2018
Tapuaiga i se Lalolagi o Masini Faatekonolosi
August 2018


Tapuaiga i se Lalolagi o Tekinolosi

Mafaufau i mataupu faavae e tolu mo le faaaogaina talafeagai o masini i totonu o le falesa.

Ata
sitting in sacrament meeting

I se tasi o Aso Sa, a o tufaina atu le faamanatuga, sa sei ane i fafo e se peresitene o le Aualofa ou te iloa ia lana telefoni poto e faitau ai le “O Le Keriso Soifua: O Le Molimau a le Au Aposetolo.” O le musuia ai e ala i lenei molimau faaaposetolo o le Faaola, sa ia lagonaina ai le faafouina i lana tautinoga e manatua pea o Ia.

Ae peitai, sa liusuavai ona lagona lelei i ni nai aso mulimuli ane, ina ua ia mauaina se tusi i totonu o le meli, e leai se igoa na sainia ai mai se tagata o le uarota. Sa faitioina e le tusitala o ia mo le faia o se faataitaiga leaga e ala i le faaaoga o lana telefoni poto i le sauniga faamanatuga. Na matuai olopalaina o ia.

E moni, sa lei fuafua o ia e faatiga i se tasi e ala i le faaaogaina o lana masini feaveai. Sa seasea ona ia faaaogaina i totonu o le falelotu, ae sa nao le taimi lea ina ua ia lagonaina sa talafeagai ai. Ae ina ua maua atu le tusi, sa amata ona ia masalomia o ia lava.

O Se Luitau Fou

E tofu augatupulaga uma ma o latou lava luitau. Ua lipotia mai i se tasi o suesuega e faapea, e oo atu i le 2020 o le a toatele atu tagata e i ai telefoni feaveai (5.4 piliona) nai lo o ni vai paipa (3.5 piliona).1 Faaopoopo atu i ai tamai komepiuta feaveai “phablets [tapeleti],” ma isi masini sulu, ona e maua ai lea o se lalolagi ua tauivi ma le fesili: O a auala talafeagai o faaaogaaga talafeagai o “masini tekinolosi”?

A o tauivi matua, taitai, ma faiaoga e filifili mea e talafeagai mo le faaaogaaga talafeagai o masini tekinolosi i potopotoga a le Ekalesia, o filifiliga eseese ua taitai atu ai i nisi taimi i ni auala feteenai e taulima ai masini tekinolosi i sauniga a le Ekalesia.

Ua tuuina mai e taitai o le Ekalesia le fautuaga i faamanuiaga ma tulaga matautia o le faaaogaina o tekinolosi. Ae peitai, e le o taimi uma e tau poloai mai ai e taitai o le Ekalesia mea uma e tatau ona fai ma mea e le tatau ona fai o le ola ai i le talalelei (tagai Mosaea 4:29–30). Ua faamoemoe e suesue e tagata o le au paia le mataupu mo i latou lava ma saili le taitaiga a le Agaga Paia i le faia o faaiuga. O le mea e faanoanoa ai, e pei o le tulaga o lo o i luga, o nisi taimi tatou te faaaogaina ai e le gata i le na o se tulaga ae faapea foi o se uiga faaalia le lelei agai ia i latou e ese se tulaga o i ai.

Musuia e le Atua; Faaaogaina e Satani

Ua tuuina mai e le Atua faamanuiaga o tekinolosi mo lo tatou manuia ma le faaalualuina i luma o Lana galuega.2 O lea la, a o faaaoga ai ma le le talafeagai e nisi o le au paia o a latou masini tekinolosi, na aoao mai Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefulua e faapea, “e le tatau ona tatou faatagaina le fefe i measese e taotaomia ai i tatou mai le mauaina o faamanuiaga maoae e mafai ona tuuina mai e nei meafaigaluega.”3 E manaomia ona tatou aoao e faaaoga tatau i latou ma aoao a tatou fanau e faia foi faapea.

