2020
Musika mo se Aso Sili Atu
Mati 2020


Musika mo se Aso Sili Atu

Ata
Music for a Better Day

Sa kikiina e Elisapeta se atigi ipu popo i luga o le auala pefu. Sa faa’ū’ū o ia a o taavale ese atu. E le o se aso lelei le aso lenei.

Matuā leai lava!

Na fai mai e Lagi se tala leaga ia te ia i le aoga. Mulimuli ane, sa taliē isi tamaiti ina ua sesē lona faiga o se fesili o le numera i luma o le vasega. Ona faaleagaina ai foi lea ma lana poloketi tusiata.

“E lē fea!” Na fai mai ai Elisapeta. Ae o ai ea na faia aso leaga?

Sa tau mai e Elisapeta se aute aulelei. O le mea sili o se mea lelei lena o lenei aso. E oo lava i se aso leaga i Samoa, sa mafai lava e ia ona maua ni fugalaau matagofie i soo se mea.

Sa ia mimilo le fugalaau lanu piniki i lona lauulu ma savali atu i le fale.

Talofa!” Na fai mai ai Papa. “Na faapefea mai lou aso?”

Sa tilotilo i lalo Elisapeta. “E lē lelei.” Sa ia savali pasi atu i puaa pisapisao i lo latou fanua ma nofo ai i talaane o Papa i le poletito.

Sa saofai Papa ma faalogologo a o ia faamatala atu ia te ia mea uma e uiga i lona aso faigata.

“Ou te faamalie atu,” o le tala lea a Papa, a o ia fusi o ia. “Sa i ai foi ni o’u aso faapena. E te fia iloa se mea e fesoasoani ia te au?”

Sa luelue atu lona ulu. “Ioe, faamolemole!”

Sa amata ona ia usuina se pese na iloa lelei e Elisapeta. Sa usuina e Papa lenei pese alofa matagofie ia Mama i taimi uma.

Sa ata o ia ma tulei le tauau o Papa. “Paaa–paaa!”

Sa ataata o ia. “Ou te faamaoni! O musika lelei e fesoasoani ia te au e maua ai lagona lelei atu. Ma, a o ta talanoa e uiga i musika …”

Na iloa lelei e Elisapeta le mea o le a ia fai mai ai. Ua oo i le taimi e ta faataitai ai le piano.

E sili atu nai lo se isi lava mea, na manao Elisapeta e aoao le piano ina ia mafai ona ia taina pese i le lotu. O lea ua fiafia tele lava o ia e pepese faatasi ma lona aiga. Aemaise lava faatasi ma Papa. Ae sa sili atu le faigata o le taina o le piano. Sa tatau ona faigaluega ona tamatamailima e sue ai ia nota.

“Ou te le iloa pe ou te manao e ta faataitai nei,” o lana tala lea.

Sa tu i luga Papa. “Taumafai e mafaufau i le mea o loo e taina. E mafai ona fesoasoani viiga ia tatou lagona ai le latalata atili atu i le Atua.”

Ona ia aveese ai lea o ona seevae tosotoso ma alu i totonu e fesoasoani i le taumafataga o le afiafi.

Sa aveese foi e Elisapeta ona seevae tosotoso ma alu atu foi i totonu. Sa tipitipi e Papa fualaau faisua a o saeu e Mama le sitiū.

Sa taatia le pepa o le musika mo le “Fa‘afetai i Le Atua” i luga o le piano feaveai. Sa fiafia tele ia Elisapeta i lenei viiga i le gagana Samoa. Sa faatatau atoa lava i le tuuina atu o le faafetai i le Atua.

Sa ki e Elisapeta le piano feaveai uila ma amata loa ona ta. “Mafaufau i le mea o loo e taina,” o le tala lea a Papa.

O lea sa ia faia ai. Sa mafaufau o ia i mea uma lava sa ia faafetai ai. Lona aiga. Lona fale. Musika. Samoa matagofie.

Sa amata ona faigofie atu ona maua nota e ona tamatamailima. Ina ua mavae sina taimi, sa amata ona suia ona lagona. Sa ia lagona le filemu. Sa ataata Elisapeta. Sa ia lagonaina le Agaga Paia!

Sa taofia le pa’ō o le tipitipiina [o fualaau]. Sa amata ona hamuina e Papa. Sa tu o ia i ona autafa ma amata ona pese.

Sa ia ta pea, ma sa auai mai ai foi Mama. Sa mafaufau pea Elisapeta i auala uma na faamanuiaina ai e le Atua ia ma lona aiga.

I le faaiuga, sa punou ifo Papa i lalo ma fesili atu, “Ua sili atu sou faalogona?”

“Ioe!” o lana tala lea. “E sa’o lava oe. O musika lelei sa faaleleia sili atu lo’u aso!” ●

Ata na tusia e Repeka Sorge