2018
O Le Meaalofa Matagofie o le Faamanatuga
August 2018


O Le Meaalofa Matagofie o le Faamanatuga

Mai se saunoaga o se faigalotu, “O Mai ia Keriso,” na tuuina atu i le Iunivesite o Polika Iaga–Idaho i le aso 26 o Setema, 2017.

Tatalo o le a faafouina oe a o e taumafa i le faamanatuga ma manatua le Faaola.

Ata
woman taking the sacrament

Ia Aperila o le 2017, sa ma maua ai se avanoa e fesoasoani ai i le fale tatala o le Malumalu i Paris Farani a o le i faapaiaina i le aso 21 o Me, 2017. I le lotoa o le malumalu o iai se faatagata o le Christus matagofie. O se kopi o le muai galuega faapitoa i le 1838 na saunia e le vane faatagata o Danish Bertel Thorvaldsen. Na avea le faatagata ma taulaiga i le faatoaga ma faailoa atu ai ia i latou uma e o mai lo tatou faatuatuaga ia Iesu Keriso. O le mamalu, fua, ma le faatulagaga e matagofie. E tosina mai tagata maimoa i lenei faatusa o le Alii toetu ma mananao pea lava pea e tutu iina ma pue ai a latou ata.

O le faatagata e masani lava ona taua o le Christus Consolator. O se tagata lea e faamafanafana.1 O le uiga o le faamafanafana o le faatoafilemu lea o se tasi i se taimi o le loto nutimomoia po o le faanoanoa, tuuina atu o le lagolago, tigaalofa, alofa mutimutivale, po o le faaali atu o le agalelei mo se tasi.2 Mo i tatou, o le Christus e faaalia mai ai nei uiga paia o le Faaola.

O le uluai Christus Consolator o lo o faatuina i Vor Frue Kirke, o le Church of Our Lady, i Copenhagen, Tenimaka. A o faataamilomilo e faatagata o Aposetolo e Toasefululua, o le Christus o lo o i totonu o se vaega kolumu o le potu. I luga ae ma lalo ifo o le faatagata o lo o iai tusiga vane o mau lauiloa mai le Tusi Paia.

Ata
Christus statue

Ua tusi vane i luga ae, i le laupapa i luga o kolumu e lua, o lo o iai upu nei i le gagana Danish: “DENNE ER MIN SØN DEN ELSKELIGE HØRER HAM.” I le Faa Peretania: “O lou Atalii pele lenei: ina faalogo ia outou ia te ia.”

O nei upu na fofogaina e le Atua, lo tatou Tama Faalelagi, a o liua Iesu i luga o le mauga i luma o Peteru, Iakopo, ma Ioane. O le mau atoa o lo o faapea mai, “Ma ua oo mai foi le ao ua ufitia ai i latou: ona tulei mai lea o le siufofoga mai le ao, ua faapea mai, O lou atalii pele lena: ina faalogo ia outou ia te ia” (Mareko 9:7).

I luga o le tulaga o lo o tu ai le Christus Consolator o lo o iai upu nei i le gagana Danish: “KOMMER TIL MIG.” I le Faa Peretania: “O mai ia te a’u.” I upu uma lava ua fofogaina mai e le Faaola, e leai se mea e sili atu ona faatauanau ma taua mo i tatou nai lo le “o mai ia te au.”

O le atoaga o le mau e faapea, “Ia outou o mai ia te au, o outou uma o e tigaina ma mafatia i avega, o a’u foi e malolo ai outou” (Mataio 11:28).

I lenei muai faatagata o le Christus Consolator, ua ia i tatou le valaaulia mai le Tama ina ia faalogo i Lona Alo Pele e Toatasi ma le valaaulia a le Alo ina ia o mai ia te Ia. I se faatasiga atoatoa, ua Laua valaaulia tagata uma ina ia faalogo ma ia o mai.

