Liahona
Ko e Fē Hoku Ngaahi Tāpuaki ne Talaʻofa Mai ʻi he Totongi Vahehongofulú?
Fēpueli 2024


Fakakomipiuta Pē

Ko e Fē Hoku Ngaahi Tāpuaki ne Talaʻofa Mai ʻi he Totongi Vahehongofulú?

ʻOku faʻa foaki ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi tāpuaki “mahuʻinga kae ʻikai ke fakatokangaʻi” kae ʻikai ko e ngaahi mana ʻoku hoko vave ʻi he taimi ʻoku tau totongi ai ʻetau vahehongofulú.

ʻĪmisi
ko ha talavou ʻokú ne faʻo ha paʻanga ki ha sila vahehongofulu

Naʻe kikiteʻi ʻe Malakai kapau te tau foaki ʻetau vahehongofulú ki he ʻOtuá, te Ne fakaava ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí pea lilingi hifo ha tāpuaki, “ʻe ʻikai ha feituʻu ʻe faʻa hao ia ki ai” (Malakai 3:10).

ʻI he talaʻofa ko iá, ʻoku tau faʻa fanongo ai ki ha ngaahi talanoa ʻo ha ngaahi tāpuaki fakaofo mo vave naʻe maʻu ʻe kinautolu naʻa nau tauhi ʻa e fekau ke totongi ʻenau vahehongofulú. Ka ko e hā ʻe hoko kapau he ʻikai ke tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki tatau ʻi he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia fakatuʻasino aí? ʻE lava ke fakatupu loto-mamahi ʻa e ʻikai ke tau mamata ki he ngaahi tāpuaki tatau ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. Mahalo te tau fehuʻi, “ʻʻOku ʻikai nai tāpuekina au?”

ʻOku fakamanatu mai ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá “ʻoku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku fakaava ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻOku fakatuʻasino ha niʻihi, ka ko e lahi tahá ʻoku fakalaumālie. ʻOku faingofua ha niʻihi pea ʻikai faʻa fakatokangaʻi. Falala ki he taimi ʻa e ʻEikí; pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuakí.”1

ʻE lava foki ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi akonaki meia ʻEletā Tēvita A. Petinā ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke tau ʻiloʻi ʻe lava ke maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku tau maʻú ʻi ha ngaahi founga lahi ʻoku ʻikai ke tau fakakaukau ki ai. Naʻá ne pehē, “ʻOku tau maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki kehekehe ʻe niʻihi ʻi heʻetau talangofua ki he fekaú ni [ʻa e fono ʻo e vahehongofulú] ʻa ia ʻoku mahuʻinga kae ʻikai ke fakatokangaʻi. Ko e ngaahi tāpuaki peheé ʻoku toki lava pē ke fakatokangaʻi kapau ʻoku tau fakatou tokanga mo ʻilo fakalaumālie (vakai, 1 Kolinitō 2:14).”2

ʻE lava ke tokoni ʻa e fekumi mo e fakatokangaʻi ʻa e ngaahi tāpuaki mahuʻinga kae ʻikai fakatokangaʻi ʻo e totongi vahehongofulu kakató, ke mahino kiate kitautolu ʻoku ʻafioʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá pea ʻokú Ne tāpuakiʻi kitautolu.

Ngaahi Tāpuaki Mahuʻinga kae ʻIkai Fakatokangaʻí

ʻOku ʻikai tatau maʻu pē ʻa finangalo ʻo e ʻOtuá mo kitautolu (vakai, ʻĪsaia 55:8–9). Koeʻuhí ko ia, he ʻikai ke hoko mai maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi he founga ʻoku tau fiemaʻu pe ʻamanaki ki aí. Hangē ko ʻení, naʻe ʻomi ʻe ʻEletā Petinā ha ngaahi sīpinga ʻo e ngaahi tāpuaki taʻe-ʻamanekina ʻe lava ke maʻu mei he totongi vahehongofulú: “[ʻI he] taimi ʻe niʻihi mahalo te tau kole ki he ʻOtuá ke tau lavameʻa, peá Ne ʻomi kiate kitautolu ha ivi fakatuʻasino mo fakaʻatamai. Mahalo te tau kole ke tau tuʻumālie, pea tau maʻu ha mahino lahi ange mo tupulaki e faʻa kātakí, pe ko ʻetau kole ha tupulaki fakalaumālie pea tāpuakiʻi kitautolu ʻaki ʻa e meʻafoaki ʻo e ʻaloʻofá. Mahalo te Ne foaki mai ha tui mālohi mo ha loto falala ʻi heʻetau fāifeinga ke ikunaʻi ʻetau ngaahi taumuʻa mahuʻingá. Pea ʻi he taimi ʻoku tau kole ai ha fakafiemālie mei he ngaahi faingataʻa fakatuʻasino, fakaʻatamai, mo fakalaumālié, mahalo te Ne fakatupulaki ʻetau loto fakapapaú mo e kītakí.”3

