke hoko ʻa e kupengá ko ʻetau ngāué, ngaahi meʻa ʻoku tau manako aí, ʻetau fiefiá pea hiliō ai hotau ngaahi ʻahiʻahí mo ʻetau angahalá. Ko hono fakanounoú, ʻe lava ke hoko ʻa e kupengá ko ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ne tohoakiʻi atu kitautolu mei hotau vā fetuʻutaki mo ʻetau Tamai Hēvaní pe ko Hono Siasi kuo toe fakafoki maí. …

“ʻOku ʻikai lava ke u fakahā atu ʻa e ngaahi kupenga lahi te nau tauheleʻi kitautolu mo taʻofi ke ʻoua te tau muimui ki he Fakamoʻuí. Ka ʻo kapau ʻoku fakamātoato ʻetau holi ke muimui kiate Iá, kuo pau ke ʻoua naʻa toe toloi ʻetau liʻaki ʻa e ngaahi kupenga [fihifihi] ʻo e māmaní pea muimui kiate Ia.

“… ʻOku faingofua hono fakafonu ʻetau moʻuí ʻaki ʻa e ngaahi ʻapoinimení, fakatahá, mo e ngaahi ngāué. ʻOku faingofua ke maʻu kita ʻe ha ngaahi kupenga lahi, ʻoku fakatuʻutāmaki pea fakamanavahē kiate kitautolu ha fakakaukau pē ke fakaʻataʻatā ʻa kitautolu mei ai.

“ʻOku tau pehē he taimi ʻe niʻihi kapau te tau femoʻuekina lahi ange, ko e lahi ange ia hotau mahuʻingá—ʻo hangē ʻoku hanga ʻe heʻetau femoʻuekiná ʻo fakamahinoʻi hotau mahuʻingá. Kāinga, te tau lava ʻo fakamoleki hotau taimi ʻi he moʻuí ʻi he fakatoʻotoʻo holo ʻo fai e ngaahi ngāue ʻi ha ngaahi lisi ʻo e ngaahi meʻa ke faí, ka ʻi hono ikuʻangá ʻoku ʻikai fuʻu mahuʻinga ia.

“Mahalo ʻe ʻikai mahuʻinga ʻa ʻetau fai ʻa e ngaahi meʻa lahí. Tau fakataumuʻa e ivi ʻo hotau ʻatamaí, hotau lotó mo e laumālié ʻi he ngaahi meʻa ʻoku mahuʻinga taʻengatá—ko e moʻoniʻi meʻá ia” (“Follow Me,” Ensign, May 2002, 15–16).

  • Kapau ʻoku fakafofongaʻi ʻe he iká, kupengá, mo e ngaahi vaka naʻe liʻaki ʻe he kau toutaí ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasino naʻa nau tokanga ki aí, ko e hā nai ha ngaahi meʻa ʻe fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí ke ke liʻaki ka ke muimui ange kiate Ia?

  • Ko e hā ʻoku faingataʻa ai he taimi ʻe niʻihi ke siʻaki ʻa e ngaahi meʻa fakatuʻasinó?

  • ʻE fakatokangaʻi fēfē ʻe ha taha kapau ʻoku ʻefihia ʻi he faʻahinga kupenga naʻe lea ki ai ʻa ʻEletā Uefiliní?

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe ha faʻahinga taimi ʻi heʻenau moʻuí naʻa nau tali ai e ui ʻa e Fakamoʻuí ke muimui ʻiate Iá (mahalo ʻaki ʻenau liʻaki ʻa e ngaahi founga motuʻá kae tali ha fatongia ʻi he Siasí). Hili ia pea fehuʻi ange:

  • Kuo tāpuekina fēfē hoʻo moʻuí ʻi hono tali ʻo e fatongia ko ʻení?

Fakaʻaliʻali ʻa e ngaahi fakamoʻoni fakafolofola mo e ngaahi fehuʻi ko ʻení, pe hiki kinautolu ʻi he palakipoé:

Luke 9:57–62—Ko e hā te ne lava ʻo fakafaingataʻaʻiaʻi kitautolu mei he muimui ki he Fakamoʻuí?

Luke 14:25–27, 33—Ko e hā ʻoku fie maʻu ʻe he Fakamoʻuí mei Heʻene kau ākongá?

Luke 14:28–32—ʻOku fekauʻaki fēfē ʻa e foʻi lea fakaʻosí mo e ngaahi fie maʻu ke hoko ko ha ākonga?

Vahevahe ʻa e kalasí ki ha kulupu ʻe tolu, pea vahe ki he kulupu takitaha ke ne ako ha taha ʻo e ngaahi potufolofolá pea mo e fehuʻi fekauʻaki mo iá. Hili ha taimi feʻunga, fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau vahevahe ʻa e founga hono tali ʻe he potufolofola naʻa nau laú ʻa ʻenau fehuʻí. Hili hono aleaʻi kotoa ʻo e ngaahi potufolofola ʻe tolú, fehuʻi ange:

  • Ko e hā ʻa e fie maʻu ʻo e tuʻunga fakaākongá ʻoku fakafōtunga mai ʻe he ngaahi talafakatātā ʻa e Fakamoʻuí? (Lolotonga hono aleaʻi ʻe he fānau akó ʻa e fehuʻí ni, tokoni ange ke mahino kiate kinautolu ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: ʻOku fie maʻu ʻe he tuʻunga fakaākongá ʻa ʻetau loto fiemālie maʻu pē ke siʻaki ʻa e meʻa kotoa kae muimui ʻia Sīsū Kalaisi.)