O masini feaveai e fesoasoani i tagata o le Ekalesia i suesuega o le talalelei, galuega o talafaasolopito o aiga ma le malumalu, ma le faasoaina atu o le talalelei. Mo se faataitaiga, e ova atu ma le tolu miliona tagata na faaaogaina le polokalama o le Gospel Library ia Ianuari 2018. O le tuufaatasiga o le taimi o a latou suesuega e tutusa ma le silia i le afe o tausaga.

Faatasi ai ma le matauina o faamanuiaga, ua lapatai mai taitai o le Ekalesia e uiga i tulaga e ono matautia ai, e aofia ai le faamaimauina o le taimi, faaleagaina ai mafutaga, ma le maileia i le agasala.4 I faapotopotoga a le Ekalesia, o le faaaogaina le talafeagai e mafai ona faalavefau ia i tatou ma isi mai le tapuai ma le aoaoina lea e taua i le atinaeina o lo tatou sootaga ma le Atua.

Ae ui i lea, o nei lamatiaga e le tulaga ese i masini tekinolosi. Na aoao mai ai Elder M. Russell Ballard o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, “O nisi o nei meafaigaluega—e pei o soo se meafaigaluega i lima e lei faataitai i ai po o le lima e le puleaina—e mafai ona avea ma se mea matautia.” “… Ua le ese lea mai auala e filifili e tagata e faaaoga ai le televise po o ata tifaga pe oo foi i se faletusi. E televave i taimi uma ia Satani e faaaoga le mana le lelei o fatufatuga fou, e faaleaga ma faatoilalo ai, ma taofia ai soo se aafiaga mo le lelei.”5

Masini Feaveai i Sauniga Faamanatuga

O le iloa ai o faamanuiaga faamoemoeina—faapea foi ma faalavefau faamoemoeina—o nei masini tekinolosi, e faapefea la ona filifili e tagata o le au paia le auala e faaaoga ai? Sa fautuaina mai e Iosefa Samita le mana o se mataupu faavae o se faiga faavae ina ua ia fai mai, “Ou te aoao ia i latou mataupu faavae sao, ona latou pulea ai lea o i latou lava.”6

O i, tatou te iloilo ai mataupu faavae ia e ono aoga i le faia o faaiuga e uiga i le faaaogaina o masini feaveai i sauniga faamanatuga. Mo se talanoaga i le faaaogaaga talafeagai o masini tekinolosi i le potuaoga, tagai “Aoaoga i Tekinolosi: Faaaafiaina o le Autalavou i le lalolagi o Masini Faatekonolosi,” saunia e Brother Brian K. Ashton, Fesoasoani Lua i le Au Peresitene Aoao o le Aoga Sa, i le itulau e 30 o lenei lomiga.

Mataupu Faavae 1: O au filifiliga e lagolago i le tapuaiga.

O le sauniga faamanatuga e mo le “[tuuina atu o a tatou] tapuaiga i le Silisili Ese” (MF&F 59:10). Na aoao mai Elder Dallin H. Oaks o le Fesoasoani Muamua o le Au Peresitene Sili, o la tatou taulaiga iina e tatau ona i ai i le faafouina o a tatou feagaiga ma lo tatou faatuatua i le Alii o Iesu Keriso ma Lana Togiola.7 O mea tatou te filifili e fai i le sauniga faamanatuga e tatau ona fesoasoani tatou te faia ai na mea.

O le i ai la o lena taulaiga, pe afai e tulai mai le manaomia, atonu tatou te faaaogaina ma le talafeagai a tatou masini feaveai e:

  • Faaleleia atili ai la tatou tapuaiga. E ono faaaoga e se tagata o le au paia se masini tekinolosi i le taimi o le sauniga faamanatuga e sue ai mau, usu ai viiga, pe tusi ai ni faamaumauga i uunaiga faaleagaga.

