Liahona
Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Toʻu Tupú ke Teuteu ke Maʻu ha Tāpuaki Fakapēteliaké
Fēpueli 2024


“Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Toʻu Tupú ke Teuteu ke Maʻu ha Tāpuaki Fakapēteliaké,” Liahona, Fēpueli 2024.

Ko Hono Tokoniʻi ʻo e Toʻu Tupú ke Teuteu ke Maʻu ha Tāpuaki Fakapēteliaké

ʻE lava ke tokoni ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ke mahino ki he toʻu tupú honau tuʻunga taʻengatá pea nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.

ʻĪmisi
ko e foaki ʻe ha pēteliake ha tāpuaki ki ha finemui

Naʻe ongoʻi ʻe ha mēmipa ʻe toko ua ʻo e Kau Fitungofulú—ʻEletā Lenitolo K. Pēneti mo ʻEletā Kasuhiko ʻIamasita—ha ueʻi fakalaumālie ke na lea fekauʻaki mo e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi he konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2023. Naʻe maʻu ʻe ʻEletā Pēneti ha tāpuaki fakapēteliake ʻi hono taʻu 12, ʻo ne pehē “naʻe matuʻaki mahuʻinga” kiate ia ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe tokoni [ʻa e tāpuaki fakapēteliaké] ke mahino kiate ia hono tuʻunga taʻengatá mo ʻiloʻi naʻe “ʻofaʻi au ʻe heʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí pea naʻá Na tokoni moʻoni ʻi heʻeku moʻuí.”

ʻI heʻene ako iá, naʻe tokoni ia ke ne ongoʻi e Laumālie Māʻoniʻoní mo ueʻi ke ne ako ʻa e folofolá, lotu fakaʻaho, pea muimui ki he ngaahi akonaki ʻa e kau palōfitá. “Naʻe mahuʻinga kiate au ke u maʻu hoku tāpuaki fakapēteliaké lolotonga ʻeku kei siʻí pea lolotonga ʻa e kei tupulaki ʻeku fakamoʻoní.”1

Naʻe maʻu ʻe ʻEletā ʻIamasita hono tāpuaki fakapēteliaké ʻi hono taʻu 19, hili ia ha taʻu ʻe ua mei hono papitaiso iá. Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā ʻIamasita ʻoku fakahā mai ʻe he ngaahi tāpuaki fakapēteliaké hotau hako ʻi he fale ʻo ʻIsilelí, ʻo fakamanatu mai “ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá. ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e fuakava faka-ʻĒpalahamé ʻi heʻetau talangofua ki he ngaahi fono mo e ngaahi ouau ʻo e ongoongoleleí.” Naʻá ne akoʻi foki ʻe tokoni ʻa e teuteu ke maʻu ha tāpuaki fakapēteliaké ke fakatupulaki ai ʻe he toʻu tupú ʻenau tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.2

Koeʻuhí ʻe lava ke hoko ʻa e tāpuaki fakapēteliaké ko ha mālohinga ʻi he moʻui ʻa e kau mēmipa iiki ange ʻo e Siasí, ʻe lava ke aleaʻi ʻe he mātuʻá mo e kau takí ha niʻihi ʻo e ngaahi fehuʻi ko ʻení mo e toʻu tupú ʻi heʻenau teuteu ke maʻu ha tāpuaki fakapēteliaké.

Ngaahi Fehuʻí mo e Talí

Ko e hā ʻa e tāpuaki fakapēteliake?

Ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha tāpuaki makehe ia ʻoku foaki ki ha mēmipa moʻui taau ʻo e Siasí ʻe ha pēteliake kuo fakanofo. ʻOku kau ai ha faleʻi mei he Tamai Hēvaní ke tataki ʻa e tokotahá ʻi he kotoa ʻo ʻene moʻuí. ʻOkú ne ʻai ke ʻilo ʻe he mēmipá ʻa e faʻahinga ʻo ʻIsileli ʻokú ne kau ki aí. “ʻOku ʻikai fekauʻaki ho faʻahingá mo e matakalí pe tangataʻi fonuá. Ka, ʻoku fekauʻaki ia mo ha ngaahi fatongia fakalaumālie pea mo ha ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai.”3 ʻOkú ne fakamanatu ki he mēmipá, hangē ko e akonaki ʻa e Fakamoʻuí, “ko e fānau ʻa kimoutolu ʻo e fuakavá” (3 Nīfai 20:26).