Fakamatalaʻi ange neongo ʻoku fakahā ʻe he tuʻunga fakaākongá ke tau fakalahi maʻu pē ʻetau līʻoa mo e tukupā ke muimui he Fakamoʻuí, ka ʻoku ʻikai ke Ne tuʻutuʻuni ke tau lele ʻo vave ange ʻi he mālohi ʻoku tau maʻú (vakai, Mōsaia 4:27).

ʻOange ki he fānau akó takitaha ha tatau ʻo e lea ʻa Palesiteni Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, pea fakaafeʻi ha tokotaha ako ke ne lau leʻo lahi ia:

ʻĪmisi
Palesiteni Dieter F. Uchtdorf

“Meʻamālie [he] ʻoku kamata ʻa e fuofua sitepu ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá, ʻi he feituʻu pē ko ia ʻoku tau tuʻu aí! ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau tomuʻa feinga ke lava ha sivi kae toki kaka ʻi he ʻuluaki sitepu ko iá. ʻOku tatau ai pē pe ʻoku tau koloaʻia pe masiva. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau ako lelei, leʻo afea pe ʻatamai poto. ʻOku ʻikai fie maʻu ia ke tau haohaoa pe pōtoʻi lea pe ʻulungaanga lelei.

“Te u lava pea te ke lava ʻo ʻaʻeva ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá he ʻahó ni. Tuku ke tau loto-fakatōkilalo; tuku ke tau lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ʻaki e kotoa ʻo hotau lotó; fakahaaʻi ʻetau holi ke toe ofi ange kiate Iá pea ako ʻiate Ia.

“Loto tui. Kumi, pea te mou ʻilo. Tukituki, pea ʻe toʻo [ʻa e matapaá] [vakai, Mātiu 7:7]. Tauhi ki he ʻEikí ʻaki hoʻo tokoni ki he niʻihi kehé. Hoko ko ha taha mālohi ʻi homou uōtí pe koló. Fakamālohia ho fāmilí ʻaki hoʻo tukupā ke moʻui ʻaki e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí. Ke mou loto taha mo fakakaukau taha ʻi hoʻomou nofo malí pea ʻi homou fāmilí.

“Ko e taimi ʻeni ke fakaleleiʻi ai hoʻomou moʻuí ke mou lava ʻo maʻu ha lekomeni temipale pea fakaʻaongaʻi ia. Ko e taimi ʻeni ke fakahoko ai ha efiafi fakafāmili ʻi ʻapi ʻoku mahuʻingamālié, lau e folofola ʻa e ʻOtuá pea fakataufolofola ʻi he lotu tāumaʻu ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko e taimi ʻeni ke fakafonu ai hotau lotó ʻaki e houngaʻia koeʻuhí ko hono Toe Fakafoki Mai Hono Siasí, pea koeʻuhí ko e kau palōfita moʻuí, Tohi ʻa Molomoná, pea mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki ʻokú ne tāpuakiʻi ʻetau moʻuí. Ko e taimi ʻeni ke tau tali ai e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, hoko ko ʻEne kau ākonga, pea ʻaʻeva ʻi Hono halá” (“Ko e Hala ʻo e Ākongá,”Ensign pe Liahona, Mē 2009, 77).

  • Ko e fē ʻa e feituʻu ʻoku pehē ʻe Palesiteni ʻUkitofa ʻoku kamata ai ʻa e hala ʻo e tuʻunga fakaākongá?

  • Fakatatau kia Palesiteni ʻUkitofa, ko e fē ʻa e taimi ke kamata ai ʻa e fononga ʻi he hala ʻo e tuʻunga fakaākongá?

Hiki e meʻa ko ʻení ʻi he palakipoé:

Ko e taimi ʻeni ke u …

Fakaafeʻi ʻa e fānau akó ke nau fakalaulauloto ki ha founga te nau fakakakato ai ʻa e sētesi ko ʻení ʻaki ha meʻa te nau fai ʻi heʻenau hoko ko e ākonga ʻa Sīsū Kalaisí. Poupouʻi kinautolu ke nau ngāue leva ʻi ha meʻa ʻoku haʻu ki heʻenau fakakaukaú, koeʻuhí he ʻoku ngali ko e foʻi fakakaukau ko iá ko ha ueʻi ia mei he Laumālie Māʻoniʻoní. Fakamoʻoniʻi ange ko e taimi te nau fakahoko ai ʻa e ʻuluaki sitepu ko ʻení, ʻe tokoniʻi kinautolu ʻe he ʻEikí ke nau hoko ko ʻEne kau ākonga.

Laukonga ʻa e Tokotaha Akó