Liahona
ʻOkú ke Pehē ʻOku ʻIkai ʻAfioʻi Koe ʻe he ʻOtuá? Tui Mai, ʻOkú Ne ʻAfioʻi Koe
Fēpueli 2024


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

ʻOkú ke Pehē ʻOku ʻIkai ʻAfioʻi Koe ʻe he ʻOtuá? Tui Mai, ʻOkú Ne ʻAfioʻi Koe

Naʻe tākiekina ʻeku moʻuí kotoa ʻe ha aʻusia ʻe taha pea akoʻi ai au ʻoku ʻafioʻi maʻu pē kitautolu ʻe he Tamai Hēvaní.

ʻĪmisi
ko ha fakatātā ʻo ha kiʻi taʻahine ʻoku fāʻofua ki heʻene faʻeé

Ne u toki foki mai mei heʻeku ngāue fakafaifekaú pea kuó u ongoʻi veiveiua ʻi he meʻa ke hoko atu ki ai ʻeku moʻuí. ʻOku ou fifili ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ʻafioʻi moʻoni nai au ʻe he Tamai Hēvaní, hoku ngaahi tūkungá, mo ʻeku ngaahi ongoʻi veiveiuá.

Ka ʻoku ou manatuʻi ʻokú Ne ʻafioʻi au. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻa e meʻa ʻoku ou aʻusiá.

Pea ʻoku founga fēfē ʻeku ʻilo ʻení?

ʻUluakí, koeʻuhí ʻoku hokohoko atu hono fakapapauʻi mai ʻe hotau kau taki ʻi he Siasí ʻa e ngaahi moʻoni ko ʻení. Hangē ko ʻení, naʻe toki lea kimuí ni ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻo pehē: “ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻoku ʻofa ʻetau Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ʻOfaʻanga ko Sīsū Kalaisí ʻiate kimoutolu. ʻOkú Na ʻafioʻi lelei homou tūkungá, hoʻomou leleí, hoʻomou ngaahi fiemaʻú, mo hoʻomou hūfia ha tokoní.”1

Pea ko hono uá, ʻoku ou tui ʻoku ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi koeʻuhí kuó u aʻusia ha ngaahi meʻa lahi ʻi heʻeku moʻuí naʻá Na tokoniʻi mo fakahaaʻi mai ai ʻEna ʻofá.

Ka ko e aʻusia ʻoku ou faʻa fakakaukau lahi taha ki aí ko hono pusiakiʻi aú.

Ngaahi Maná

ʻI hoku taʻu tolú, ne u nofo ʻi ha ʻapi maʻá e fānau paeá ʻi Kemipōtia. Naʻá ku puke lahi ʻi he niumōniá, pea naʻe ʻikai lava ʻe he ʻapi paeá ʻo totongi hoku faitoʻó.

ʻI he taimi tatau, naʻe ʻaʻahi mai ʻeku faʻē ʻi he kahaʻú ki Kemipōtia mei Finilani ʻi ha meʻa ʻa e ngāué. Naʻá ne maʻu ha aʻusia fakalaumālie naʻe tataki ai ia ke ʻaʻahi ki he ʻapi paea ne u ʻi aí.

ʻI he taimi naʻá ma fetaulaki aí, naʻá ne ongoʻi he taimi pē ko iá ha fehokotaki fakalaumālie.

Naʻá ne ʻave au ki falemahaki pea totongi ʻeku ngaahi fakamole fakafaitoʻó. Naʻá ne ongoʻi naʻe tataki ia ki Kemipōtia ke tokoniʻi au ke u sai—ʻo ʻikai ha toe ʻuhinga kehe. Ka ʻi heʻene telefoni ʻi he pō ʻe taha, naʻe talaange ʻe heʻene tangataʻeikí, “Mahalo ʻoku totonu ke kau ʻa e kiʻi taʻahine ko ʻení ʻi hoʻo moʻuí.”

Naʻá ne lotu pea ongoʻi ha fakapapau fakalaumālie naʻe totonu ke u hoko ko ʻene tama. Ko ia naʻá ne kamata fakahoko leva ʻa e ngāue ki hono pusiakiʻi aú peá ma ō leva ki Finilani.

Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou ongoʻi veiveiua ai pe ʻoku ʻafioʻi au ʻe he Tamai Hēvaní, ʻoku fakamanatu mai maʻu pē ʻe he fakalaulauloto ki hoku tupuʻanga makehé mo e ngaahi mana ʻoku kau aí ʻa e moʻoni ko ʻení: ʻOkú Ne ʻafioʻi mo kau moʻoni ʻi heʻeku moʻuí.

Ko e Mālohi ʻo e Manatú

Naʻe hoko ʻeku manatu ki he aʻusia ko ʻení ko ha ivi tākiekina lolotonga ʻa e ngaahi taimi naʻá ku faingataʻaʻia ai heʻeku ngāue fakafaifekau ʻi Lonitoni, ʻIngilaní. ʻI hono ʻomi ke u fili ke toe fakalōloa ʻeku ngāue fakafaifekaú ʻi ha ngaahi uike siʻí, naʻá ku fuʻu fie foki pē au ki ʻapi!

Ka naʻá ku manatuʻi naʻe ʻomi ʻe he Tamai Hēvaní ha ngaahi mana koeʻuhí ke u lava ʻo hoko ko ha meʻangāue ʻi Hono toʻukupú. Naʻe ʻomi ʻe he ʻilo ko ʻení ha mālohi ke u ngāue ʻi he ngaahi uike siʻi ko iá pea vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e ʻofa ʻa e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ʻikai ke u ʻilo ʻe lava ke maʻu ʻe he tokotaha kotoa pē ʻoku ʻi ha tūkunga faingataʻá ʻa e ngaahi aʻusia fakalaumālie tatau mo ia naʻá ku maʻú. Ka ʻoku ou ʻiloʻi kuo teʻeki ai ngalo ʻi he Tamai Hēvaní ha taha ʻo kitautolu. ʻI heʻetau kole kiate Iá, te Ne ʻomi maʻu pē ʻa e ivi mo e fakahinohino ʻoku tau fiemaʻú.

ʻOkú Ne ʻAfioʻi Kitautolu

ʻOku fakapapauʻi mai ʻe he meʻa ne u aʻusia ʻi heʻeku kei siʻí, naʻa mo e lotolotonga ʻo e fānau ʻe laui piliona ʻa e Tamai Hēvaní, naʻá Ne ʻafioʻi au—ko ha kiʻi taʻahine siʻisiʻi ne hangē kuo ngalo ʻi ha ʻapi paeá—pea ʻomi ʻa e ueʻi fakalaumālie naʻá ne fakafehokotaki au ki he ongoongoleleí mo hoku fāmilí.

Pea ʻokú Ne ʻafioʻi koe.

ʻI he taimi ʻoku ou ongoʻi halaia ai ʻi heʻeku ngaahi fehalākí, ʻi heʻeku ongoʻi lōmekina lolotonga ʻeku ngāue fakafaifekaú, pea ʻi heʻeku feinga he taimí ni ke fili ʻa e meʻa ke ako ʻi he ʻunivēsití, ʻoku ou maʻu ha fiemālie ʻi he ʻilo ko ia ʻoku ʻiate au ʻa ʻeku Tamai Hēvaní mo e Fakamoʻuí.

Hangē ko ia ne toki akoʻi mai ʻe Palesiteni Sūsana H. Pota, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Palaimelí: “ʻOku ʻikai ke maʻu e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he ngaahi tūkunga ʻo ʻetau moʻuí ka ʻi Hono takauá ʻi heʻetau moʻuí. ʻOku tau ʻilo ʻEne ʻofá ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai ha mālohi ʻoku ope atu ʻi hotau mālohí pea ʻi hono ʻomi ʻe he Laumalié ha nonga, fiemālie mo ha fakahinohinó. … Te tau lava ʻo lotu ke fakaʻā hotau matá ke vakai ki Hono toʻukupú ʻi heʻetau moʻuí pea ke ʻiloʻi ʻEne ʻofá ʻi he masani ʻo ʻEne ngaahi fakatupú.”2

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ke foaki mai ʻe he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi ʻa e mālohi mo e ʻofa ʻoku tau fiemaʻu ke fai ʻaki ʻa e meʻa kotoa pē ʻokú Na kole mai ke tau faí. ʻOku ou fakaafeʻi koe ke ke fekumi loto-fiemālie ki he moʻoni ko iá maʻau, pea ʻoku ou palōmesi atu te Na fakamanatu atu ʻa ʻEna ʻofá ʻi he ngaahi founga ʻokú ke fiemaʻu lahi tahá.