“ʻE lava ke ʻomi ʻe ha tāpuaki fakapēteliake mei ha pēteliake kuo ʻosi fakanofo, ha foʻi fetuʻu ke tau muimui ki ai, ʻa ia ko ha fakahā fakataautaha ia mei he ʻOtuá ki he fakafoʻituitui takitaha. Kapau te tau muimui ki he foʻi fetuʻu ko ʻení, ʻe siʻisiʻi ange ai haʻatau tūkia pea takihalaʻi kitautolu. …

“… ʻOku fakahaaʻi ʻe hotau tāpuaki fakapēteliaké ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki mai ki ai [ʻa e ʻOtuá] meiate kitautolú mo e meʻa te tau malava ʻo aʻusiá.”4

ʻOku fiemaʻu nai ke ʻi ai ha taʻu pau ʻo e kāingalotú kae lava ke maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké?

ʻOku totonu ke “fakapotopoto feʻunga ʻa e tokotahá ke mahino kiate ia ʻa e mahuʻinga mo e natula toputapu ʻo e tāpuakí. Ko hono moʻoní ʻoku totonu ke kei taʻu siʻi feʻunga pē ʻa e mēmipá ke kei ʻi ai ha ngaahi fili mahuʻinga lahi ʻi he kahaʻu ʻo ʻene moʻuí.”5

ʻOku ʻikai ha taʻu siʻisiʻi pau ʻe fiemaʻu ka ko hono fakapapauʻi pē ʻoku mahino ki he toʻu tupú ʻa e natula toputapu ʻo e tāpuakí, pea “ʻoku totonu ke mahino ki ha taha ului foʻou ʻa e ngaahi tefitoʻi tokāteline ʻo e Siasí”6 ʻE lava ke tokoni hono maʻu ha tāpuaki kei taʻu siʻí ke nau fai ha ngaahi fili mahuʻinga ʻi heʻenau kei toʻu tupú mo ʻenau taautaha kei talavoú.

Ko e hā ha faleʻi ʻe fai ʻi he tāpuaki fakapēteliaké?

“[Ko e tāpuaki fakapēteliaké] ko ha fakahinohino toputapu ia ʻo ha faleʻi, ngaahi talaʻofa, mo ha fakamatala mei he ʻEikí; ka neongo ia, ʻoku ʻikai totonu ke ʻamanaki ha taha ʻe maʻu ʻe he tāpuakí ha fakaikiiki ʻo e meʻa kotoa pē ʻe hoko kiate iá pe ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi kotoa pē.”7

Mahalo naʻa lave ki ha niʻihi kae ʻikai ko e tafaʻaki mahuʻinga kotoa pē ʻo e moʻui ʻa e mēmipá. Kapau ʻoku ʻikai ʻasi ai ha meʻa (hangē ko e malí pe ngāue fakafaifekau taimi kakató), ʻoku ʻikai ʻuhinga ia he ʻikai lava ʻe he tokotahá ʻo fai e ngaahi meʻa ko iá.

Ka ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha fakahinohino pau ia ki he tokotahá mei he Tamai Hēvaní. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni (1927–2018) ʻoku ʻi ha tāpuaki fakapēteliake “ha ngaahi vahe mei hoʻo tohi ʻo e ngaahi faingamālie taʻengatá” pea ko ha “Liahona fakataautaha ia ke ne mapeʻi mo tataki ho halá.”8

ʻE fakahoko kotoa nai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻi he tāpuaki fakapēteliaké ʻi he moʻuí ni?

Naʻe palōmesi ʻe Palesiteni Sēmisi E. Fausi (1920–2007): “ʻE hoko hotau tāpuaki fakapēteliaké ko ha taula ki hotau laumālié, pea kapau ʻoku tau moʻui taau, he ʻikai lava ʻe he maté pe tēvoló ʻo taʻofi kitautolu mei he ngaahi tāpuaki kuo fakahā maí. Ko ha ngaahi tāpuaki ia te tau lava ʻo fiefia ai ʻi he taimí ni pea taʻengata.”9

ʻOku makatuʻunga hono maʻu ʻo e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí ʻi heʻetau ngāué mo e angatonú. Kapau te tau feinga ke fili ki he totonú, te tau maʻu kotoa ʻa e ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa maí. Ka ʻe lava ke toki maʻu ha ngaahi tāpuaki ia ʻe niʻihi ʻi he taʻengatá.

ʻOku maʻu fēfē ʻe he toʻu tupú ha tāpuaki fakapēteliake?

