2016
O Le Mana Faaliliu o le Tusi a Mamona
Ianuari 2016


O Le Mana Faaliliu o le Tusi a Mamona

E tulaga lelei upumoni uma o le talalelei pe a oo ina tatou iloa o le ma’a’au’au o la tatou molimau—o le Tusi a Mamona—e moni.

Ata
Worn open copy of the Book of Mormon in French lying next to a pencil and a depiction of Jesus Christ.

I le avea ai ma se tama talavou, sa ou fiafia lava e faatu le tomino i ni laina uumi ma ni mamanu lavelave ona tulei lea o le tomino muamua. O le taunuuga le motu o le a afua ai ona palalasi atu isi tomino, faasolosolo seia pa’ia le i’uga o le laina. E tele itula e alu ai i le faatutuina ma le faaeteete o tomino ina ia manaia le vaavaai atu o pauu i lalo.

O se molimau i le Tusi a Mamona o se tasi o laasaga muamua i le mauaina o se molimau e uiga i le talalelei a Iesu Keriso. E faapei ona matua’ia e le tomino muamua ona faapalalasi isi tomino e sosoo ai, afai foi e muamua ona tatou iloa e moni le Tusi a Mamona, ona mafai foi lea ona tatou iloa o Iesu Keriso o lo tatou Faaola ma le Togiola, o Iosefa Samita o Lana perofeta lea na faatino ai le Toefuataiga, ma o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le Ekalesia moni a Iesu Keriso ua toefuatai mai ma le mana ma le pule i le lalolagi i ona po nei.

O le Tusi a Mamona e Totonugalemu i la Tatou Savali

Na saunoa mai Iosefa Samita e uiga i le Tusi a Mamona, “Na ou tauina atu i le usoga o le Tusi a Mamona o se tusi silisili ona sao i tusi uma lava o i le lalolagi, ma o le maa autu o la tatou ekalesia, ma e sili atu ona latalata le tagata i le Atua e ala i le usitaia o mataupu o le Tusi a Mamona, nai lo se isi lava tusi.”1

Na aoao atili mai e Iosefa e totonugalemu i lo tatou faatuatuaga, talitonuga, ma molimau. “A aveese le Tusi a Mamona ma faaaliga, o fea la le tatou tapuaiga?” na ia fesili ai. “E leai se mea.”2

O le matagofie o le savali o le talalelei e faapea e mafai e i tatou taitoatasi ona iloa mo i tatou lava e moni le Tusi a Mamona.

I le avea ai o se peresitene o le misiona i Farani, Peleseuma, ma Netalani i ni nai tausaga ua mavae, sa ou maua le avanoa ma faamanuiaga o le faatalanoaina o tagata taitoatasi mo le agavaa ina ia papatisoina. O le a le galo lava ia te au le faatalanoaga ma se tasi o tuafafine.

I le taimi o la matou faatalanoaga sa ou fesili ia te ia pe faapefea ona ia iloa e moni le Ekalesia. Sa ia tago ifo i lana ato ma aumai i fafo se tusi faavaa vaivai ua masaesae ma faitauina lelei o le Tusi a Mamona. Sa ia tatalaina le tusi i le 3 Nifae 27 ma faamalamalama mai o le mataupu muamua lenei sa valaauliaina o ia e faifeautalai e faitau. Sa ia fai mai a o amata ona faitau, sa matua ootia o ia i le mea sa ia faitauina ma le Agaga sa ia lagonaina. Sa matua lofituina o ia e le agaga o le Tusi a Mamona ma sa ia tago i se penitala mumu ma amata ona vasevase ia upu sa uunaia malosi ai o ia.

Ona ia faaali mai lea ia te au lana kopi o le Tusi a Mamona, o tatala i le 3 Nifae 27. Toeitiiti lava o upu uma i lena mataupu na faailogaina i le lanumumu.

“O le mafuaaga lena ua ou talitonu ai,” o lana tala lea. “O lenei tusi e tautala mai ia te au i se auala e le mafai ona ou faafitia. Ou te iloa e moni, ma ou te iloa e moni Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai.”