O lo tatou ala lenei e toe foi atu ai i lo tatou aiga faalelagi. “Matou te talitonu e ala i le Togiola a Keriso, e mafai ai ona faaolaina tagata uma, e ala i le usiusitai i tulafono ma sauniga o le Talalelei” (Mataupu Faavae o le Faatuatua 1:3). Pau lava le mea e mafai ai e tagata taitasi ona o mai atoatoa ia Iesu Keriso o le taliaina lea o le talalelei toefuataiina. Tatou “te talia le talalelei toefuataiina e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma Lana Togiola, salamo, papatisoga, mauaina o le meaalofa o le Agaga Paia, ma tumau e oo i le iuga.”3

O Le Mataupu Faavae a Keriso

O le feau tuufaatasi lenei a le Tama ma le Alo. Ua laua finagalo i fanau uma a le Tama Faalelagi e mulimuli i le mataupu faavae a Keriso. O lenei, ina ia leai se nunumi, o le fasi fuaitau “o le mataupu Faavae a Keriso” o lona uiga e tutusa ma le talalelei a Keriso.

Ina ia faamamafa le tuufaatasiga o le Tama ma le Alo i la Laua savali e tusa ai ma le mataupu faavae a Keriso, sei o tatou tagai i lenei siata.

2 Nifae 31

3 Nifae 9

3 Nifae 11

3 Nifae 27

Aofaiga

Faatuatua

1

2

4

1

8

Salamo

5

4

4

3

16

Papatisoga

10

0

13

3

26

Agaga Paia

8

2

6

1

17

Tumau

3

0

0

3

6

Tama

14

5

20

25

64

Matou te iloa o mataupu o lo o taua iinei (2 Nifae 31; 3 Nifae 9; 3 Nifae 11; ma le 3 Nifae 27) o lo o iai le mataupu Faavae a Keriso. O nei mataupu ua taua ai pea lava pea le faatuatua, salamo, papatisoga, o le Agaga Paia, ma le tumau seia oo i le iuga. O le aofai o taimi o lo o taua ai mea taitasi ua faitauina. E pei ona e silasila iai, e 8 taimi na taua ai le faatuatua; salamo, e 16 taimi; papatisoga, e 26 taimi; o le Agaga Paia, e 17 taimi; ma le tumau seia oo i le iuga, e 6 taimi.

O se mea foi e ono ofo ai, e faapea ua tatou iloa foi o le Tama e taua i le tele o taimi i nei mataupu. O le mea moni, e 64 taimi na taua faapitoa ai o Ia, e sili atu i le tele o taimi na taua ai le papatisoga.4 E mai lenei, tatou te iloa ai o le mataupu faavae a Keriso o le mataupu faavae a le Tama ma le Alo.

Sei o tatou vaavaai totoa lava i ni mea se lua o lo o taua ai le Tama:

“Ma ua fetalai mai le Tama: Ia outou salamo, ia outou salamo, ma papatisoina i le suafa o lou Atalii Pele.

“Ma o lenei foi, sa oo mai le siufofoga o le Alo ia te au, ua fetalai mai: O ia o le e papatiso i lou igoa, o ia lea o le a tuu atu i ai e le Tama le Agaga Paia, e pei ona faia ia te au; o le mea lea, ia mulimuli mai ia te au, ma fai mea ua outou vaai ua Ou faia. …

“Ma o au [Nifae] sa faalogo i se siufofoga mai le Tama, ua fetalai mai: Ioe, ua tonu ma faamaoni upu a lau Pele. O ia o le tumau e oo i le iuga, o ia lava lea o le a faaolaina” (2 Nifae 31:11–12, 15).

O le Tama, le Alo, ma le Agaga Paia e molimau e faapea ua na o le pau lava lenei o le ala.

I le toe faapea atu o upu mai ia Mataio, ua tau mai e le Tama ma le Alo ia tatou o mai ia Keriso ma ave Lona satauro i o tatou luga aua o avega tatou te amoina e mafai ona faamamaina ma e tatou te maua le malolo. Tatou te tauave uma avega. Atonu ua tatou tauaveina le agasala, faanoanoa, vaisu, mai, nofosala, po o le maasiasi. I nei faigata, o le vaai atu ia Keriso e aumai ai le faamalologa ma le faamoemoe ma le faamafanafanaga.

