2016
Tatalo i Ai
Ianuari 2016


Auaunaga i le Ekalesia

Tatalo i Ai

E alaala le tusitala i Iuta, USA.

Sa ou ole atu i le Alii e faasino mai pe faapefea ona avea au ma se tina e sili atu, ma sa Ia aumaia ia te au se valaauga e aoao ai au i le auala e fai ai.

Ata
Illustration depicting a bishop extending a calling to a woman.

Ata na tusia e Katie Payne

Sa ou fai atu i le epikopo e sese le tagata lea ua ia valaauina.

“Ou te le fiafia i fanau a isi tagata, ou te lei aoaoina lava ni tamaiti, ma e le mafai ona ou pese,” sa ou fai atu ai.

“Sister Taylor,” sa ia tali mai, “o le Alii e faaagavaaina soo se tasi Na te valaauina. O le a maoae oe.”

Sa fai mai ia te au e mafaufau i le valaauga ona ta’u atu lea ia te ia i le Aso Sa a sau pe ou te taliaina.

“O loo ou taumafai e tausi se ono-tausaga-le matua, tolu tausaga, ma se pepe,” na ou fai atu ai. “E toetoe lava a le uma se aso i le vaaiga o la’u lava fanau, a o lea ua e manao e tuu mai se isi 40 ou te vaaia ma aoao musika ia te i latou?”

Sa ia tali mai, “Tatalo i ai.”

I lena afiafi sa ou taumafai e faamatala i lo’u toalua, o Mareko, le mafuaaga e le lelei ai le valaauga. E mafai faapefea ona ou galue i le Peraimeri a o lea e le mafai ona avea a’u ma tina sa ou manao ai i la’u lava fanau? O le popolega sa ou mafatia ai mo le tele o masina o lo’u toilalo lea o se tina.

Sa mavae atu le vaiaso ma le faanenefu, ae o loo alu pea o’u mafaufauga i upu mulimuli a le epikopo. Na iu lava, o le taeao o le Aso Sa i lo’u potumoe, sa ou tootuli ifo ai e tatalo. Sa amata ona tafe ifo loimata i o’u foliga, ae sa faatumulia lo’u loto i se filemu manaia. Na vave ona ou iloa o le mea sa’o o le talia o le valaauga. E ala i le gauai atu i le finagalo o le Alii, na sola ese uma ai le fefe mai lo’u loto.

Ina ua ou ulu atu i le potu o le Peraimeri ina ua maea le sauniga faamanatuga, sa faailoa atu au e le peresitene o le Peraimeri, ma sa usuina e tamaiti se pese e faafeiloai ai au. O le tilotilo atu i o latou mata e tumu i le faamoemoe, ma le tilotilo atu i la’u tama tama e ono tausaga i le aveolela, sa tonu ai ia te au e avea ma taitai pese e sili o le Peraimeri.

Mai i lena taimi sa ou faaaluina le tele o taimi e aoao ai pese ma saunia lesona. Ou te taina pese o le Peraimeri i le fale, i le taavale, ma pe a savalivali. Sa ou sailiili i metotia eseese faafaiaoga ma tuuto atu i le itula i vaiaso taitasi i le faia o pepa e tusi ai ma atiina ae ia taaloga.

A o ou saunia se lesona mo le taimi o pesepesega i se tasi o aoauli i le laulau i le umukuka, sa ou hamuina le pese “Mana o Tusitusiga Paia.” Sa nofo la’u tama e ono tausaga le matua i le fata ma ai se sanuisi, ma la’u tama e tolu tausaga le matua sa otioti fasi pepa i ou tafatafa. A o ou hamuina le tali, na faafuasei ona taufai feei mai la’u fanau:

O le mana o tusitusiga paia e puipuia au mai le agasala.

O le mana o tusitusiga paia o le mana e manumalo ai.

Mana o tusitusiga paia! Ou te manaomiaina i aso taitasi

O le mana ou te mauaina i taimi uma ou te faitau ai.1

O le taimi lena na ou iloa ai o le valaauga o se tali lea i a’u tatalo. Sa ou fai atu i le Alii e faaali mai ia te au pe faapefea ona avea ma se tina sili atu ona lelei, ma sa Ia tuuina mai ia te au se valaauga o le a aoao ai au pe faapefea a o ou aoaoina musika i la’u fanau.

Ou te matua faafetai lava mo musumusuga a lo’u epikopo ma ana upu alofa: “Tatalo i ai.”