Naʻe fokotuʻu mai foki ʻe ʻEletā Petinā ʻi he taimi ʻe niʻihi “ko e tāpuaki ʻoku tau maʻu ʻo fakafou mai he matapā ʻo e langí mahalo pē ʻe lahi ange ʻene malava ke liliu hotau tūkungá kae ʻikai ko ʻetau ʻamanaki ke hanga ʻe ha taha pe meʻa kehe ʻo liliu hotau tūkungá.”4 Hangē ko ʻení, vakai ki he founga ne ongoʻi ʻeni ʻe ha husepāniti mo hano uaifi mei ʻĀsenitina ʻi heʻena moʻuí ʻi heʻena talanoa “Ko e Hā ʻOkú Ke Kei Totongi Vahehongofulu Aí?

Taimi ʻa e ʻOtuá

Te tau lava foki ʻo ako ke falala ʻoku maʻu ʻa e ngaahi tāpuakí ʻi he taimi pē ʻa e ʻOtuá pea ʻi Heʻene founga pē ʻAʻana.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Maikolo Sione U. Tei ʻo e Kau Fitungofulú: “ʻI he taimi ʻoku tau talangofua ai ki he fono ʻo e vahehongofulú, ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻoange ki he ʻEikí ʻa e taimi ke maʻu aí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku nau ʻamanaki ke hoko mai ʻa e ngaahi tāpuaki fakamatelié ʻi ha taimi pau ʻo ʻenau fakafuofua pē ʻanautolú. Ko e founga ʻeni ʻoku mole ai mei ha niʻihi tokolahi taha ʻenau falala ki Heʻene ngaahi talaʻofá. ʻOku nau faivelenga ʻi he kamataʻangá ka ʻoku ʻikai ke nau toe talangofua hili ha ngaahi taimi ʻi he ʻikai hoko ʻa ʻenau ʻamanakí. ʻOku fiemaʻu ke tau ʻiloʻi ʻoku fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻo fakatatau ki he finangalo mo e taimi-tēpile ʻa e ʻEikí kae ʻikai ko haʻatautolú.”5

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he mahino ko ia ʻoku kehe ʻa e taimi-tēpile ʻa e ʻOtuá mei haʻatautolú ke tau ʻiloʻi lelei ange koeʻuhí kuo teʻeki ke tau maʻu ha mana ʻi he vave tahá, ʻoku ʻikai ʻuhinga ia ʻoku ʻikai tāpuekina ai kitautolu.

Ko e Poto ʻo e ʻOtuá

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi, ko e Tokoni ʻUluaki ʻi he Kau Palesitenisī ʻUluakí ʻo pehē: “Kuo pehē ʻe ha taha ko e moʻuí ʻa e meʻa ʻoku hoko kiate kitautolu lolotonga ʻetau faʻu ha ngaahi palani kehé. Koeʻuhí ko e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai ke tau pule ki aí, he ʻikai ke tau lava ʻo palani mo fakahoko ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau fiemaʻu ʻi heʻetau moʻuí. ʻE hoko ha ngaahi meʻa mahuʻinga lahi ʻi heʻetau moʻuí ʻoku teʻeki ai ke tau palani ki ai, pea he ʻikai talitali lelei kotoa kinautolu.”6

ʻI heʻetau fononga ʻi he matelié, ʻoku aʻu pē kiate kinautolu ʻoku talangofua ki he fono ʻo e vahehongofulú, ʻe malava ke nau aʻusia ʻa e faingataʻaʻia fakapaʻanga ʻo e taʻe maʻu ngāué, ngaahi fakatamaki ʻoku taʻeʻamanekiná, ʻikai tokangaʻi lelei ʻo e ngaahi meʻa fakapaʻangá, pe vāhenga ʻoku ʻikai toe hiki haké. ʻE lava ke tokoni hono ʻiloʻi ko ia ʻoku pule ʻa e ʻOtuá, ke tau tupulaki ʻi he tuí mo e faʻa kātakí ʻi heʻetau fekumi ki he ngaahi tāpuaki mahuʻinga mo ʻikai fakatokangaʻi ʻo e vahehongofulú. Mahalo ko e niʻihi ʻo e ngaahi faingataʻa ko ʻení ko ha ngaahi tāpuaki moʻoni ia te ne tokoniʻi kitautolu ke tau tupulaki ʻi he faingataʻa ko iá.