O le mataupu faavae a Keriso—faatuatua, salamo, papatisoga, ma le meaalofa o le Agaga Paia—e le faamoemoe o se aafiaga mo na o se taimi e tasi. Ua aoao mai i tatou e lo tatou talitonuga tatou te mafai ona atoatoa e ala i le faia pea lava pea o le “faalagolago atoa i luga” o le mataupu faavae ma le tauaogaina o Keriso (2 Nifae 31:19). O lona uiga tatou te faia pea lava pea laasaga i le mataupu faavae a Keriso i o tatou olaga. O laa taitasi e atiae mai le laa o muamua atu, ma o le faatulagaga ua faamoemoe ina ia maua ai se aafiaga faifaipea.

A o tatou galueaina le faatuatua, o le a ola malosi lava. A o tatou saili pea ina ia salamo, o le a faaleleia i tatou. Tatou te mafai, ia tatou lava taumafaiga, ona alualu i luma mai le maua pea o aafiaga ma le Agaga Paia ma le avea o Ia o se soa tumau. I le ma lea, a o tatou ola ai i lenei soifuaga, tatou te aoao mai uiga mama o Iesu Keriso ma atinae ia lava uiga.5 A o tatou avea pea lava pea e faapei o Ia, ua liua o tatou loto ma mafai ai ona tatou tutumau seia oo i le iuga (tagai, mo se faataitaiga, 2 Nifae 31:2–21; 3 Nifae 11:23–31; 27:13–21; Moroni 4:3; 5:2; 6:6; MF&F 20:77, 79; 59:8-9).

E faigofie ona iloa le ala e mafai ai e tulaga uma i le mataupu faavae a Keriso ona fai pea lava pea ma atinaeina ai i le olaga atoa. Ae faapefea le papatisoga? O i tatou, mulimuli ane, ua papatisoina mo i tatou lava i le na o le faatasi.

Ata
passing the sacrament

O le Faamanatuga o le Talisuaga a le Alii

Ina ia tali i lenei fesili, e ao ona tatou manatu i se tusiga maoae o aoaoga faalelotu na tusia e Elder James E. Talmage (1862–1933) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua e faaulutalaina O Mataupu Faavae o le Faatuatua. Sa muai faasalalauina lenei tusiga i le 1899 ma talia ai fesili e uiga i le Ekalesia ma ona aoaoga faavae mo augatupulaga o mulimuli mai o e sa faitau ma sailiili iai.

I le anotusi, ua tatou iloa ai o mataupu taitasi, e ese mai le faatomuaga, e fesootai ma se tasi o mataupu faavae o le faatuatua e sefulutolu.6 O nisi o mataupu faavae o le faatuatua o lo o aofia ai i le sili ae i le tasi le mataupu, ae o mataupu taitasi e fesootai ma le tasi o mataupu faavae o le faatuatua.

O le mea e malie ai, o le mataupu 9 e faaulutalaina “O Le Faamanatuga o le Talisuaga a le Alii,” o lo o iai i le mataupu lava o lo o mulimuli mai e faatatau i le Agaga Paia.7 Ua faafesootai e Elder Talmage lenei ma le mataupu faavae o le faatuatua numera fa.

I le amataga o le mataupu 9, na tusia e Elder Talmage, “I le taualumaga o la tatou suesuega o mataupu faavae ma sauniga o le Talalelei, e pei ona faailoa mai i le Mataupu Faavae lona fa o le Faatuatua, o le mataupu o le Faamanatuga o le Talisuaga a le Alii ua alagatatau ma mautinoa ai, o le tausia o lenei sauniga e manaomia e tagata uma ua avea ma tagata o le Ekalesia a Keriso e ala i le usitaia o tulaga moomia o le faatuatua, salamo, ma le papatisoga i le vai ma le Agaga Paia.”8

I le iai o na upu i le mafaufau, ua tatou iloa ai le mafuaaga na faafesootaia ai e Elder Talmage le faamanatuga ma le mataupu faavae lona fa o le faatuatua. O le faamanatuga o le isi sauniga lea e manaomia e tagata taitoatasi pe a maea ona faamauina o se tagata o le Ekalesia.