Sa papatisoina o ia ma avea o se tagata faamaoni o le Ekalesia.

O Le Faatomuaga i le Tusi a Mamona

O le faatomuaga i le Tusi a Mamona tatou te maua ai se mamanu lea tatou te mafai ona iloa mo i tatou lava e moni le savali o le talalelei. O le faatomuaga “sa lomia muamua i le lomiga o le 1981 o le Tusi a Mamona. O loo folasia mai ai le Tusi a Mamona i le au faitau o ona po nei e ala i le tuuina mai o faamatalaga o le talaaga ma se faamatalaga e uiga i le tusi.”3

E amata le folasaga i le tauina patino mai ia i tatou pe o le a le Tusi a Mamona: “O se voluma o tusitusiga paia e faatusatusa lea i le Tusi Paia. O se faamaumauga o fegalegaleaiga a le Atua ma tagata anamua o Amerika ma o loo i ai le atoatoaga o le talalelei tumau-faavavau.” Tatou te aoao ai “na tusia e le tele o perofeta anamua e ala i le agaga o valoaga ma faaaliga” i luga o papatusi auro, ma sa otootoina “e se perofeta-tusitalafaasolopito e igoa ia Mamona.”

Ata
Painting of Jesus Christ in America, greeting Nephites.

Atavali na saunia o Iosefa Samita na saunia e Richard Burde, mai le faaaloaloga a le Falemataaga o Talafaasolopito; taumatau: ata na tusia e Ben Sowards

Ua tatou iloa ai foi o “le taualuga o mea na tutupu i le Tusi a Mamona o le galuega patino a le Alii o Iesu Keriso ia sa Nifae ina ua mavae Lona toetu mai. E aumai ai ia aoaoga faavae o le talalelei, otooto atu ai le ata o le faaolataga, ma ta’u atu i tagata le mea e tatau ona latou faia e maua ai le filemu i lenei olaga ma le faaolataga e faavavau i le olaga a sau.”

O se tasi o mea aupito sili ona taua e mafai ona tatou aoaoina mai le Tusi a Mamona o le moni o le Ekalesia ua toefuatai mai e Iesu Keriso e ala mai ia Iosefa Samita.

O loo valaaulia i tatou i le faatomuaga “e faitau le Tusi a Mamona, ia mafaufau loloto i ai i o latou loto le savali o i ai, ona ole atu lea i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Keriso pe ua moni le tusi.” Ua folafola mai ia i tatou e faapea “o i latou o e e mulimuli i lenei ala ma ole atu i le faatuatua, o le a latou maua se molimau i le moni ma le paia o le tusi e ala i le mana o le Agaga Paia. (Tagai Moronae 10:3–5.)”

O loo mulimuli mai ai le isi folafolaga lenei: “O i latou o e e mauaina lenei molimau paia mai le Agaga Paia o le a foi mai i le iloa e ala i le mana lava lea e tasi lea o Iesu Keriso o le Faaola o le lalolagi, o Iosefa Samita o Lana talifaaaliga ma o le perofeta i nei aso e gata ai, ma o Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai o le malo a le Alii e toe faatuina i le lalolagi, e saunia le Afio Mai Faalua o le Mesia.”

Mafaufau i ai! E mafai ona tatou iloa moni mo i tatou lava:

  • O Iesu o le Keriso, o le Faaola o le lalolagi, ma le Togiola o tagata uma.

  • O Iosefa Samita o se perofeta moni. Na ia ta’u atu le mea moni. Na ia vaai i mea na ia fai mai sa ia vaai i ai ma faalogo i upu na ia fai mai na faalogo i ai.

  • O le Ekalesia lea a toefuatai mai e Iesu Keriso e ala mai ia Iosefa Samita o “le ekalesia moni ma ola e tasi i le lalolagi atoa” (MF&F 1:30). O le Ekalesia a Iesu Keriso. O loo i ai upu moni, mana, pule, ma sauniga. O loo taitaiina patino e le Alii ma le Faaola o Iesu Keriso e ala i perofeta soifua.