ʻOku nau ʻuluaki fokotuʻu ha taimi ke talanoa ai mo e pīsopé pe palesiteni fakakoló. Te ne fakahoko ha ʻinitaviu mo ʻoange ha Fakaongoongolelei ki ha Tāpuaki Fakapēteliake. Hili ia pea nau aleaʻi leva ha taimi mo e pēteliaké. ʻE lava ke kau atu ha kau mēmipa ofi ʻo e fāmilí ki he tāpuakí.

ʻI ha ʻaho ʻi he kahaʻú hili e tāpuakí, ʻe ʻoange ki he tokotahá ha tatau ʻo hono tāpuakí. ʻE lava foki ke maʻu ia ʻi he ChurchofJesusChrist.org ʻi he “Tools.”

Kiate kinautolu ʻi ha ngaahi tūkunga pau, hangē ko e ngāue fakakautaú pe ngāue fakafaifekaú, ʻoku ʻomi ʻe he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá ha fakaikiiki lahi ange fekauʻaki mo e founga ke maʻu ai ha tāpuakí.10

ʻE lava nai ke vahevahe ʻe he mātuʻá ha konga ʻo honau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké mo ʻenau fānaú?

ʻOku pehē ʻi he Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: “ʻOku ʻikai totonu ke fakamatalaʻi ia [ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí] tukukehe pē ki he kau mēmipa ofi ʻo e fāmilí. ʻOku ʻikai totonu ke lau ʻa e ngaahi tāpuaki fakapēteliaké ʻi he ngaahi houalotu ʻa e Siasí pe ko ha ngaahi fakataha fakatokolahi kehe.”11

ʻE lava ke tokoni ʻa e mātuʻá mo e ngaahi kuí ki heʻenau fānaú mo e makapuná ke teuteu ke maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké ʻaki hono vahevahe ʻa e founga kuo ueʻi fakalaumālie mo tataki ai kinautolu ʻe honau ngaahi tāpuaki fakapēteliaké.

ʻĪmisi
talavou ʻokú ne lau hono tāpuaki fakapēteliaké

Ko e Ngaahi Tāpuaki ʻo ha Tāpuaki Fakapēteliake

ʻE lava ke hoko ʻa e tāpuaki fakapēteliaké ko ha maʻuʻanga tokoni fakaʻofoʻofa ʻi he moʻui ʻa hotau toʻu tupú. Te ne lava ʻo tokoniʻi kinautolu ke nau ikunaʻi e ngaahi pole ʻo e moʻuí. ʻI he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá, te ne lava ʻo ʻoange ha ʻamanaki lelei mo tokoniʻi kinautolu ke maʻu ha mālohi ʻi he Fakamoʻuí. Pea te ne lava ʻo tokoniʻi kinautolu ʻi he kotoa ʻo ʻenau moʻuí ke mahino ʻa e moʻoni fekauʻaki mo kinautolu pea mo e tuʻunga te nau lava ʻo aʻusiá.

Naʻe akoʻi ʻe ʻEletā Pēneti: “Naʻe hoko ʻeku toutou ako hoku tāpuaki fakapēteliaké ke fakalalahi ai ʻeku loto-holi ke fakatokangaʻi mo matuʻuaki ʻa e ʻahiʻahí. Naʻe tokoni ia ke u maʻu ʻa e loto-holi mo e loto-toʻa ke fakatomalá, pea naʻe fakaʻau ke hoko ʻa e fakatomalá ko ha ngāue fakafiefia ia.”12

Naʻe faleʻi ʻe Palesiteni Monisoni: “‘Oku ‘ikai ko e tāpuaki fakapēteliaké ko ha meʻa ia ke ke pelupelu fakalelei ‘o tataʻo. ʻOku ʻikai totonu ke fakaʻesia pe pulusi. Ka, ko ha meʻa ia ke lau. Ko ha meʻa ia ke ʻofaʻi. Ko ha meʻa ia ke muimui ki ai.”13

ʻI he kamata fakakaukau hoʻo fānaú ke maʻu honau tāpuaki fakapēteliaké, tokoni ke mahino kiate kinautolu ʻa e natula mo e taumuʻa toputapu ʻo e tāpuakí. Poupouʻi kinautolu ke nau fili ʻi he faʻa lotu maʻanautolu pē ʻa e taimi ke maʻu ai ha tāpuakí. ʻOua naʻá ke fakasiʻia ʻenau malava ke ako mo tupulaki mei honau tāpuaki fakapēteliaké naʻa mo ʻenau kei siʻí, tautautefito ʻi hoʻo tokoní.