O le faamanatuga o le isi sauniga lea e manaomia e le alii pe a maea ona ia maua le Perisitua Mekisateko.

O le faamanatuga o le isi sauniga lea e manaomia e tagata taitasi pe a maea ona maua faaeega paia i le malumalu.

O le faamanatuga o le isi sauniga lea e manaomia e se ulugalii pe a maea ona faamauina.

O le faamanatuga o le isi sauniga lea tatou te manaomia. O le faamanatuga o le ki lea i le iai o le faatuatua ia Iesu Keriso, salamo mai le agasala, ma lagona le aafiaga o le Agaga Paia i o tatou olaga. O le auala lea e mafai ai ona tatou toe faafouina feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga.

Tusitaulima 2 ua faapea mai, “Ua poloaiina tagata o le Ekalesia e faapotopoto faatasi soo e taumamafa i le faamanatuga ina ia manatua pea le Faaola ma toe faafouina feagaiga ma faamanuiaga o le papatisoga.”9 Atonu e te fesili, “O a faamanuiaga?” Ioe, o le faaauau pea o le faaeega a le Agaga Paia o se faamanuiaga o le papatisoga. Ae pe o le aafiaga ea o le faamamaina i le papatisoga, o se tasi o ona faamanuiaga matagofie, e faapea foi i le faafouina?

Manatu ane i lenei faamatalaga a Peresitene Dallin H. Oaks, Fesoasoani Muamua i le Au Peresitene Sili: “Ua poloaiina i tatou ina ia salamo mai a tatou agasala ma ia o mai i le Alii ma se loto momomo ma se agaga salamo, ma taumamafa i le faamanatuga. … Tatou te molimau tatou te loto ina ia ave i o tatou luga le suafa o Iesu Keriso ma manatua pea o Ia ma tausi i Ana poloaiga. Afai tatou te tausi i lenei feagaiga, e faafouina e le Alii aafiaga o le faamamaina o lo tatou papatisoga. E faamamaina i tatou ma e mafai ai foi ona faatasi pea Lona Agaga ma i tatou.”10

Ia tatou faaeteete, foi, “sa le i faavaeina le faamanatuga e fai ma auala faapitoa e faataunuuina ai le faamagaloina o agasala.”11 I nisi faamatalaga, e le mafai ona e agasala ma lou iloa i le po o le Aso Toonai ma le faamoemoe e faavavega le faamagaloina e ala i le ai o se fasi falaoa ma inu sina vai i le Aso Sa. O le salamo o se faagasologa e sili ona aafiaga e manaomia ai le faanoanoa ma le lafoai o agasala O le salamo muai fuafuaina e le taliaina e le Faaola

Tatou te agavaa mo le mana o le faamamaina a Iesu Keriso pe a tatou aai i le faamanatuga ma le mama.12 O le auala lenei tatou te tausia ai i tatou lava ia “mama mai le lalolagi” (MF&F 59:9). O le faamanatuga o le Talisuaga a le Alii e mulimuli tonu i le papatisoga i le faaaogaina pea o le mataupu faavae a Keriso i le faaalualuina i luma o le Au Paia o Aso e Gata Ai e agai atu i le atoatoa.

E ao ona tatou mulimuli i lenei ala, i le avea ai o le faamanatuga o se sauniga e faifaipea i le papatisoga ma le talia o le Agaga Paia O le sauniuniga mo le faamanatuga e manaomia ai le manatunatu loloto ma le filemu. E le mafai one avea le faamanatuga ma aafiaga faaleagaga pe afai e te fegaoioiai solo, tesi i lau telefoni, pe o le le ma nofo lelei.