  • Auauna atu. Atonu e matauina e le epikopo se tagata fou pe le toaga ua ulufale filemu mai i le pito i tua o le falelotu i le taimi o le sauniga faamanatuga ma, afai e musuia ai, e tesi atu i le taitai misiona e faafeiloai le tagata ma valaaulia i latou i se vasega o Mataupu Faavae o le Talalelei pe a maea le sauniga.

  • Faafaigofie ai fesootaiga taua. E mafai e fomai, tagata e muamua tali atu i se faalavelave faafuasei, ma isi tagata tomai faapitoa e valaau i ai pe a i ai ni mea e tutupu faafuasei, ona auai i sauniga tapuai ona latou te iloa e mafai ona faafesootai i latou pe a manaomia e ala i a latou masini feaveai.

Ao tatou saili e taulai atu i le Faaola, e taua le manatua o a tatou masini e mafai ona faafaigofie ai a tatou suesuega, ae e le mafai ona latou faia la tatou aoaoina. E mafai ona latou tuuina mai se mea tatou te mafaufau loloto i ai, ae e le mafai ona latou mafaufau mo i tatou. E mafai foi ona latou fesoasoani ia tatou manatua e tatalo, ae o le tatalo o se mea e ao lava ona tatou faia mo i tatou lava.

Na aoao mai Elder Bednar o la tatou mafutaga ma le Atua e moni, e le faitino.8 E le mafai ona kiliki faalua i ai pe sii mai.9 O lea la, a o faaaoga e le peresitene o le Aualofa i le amataga o le tusi lenei ia lana telefoni e fesoasoani ai e faatotonugalemu ona mafaufauga ia Keriso, o le feagaiga sa ia faafouina sa lei i ai i le telefoni, sa i ai ia te Ia. O le malaga lea sa fesoasoani lana maisni na te amataina na tatau ona faamaeaina i ona mafaufauga, i ana tatalo, ma ana faatinoga.

Ata
youth on phone during church

Mataupu Faavae 2: Ou te tuuitiitia mea faalavefau.

E tatau ia i tatou uma ona taumafai mo se siosiomaga e faaleleia ai la tatou taulai atu i le tapuaiga ma le aoaoina. E taua le tuuitiitia o mea faalavefau. O le mataupu faavae lenei e faatatau i le tele o tulaga, mai le auala tatou te faia ai ni talanoaga pe taulima ai tamaiti faigata i le auala tatou te faaaoga ai a tatou masini tekinolosi.

E anoanoai auala e faalavelaveina ai e se masini lea sa fuafuaina e fai ai le tele o mea. E mautinoa lava o le matamataina o vitio, faalogologo i musika, po o le taalo i taaloga o le a faigata ai ona taulai atu i sauniga o le faamanatuga. Ae o le a faapena foi i le siakiina o imeli, feau i tesi, faasalalauga faaleagafesootai, ai o taaloga, ma le tele o tiligi, uu, ma aikona eseese lea e toso atu ai i tatou i mea o tutupu, mafutaga, ma talanoaga e tutupu i fafo mai o le sauniga. O nei mea uma ma isi mau mea e mafai ona faalavelave ia i tatou ma isi, e oo lava i isi i nai laina nofoa e ese mai ia i tatou.

Mo i latou o e mananao e aveese atoa le faalavefau o masini tekinolosi, atonu e talafeagai ai le tuu o a latou masini i le fale po o le tape. Mo i latou o e faaaoga a latou masini e lagolago ai a latou tapuaiga ae mananao e aloese mai le faalavelave i isi, atonu e lava lava le tape o le leo o le masini, tuu i le aua le faalavelave, po o le tuu i le faailo o le vaalele.10

Mataupu Faavae 3: Ou te taulai i lau lava tapuai.