Naʻe vahevahe ʻe ʻEletā Hiu B. Palauni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá (1883–1975) ha lēsoni pehē naʻá ne ako lolotonga hono ʻauhani ha fuʻu fuamelie ʻi ha faama ʻi Kānata.

ʻI heʻene takai holo ʻo fakamaʻa mo monomono ʻene fāmá, naʻá ne aʻu mai ai ki ha fuʻu fuamelie ne māʻolunga ange he fute ʻe onó pea ʻikai ke fua. Ko ia ai, naʻá ne ʻauhani lahi ia, ʻo tuku pē ha fanga kiʻi vaʻa iiki ne hangē honau fuó ha loʻimatá. Naʻe hangē naʻe tangi ʻa e fuʻu fuamelié ʻi heʻene vakai ki aí, pea naʻe pehē ʻe ʻEletā Palauni naʻá ne fanongo ki he pehē ʻe he fuʻu ʻakaú:

“ʻKo e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate aú? Naʻe fakaʻofoʻofa ʻeku tupú. … Pea ko ʻeni kuó ke hanga ʻe koe ʻo tā hifo au. … Ne u pehē ʻe au ko e tangata tauhi ngoue koe ʻi hení.ʼ”

Naʻe tali ange ʻe ʻEletā Palauni, “ʻSio mai kiʻi fuʻu fuamelie, ko e tangata tauhi ngoue au ʻi hení, pea ʻoku ou ʻiloʻi ʻa e meʻa ʻoku ou loto ke ke aʻusiá. Kapau te u tuku ke ke ʻalu ʻi he founga ʻokú ke fie ʻalu ʻi aí, he ʻikai pē te ke lavameʻa koe. Ka ʻe ʻi ai ʻa e ʻaho te ke mafasia ai ʻi he fuá, te ke toe fakakaukau mo pehē, “Mālō, Tauhi Ngoue, ʻi hono tā hifo aú, ʻi hoʻo ʻofa feʻunga ke fakamamahiʻi aú.”ʼ”7

ʻI he taimi ʻoku tau faingataʻaʻia fakapaʻanga aí pea ʻikai ke tau sio ki he ngaahi tāpuaki kuo talaʻofa mai ʻi he totongi vahehongofulú, ʻe lava ke tau tangi mo fehuʻi ki he ʻOtuá ʻi he founga tatau, “Ko e hā kuó ke fai ai ʻeni kiate aú? ʻOku ou fai ʻa e meʻa kotoa kuó ke kolé. Pea ko ʻeni kuó ke hanga ʻe koe ʻo tā hifo au.”

ʻI he ngaahi taimi ko ʻení, te tau lava ʻo toʻo ha kiʻi taimi ke fakakaukau ai pe ʻe ʻomi moʻoni ʻe he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fouá ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga mei he ngaahi lēsoni ʻoku tau ako ʻi he fonongaʻangá. Te tau lava ʻo ako ke falala kakato ange ki he Tauhi Ngoué mo e ngaahi tāpuaki kuó Ne tokonaki maʻatautolu ʻi heʻetau kei nofo ofi kiate Iá.

Hokohoko Atu ʻo e ʻAmanaki Leleí mo e Ngaahi Lotú

ʻE lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi tāpuaki mahuʻinga mo ʻikai fakatokangaʻi ʻoku ʻomi ʻe he ʻOtuá mei hono totongi ʻo e vahehongofulú, ke tau mavahe hake mei he ngaahi faingataʻa lahi ʻo e māmaní. ʻE fakafeʻungaʻi lelei ʻe heʻetau Tamai Hēvani ʻofá ʻa e ngaahi tāpuakí ni ke tokoni ke tau tupulaki mo hoko ʻo hangē ange ko Iá. ʻI heʻetau ako ke tui ʻi hono ʻiloʻi mo tali ʻa e ngaahi tāpuaki kotoa ʻoku hoko maí, ʻoku tau lava ʻo mamata ai ki hono fakahoko ʻo e talaʻofa ʻa Malakaí.

ʻI he taimi ʻoku tupu ai ʻa e loto-veiveiuá mo e siva ʻo e ʻamanakí mei he ngaahi faingataʻa fakapaʻangá, kapau te tau fehuʻia loto-mamahi pe ʻoku tāpuekina nai kitautolu, ʻoku ʻikai ke tau siʻaki ʻa e ʻamanaki leleí! Ka te tau lava ʻo lotu ke vakai ki he ngaahi tāpuaki mahuʻinga mo ʻikai fakatokangaʻi kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú mo tui ki he palani ʻa e Tamai Hēvaní maʻatautolú.

Hangē ko ia kuo fakamoʻoni ki ai ʻa ʻEletā ʻEnitasení, “ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo falala ki he ʻEikí, ʻe muimui mai ai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.”8