O lea malaga vave mai i le lotu. A o amataina le viiga o le faamanatuga, ia mauntinoa lelei o lo o taulai atu ou mafaufauga i le Faaola, o Lana Togiola, o Lona alofa, ma Lona mutimuti alofa. Talalo ina ia faafouina oe ao e taumafa i le faamanatuga ma manatua o Ia.

O Se Lesona mai ia Rwanda

I le 1994 sa tupu ai se fasiotiga o tagata matautia i Rwanda. E i le va o le 600,000 ma le 900,000 tagata na maliliu ai i le tusa ma le 60 i le 90 aso.

Mulimuli ane, na faatuina e le Ekalesia se paranesi i le aai laumua o Kigali. Sa manuia le paranesi—e aunoa ma ni faifeautalai faamisiona. I le 2011 sa ma auauna atu ai i le Eria o Aferika i Saute i Sasae ina ua ma iloa, ma le faanoanoa, e faapea o la matou resitara o se ekalesia i le atunuu o Rwanda ua le faaaogaina, o lona uiga ua matou soltulafono i le iai o se ekalesia. Sa matou iloa foi o lo matou fale tatalo, o se fale fogafale lua ua toe faaleleia, ua le o talafeagai e fai ai o ni sauniga a le Ekalesia. O le Au Peresitene o le Eria, i le fefautuaai ai ma lo matou fesootaiga i le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa faia se faaiuga faanoanoa lava e tapunia le paranesi. Sa le mafai e tagata ona toe faatasi ai mo sauniga a le Ekalesia.

Sa amata ona galulue ma le naunautai loia i Kigali, Aai o Sate Leki, ma Johannesburg, Aferika i Saute, e foia le faafitauli. I lena lava taimi, sa fesili pea le Au Paia po o afea o le a mafai ona latou toe faatasi ai. Ua tuanai masina e aunoa ma se tali po o se alualu i luma.

Ina ua tuanai le 10 masina, sa matou felelei atu ai i Kigali e asiasi le Au Paia ma taumafai e siitia ae o latou agaga. A o le i matou faia o lea, sa matou talosagaina ina ia tuuina lenei mataupu i luga o le lisi tatalo o le malumalu o fonotaga faale vaiaso a le Au Peresitene Sili ma le Korama a Aposetolo e Toasefululua.

I le Aso Lua a o lumanai la matou malaga fuafuaina mai Johannesburg i Kigali, sa logoina mai ai i matou i se tulaga faateia, ua faamatuu mai e le malo ia le lesitala aiaia a le Ekalesia i Kigali. I le Aso Tofi o le vaiaso lava lea, sa faataga mai ai e le komesina o fanua se faatagana faapitoa mai le ofisa. Sa toe faatasitasi nei le Au Paia o Kigali i lo matou fale e aunoa ma le solia o le tulafono.

O se vavega lenei! Sa vave ona logo tagata o le a faia le sauniga a le paranesi i le Aso Sa. Sa matou taunuu i le Aso Faralie ma valaaulia tagata e auai i sauniga. Ina ua oo mai le Aso Sa, o tagata uma lava—uma lava o i latou—ma le toatele o a latou uo na o mai i le sauniga. Sa vave ona latou taunuu mai, ma le naunautai e toe faatasi. A o faamanuia le faamanatuga ma tufatufaina atu, sa matou lagona uma se faafouga maoae, toe faamatagofieina, ma le faamamaina o le agaga.

Na matou manatua, i le sauniga, ma le fesili pe aisea na matou le lagonaina ai lenei lava agaga i vaiaso taitasi a o matou aai i le faamanatuga. Sa matou vaavaai solo i le Au Paia ma iloa ai sa latou o mai i le fia aai ma le fia feinu i le faamanatuga. O lo latou faatuatua, maelega, ma le onosai na auala mai ai faamanuiaga ia te i matou uma. Sa matou tautino atu soo lava se taimi matou te toe aai ai i le faamanatuga, o le a matou manatuaina lenei aafiaga ma le Au Paia i Kigali. Sa matou tuuto atu o le a matou fia aai foi mo faamanuiaga e ala i le aai i le faamanatuga.