O le a i ai lava i taimi uma ni mea faalavefau po o le a lava le ituaiga, ma e le o i latou uma o ni masini tekinolosi. O nei mea e ono aofia ai se tamaitiiti laitiiti faigata, se iniseti e uu solo, po o le pao o taavaleafi i fafo. Ua ia i tatou le tiutetauave muamua mo mea tatou te maua mai la tatou tapuaiga. O lea la, afai e galo i se tagata ona tuu lana telefoni i le faailo o le vaalele, e tatau ona tatou taumafai e tuu i tatou lava i le faailo o le “le amanaia o mea faalavefau”.

Na aoao mai Peresitene Russell M. Nelson, “Ua i ai i tagata taitoatasi o le Ekalesia le tiutetauave mo le faatamaoaigaina o le faaleagaga lea e mafai ona maua mai i se sauniga faamanatuga.”11

Afai tatou te matauina isi tagata e siomia i tatou o faaaoga a latou masini, e tatau ona tatou faaeteete i le masalomia e faapea, o mea o loo latou faia ua le talafeagai ona o loo i luga o se masini tekinolosi. Afai o le tagata o se tamaitiiti po o se tasi ua tofia i tatou e nafa ma le vaaia, atonu e talafeagai le siaki o le latou faaaogaaga e pei ona faatonu mai e le Agaga. Nai lo o lena, ia tatou taumafai e toe foi i la tatou lava tapuaiga.

Aoao Faatasi

I se faamatalaga na aofia ai nei mataupu faavae, na fautuaina ai e Elder Oaks, “I le taimi o le sauniga faamanatuga—ae maise lava i le taimi o le sauniga o le faamanatuga—e tatau ona tatou tulimatai atu e tapuai ma ia aloese mai isi gaoioiga uma, ae maise lava mai amioga e faalavelave ai i isi o loo tapuai.”12

E tele isi mataupu faavae e mafai ona fesoasoani e taiala ai lo tatou faaaogaaga. A o faasolo ina faateleina le avea o masini faafuainumera ma se vaega masani o la tatou aganuu, o le a manaomia ona tatou tauivi faatasi ma fesili e uiga i mea e talafeagai. Talu ai o tulaga uma lava e tulaga ese ma o le a faaauau pea ona sui ia tekinolosi, e manaomia ona faaauau ona tatou iloiloina la tatou lava faaaogaaga, mafaufau i manatu faaalia fou pe ese, ma ia loto e faamagalo i isi ao tatou aoao faatasi.

Faamatalaga

  1. Tagai “10th Annual Cisco Visual Networking Index (VNI) Mobile Forecast Projects 70 Percent of Global Population Will Be Mobile Users,” Fep. 3, 2016, newsroom.cisco.com.

  2. Tagai David A. Bednar, “Ofoina atu e se Aposetolo se Fautuaga e uiga i Ala o Faasalalauga Faaleagafesootai,” Liahona, Ian. 2015, 17; Discourses of Brigham Young, sel. John A. Widtsoe [1954], 18–19.

  3. I le Sarah Jane Weaver, “Elder Bednar Tells 2016 Mission Presidents Not to Fear Technology,” Iulai 6, 2016, news.lds.org.

  4. Tagai “Elder Bednar Tells 2016 Mission Presidents.”

  5. M. Russell Ballard, “Faasoa Atu le Talalelei e Faaaoga ai le Initoneti,” Liahona, Iuni 2008, N2.

  6. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 284.

  7. Tagai i le Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Liahona, Nov. 2008, 17–20.

  8. Tagai David A. Bednar, “O Mea e Pei Ona I Ai Lava,” Liahona, Iuni 2010, 22–31.

  9. Tagai Scott D. Whiting, “Digital Detachment and Personal Revelation,” Ensign, Mat. 2010, 16–21.

  10. Tagai M. Russell Ballard, “Be Still, and Know That I Am God” (Faigalotu a le Ofisa o Aoga a le Ekalesia, 4 Me, 2014), lds.org/broadcasts.

  11. Russell. M. Nelson, “Tapuaiga i le Sauniga Faamanatuga,” Liahona, Aok. 2004, 14.

  12. Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” 18–19.