E mafai ona tatou iloa nei mea uma pe a tatou iloa e moni le Tusi a Mamona. O loo i ai le mana faaliliu ma le faatalitouina.

O La’u Molimau i le Tusi a Mamona

A o avea o se faifeautalai talavou sa faamisiona i Farani, sa ou manao ia iloa e a’u lava ia e moni le Tusi a Mamona. Na ou talitonu e moni. Na faamoemoe e moni. Na ou alu lava foi i se misiona ma le faatuatua e moni. Ae peitai, a o ou galue i le aso ma lea aso i le avea ai ma se faifeautalai ma ta’u atu i tagata i le mea sili sa ou mafaia i si a’u faa-Farani utiuti e faapea sa i ai sa’u molimau i le tusi, ae sa ou matuai le i iloa moni lava mo au lava ia.

Sa malulu si o matou faletotogi itiiti i Farani i saute ma susu i le taumalulu muamua. O taeao uma ma afiafi, a o lei amatalia galuega ma pe a maea foi i le aso, ou te faapupuu ai i se palanikeke ma se ofutele e faitau ma suesue la’u Tusi a Mamona. Sa ou iloaina le folafolaga a Moronae, afai ou te faitau, mafaufau loloto, ma tatalo, e mafai foi ona ou iloa. Sa alu aso ma vaiaso o o’u faitauina, ae leai lava se mea na tupu. E leai se malamalama, e leai se agelu, e leai se leo—e leai se mea sei vagana ai se lagona o le filemu a o ou faitauina.

Sa faaauau pea ona faitau ma vasevase fasifuaitau anoa ma tatalo ina ia iloa e moni le Tusi a Mamona. Na iu lava ina oo mai le vavega. E pei ona faamatalaina e Elder David A. Bednar o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, sa pei o le oso ae o le la nai lo le faafuasei ona ki o se moli.4 Sa amata ona faamalamalamaina lo’u mafaufau ma lo’u loto e se malamalama. Sa amata ona ou vaai i le Tusi a Mamona i se itu e ese. O fuaitau sa ou faitauina muamua ua amata ona fou so latou uiga ia te au. O le auala sili e mafai ona ou faamatalaina ai le aafiaga o le faapea atu na amata ona faamalamalamaina lo’u mafaufau.

Ina ua mavae ni vaiaso ma masina, e mafai ona ou faapea atu, na oo ina ou mautinoa atili nai lo se isi lava mea sa ou iloaina o le Tusi a Mamona o le afioga a le Atua. Na oo ina ou iloa sa tusia ma teuina mo o tatou taimi ma sa aumaia e avea o se molimau mamana ia Iesu Keriso ma Lana Ekalesia. O le uunaiga na oo mai pea lava pea ia te au e ala i le leo o le Agaga, “e moni, e moni, e moni uma lava.”

Fa sefulu tausaga mulimuli ane, o loo i ai pea lena molimau ia te au. Ua tele taimi ou te faitauina ai le tusi a mamona, ma o taimi taitasi uma—i taimi uma lava—ou te toe faalogo ai lava i upu “E moni.” Ua aumaia ai ia te au le faamautinoaga o Iesu Keriso o lo’u Faaola ma o lenei mea o Lana galuega maoae o le faaolataga.

E pei lava o le tomino sa ou fiafia e taalo ai i lo’u tamaitiiti, ia e pauu uma i lalo pe a ou tuleia le maa muamua, e faapea foi ona tulaga lelei upu moni uma o le talalelei pe a oo ina tatou iloa o le maaauau o la tatou molimau—o le Tusi a Mamona—e moni.

Faamatalaga

  1. Iosefa Samita, i le folasaga i le Tusi a Mamona; tagai foi i le Talafaasolopito o le Ekalesia, 4:461.

  2. Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita (2007), 196.

  3. Book of Mormon Teacher Resource Manual (2004), 19.

  4. David A. Bednar, “O Le Agaga o Faaaliga” Liahona, Me 2011, 87–90.