Tou te manatua ina ua maea ona faia e le Alii le faamanatuga i Sa Nifae, sa Ia fetalai atu o le faamanatuga o le ki i le faavaeina o i latou lava i luga o Lona papa. Sa Ia saunoa mai:

“Ma ou te tuu atu ia te outou se poloaiga ia outou faia nei mea [aai i le faamanatuga]. Ma afai tou te faia pea nei mea amuia outou, ona ua outou atiae i luga o lau papa.

“Ae o soo se tasi o outou na te faia se mea e sili atu pe itiiti ifo mai nai lo nei mea, ua le atiae i luga o lau papa, ae ua atiae i luga o se faavae oneone; ma pe a to mai uaga, ma oo mai lologa, ma agi mai matagi, ma taia ai i latou, o le a pauu i latou.” (3 Nifae 18:12–13).

O le faamanatuga o se meaalofa matagofie ua tatou maua i Aso Sa taitasi e fesoasoani ia i tatou i lo tatou alualu i luma i le fogaeleele. E ala mai le faamanatuga, tatou te iloa ai se vaega taua o le mataupu faavae a Keriso, e faalatalata atu ai i tatou i lo tatou Faaola ma iloa ai Lona alofa ma le faamagaloga i o tatou olaga. Tatou te faafetai mo nei taimi i vaiaso taitasi, e fesoasoani ina ia tatou taulai atu ai i le Faaola.

“E mo na o au lava”

Na faasoa mai e se matou uo i Aferika i Saute le ala na ia iloa ai lenei mea. A o avea Diane ma tagata fou liliu mai, sa ia auai i se paranesi i fafo atu o Johannesburg. I se tasi Aso Sa, a o ia alala ai i le faapotopotoga, o le ata faatulagaga o le falesa na le mafai ai ona iloa o ia e le tiakono a o tufaina le faamanatuga. Sa le fiafia Diane ae sa lei fai atu se tala. Sa iloa e se isi tagata lona le maua o le faamanatuga ma tau atu i le peresitene o le paranesi ina ua uma le sauniga. Ina ua amata le Aoga Sa, sa valaaulia atu Diane i se potuaoga avanoa.

Sa sau i totonu se tasi e umia le perisitua. Sa ia tootuli, faamanuia ni nai falaoa, ma tuu atu ia te ia se fasi falaoa. Sa taumafa o ia. Na toe tootuli le perisitua ma faamanuia ni nai vai ma avatu se ipu laitiiti ia te ia. Sa ia inuina. Mulimuli ane, sa vave ona soo mai ni manatu se lua ia Diane: Muamua, “Oi, o ia [o le e umiaina le perisitua] sa faia lenei mea mo na o au lava.” Ao ia taumafa i le faamanatuga, sa ia lagonaina le alofa o le Tama Faalelagi mo na o ia lava.

Ata
sacrament tray

O lona iloaina o le taulaga a le Faaola sa mo nao ia lava, na fesoasoani ia te ia e lagonaina le latalata ia te Ia ma faaosofia se manao lofituina ina ia faatumauina lena lagona i lona loto—ia le na o le Aso Sa ae o aso uma. Sa ia iloaina e ui sa ia nofo i se faapotopotoga e taumafa i le faamanatuga, ae o feagaiga sa ia faafouina i Aso Sa taitasi na patino lava ia te ia. Na fesoasoani le faamanatuga—ma faaauau pea ona fesoasoani—ia lagona ai e Diane le mana o le alofa faaleatua, iloa le aao o le Alii i lona olaga, ma faalatalata atili ai i le Faaola.13

O la matou valaau e tutusa lea ma Moronae:

“Ioe, o mai ia Keriso, ma faaatoatoaina ia te ia, ma faafiti outou lava mai mea uma e le faaleatua; ma afai tou te faafiti outou lava mai mea e le faaleatua uma, ma alolofa i le Atua ma o outou manatu, mafaufau, ma le malosi atoa, ona lava lea o lona alofa tunoa mo outou, ma o lona alofa tunoa e mafai ai ona outou atoatoa ia Keriso; ma afai tou te atoatoa ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, e leai se ala e mafai ai ona outou faafitia le mana o le Atua.

“Ma ou te toe fai atu, afai tou te atoatoa ia Keriso e ala i le alofa tunoa o le Atua, ma le faafitia lona mana, ona faapaiaina lea o outou ia Keriso e le alofa tunoa o le Atua, e ala i le faamaligiina o le toto o Keriso, lea ua i ai i le feagaiga a le Tama mo le faamagaloina o a outou agasala, ina ia outou paia, ua aunoa ma se ila” (Moronae 10:32–33).

E tupu lenei mea pe a tatou ola ai i le mataupu faavae a Keriso, iloa ai le faamanatuga o se sauniga e mulimuli mai i le papatisoga ma le talia o le Agaga Paia. I lenei auala, tatou te faalagolago “atoa i galuega a ia o le ua malosi aoao e laveai” (2 Nifae 31:19). Tatou te faafetai mo le faamanatuga—i le ala na te aoao ma faamanatu mai ia i tatou i vaiaso taitasi i le mea na faia e lo tatou Faaola mo i tatou. Tatou te faafetai tele ia te Ia aua ua tatou iloa sa Ia togiola e mo na o i tatou lava taitoatasi.

Ina ua fetalai atu le Faaola i Sa Nifae, na Ia faapea pe a oo mai le timu, matagi, ma lologa. Sa ia le faapea mai afai. O le mea moni, e oo mai le timu, matagi, ma lologa i tagata taitasi. Ae na Ia fetalai mai ia i tatou e faapea o le ala tatou te faavae ai i luga o Lona papa o le vaai atu lea ia te Ia a o tatou aai i le faamanatuga (tagai 3 Nifae 15:9; 18:1).

E oo mai le taimi i o outou soifuaga taitasi o le a iai le musua e alu i le lotu ma ai i le faamanatuga. Afai e le i tupu lenei mea, o le a tupu. Ae ia iloa lenei: afai e te mulimuli i le faasinoga a le Faaola ma taumafa i le faamanatuga ma le loto mafatia ma le agaga nutimomoia, o le a liligi mai faamanuiaga i o outou luga o le a outou maua ai le tumau, malosiau, ma faatuina i luga o le faavae malosi o Iesu Keriso lea. O lau filifiliga e faia o lea o le a aafia ai le faavavau. O le a e faavaeina oe lava i luga o Iesu Keriso, o le na te taitaiina ma faaatoatoaina lo tatou faatuatua.

Faamatalaga

  1. Tagai Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, 11th ed. (2003), “o le faamafanafana.”

  2. Tagai Merriam-Webster’s Collegiate Dictionary, “faamafanafana.”

  3. Tala’i La’u Talalelei: O Se Taiala mo le Galuega Faafaifeautalai (2004), 1.

  4. E aofia ai le manino o le O ia/O Ia/O lona

  5. Tagai Talai Lau Talalelei, mataupu 6, 115–26.

  6. Tagai i le James E. Talmage, O Mataupu Faavae o le Faatuatua, 12th ed. (1924), v–ix.

  7. Tagai i le Talmage, Mataupu Faavae o le Faatuatua, vi.

  8. Talmage, Mataupu Faavae o le Faatuatua, 171.

  9. Tusitaulima 2: Taitaiina o le Ekalesia (2010), 2.1.2.

  10. Dallin H. Oaks, “O Molimau Faapitoa ia Keriso,” Liahona, Ape. 2001, 14.

  11. Talmage, Mataupu Faavae o le Faatuatua, 175.

  12. Tagai i le Dallin H. Oaks, “Sauniga Faamanatuga ma le Faamanatuga,” Liahona, Nov. 2008, 17–20.

  13. Tagai i le Dale G. Renlund, “Ina Ia Mafai Ona Ou Aumai o Tagata Uma ia te Au,” Liahona, Me 2016, 41.