2015
Onosai: E Sili Atu Nai Lo Le Faatalitali
Aokuso 2015


Onosai: E Sili Atu Nai Lo Le Faatalitali

E alala le tusitala i Iuta, ISA.

O le onosai e le o se lesona e faigofie le aoaoina, ae e matuai aoga lava.

Ata
Statue depicting a woman with her head bowed.

Ata na pueina e le minoandriani/iStock/Thinkstock

“Sister Olsen, matou te faamanuiaina oe i le onosai.” E le o upu ia na ou fia faalogo i ai. Sa ou tatalo i le aso atoa ina ia lava le faatuatua e faamaloloina ai. I le faamanuiaga, sa folafola mai o le a iu lava ina ou malosi, ae sa faamautinoa mai ia te au o le a fai lava sina umi.

Sa ou mapuea ina ua uma ona tuu mai e alii faifeautalai ia te au se faamanuiaga. Ua na o le tolu lava masina o loo totoe o la‘u misiona, ma sa ou manao e faatasi atu ma tagata—e le o le ma’i i le moega. Sa ou manao e talia le finagalo o le Alii, ae ou te lei malamalama moni pe aisea na Ia finagalo ai ou te faatali.

Sa ou manaomia ni nai aso e malamalama ai i lo‘u tulaga. Sa ou manatu lava a‘u i le mea moni e faapea o le a le vave ona ou manuia, ae i le taimi lea sa ou faanoanoa lava—seia oo i se tasi aso sa ou liliu atu ai i tusitusiga paia. Mulimuli ane, sa ou maua le filemu na ou manaomia i le Iakopo 1. Na maua e Iosefa Samita lana tali i le fuaiupu 5—o au na maua i le fuaiupu 2–4:

“Ou uso e, ia outou manatu o le mea e fiafia tele ai pe a maua outou i tofotofoga eseese [ua suia e le Faaliliuga a Iosefa Samita “tofotofoga eseese” i “puapuaga e tele”];

“Ina ua outou iloa, o le tofotofoga o lo outou faatuatua e tupu ai le onosai.

“A ia atoatoa le galuega a le onosai, ina ia atoatoa ai ma ia sao ona lelei ai outou, ia leai se mea e tasi e mativa ai.”

A o ou faitau i na fuaiupu, e le mafai ona ou fai atu sa faafuasei lava ona ou mafai ona avea ma“mea e fiafia tele ai” i lou ma‘i, ae na ou aoaoina nisi o mea na fesoasoani e faaitiitia ai le lagona o le faanoanoa i lo’u tulaga.

O le mea moni faapea ou te le‘i vave ona faamaloloina e le faapea e lei i ai sou faatuatua, ma e le faapea e lei popole le Alii i lo’u tulaga—o le mea moni, o le matuai faafeagai lava. Na lava le popole o le Alii e tofotofoina ai lo‘u faatuatua e ala i le le faamaloloina o au i le taimi lava lena ina ia mafai ona ou atiina ae le onosai.

Sa ou iloaina e finagalo le Alii ia ou atiina ae le onosai ona o se uiga faaalia taua. O le onosai e faamamaina ai i tatou. O le onosai e fesoasoani ia i tatou ia avea atili ai e faapei o le Faaola. Sa i ai ni ou tiutetauave taua o se faifeautalai faamisiona, ae na ou iloa pe a oo i le auauna atu i le Alii, e tutusa lava Lona popole i le tufugaaao e pei ona Ia popole i le galuega o loo faia. Na aoaoina au e le Alii ia onosai ina ia mafai ona ou avea ma se faifeautalai sili atu ona lelei ma se faifeautalai e sili atu ona aoga i na masina faaiu o la‘u misiona.

Na iu lava ina oo mai lo‘u faamanuiaga na folafola mai o le faamalologa, ae o la’u lesona i le onosai e le i uma ai iina. E tele faamanuiaga i o tatou olaga—faaipoipoga, galuega, fanau, soifua maloloina faaletino ma faalelagona, tali i tatalo—e le vave ona oo mai pe a tatou faamoemoe i ai. Pe a e iloa ua tuai mai tali i tatalo, ma atonu na e oo i ai pe o le a oo foi i ai, ia tuuto i le onosai e ala i le faalagolago i le Alii ma Lana taimi. O le a faamanuiaina ai lou olaga.

Vaaiga i le Onosai

Na ou sau i le fale mai la‘u misiona ma se lagona sese e mafai ona ou maka eseina le onosai mai la’u lisi o lesona e aoaoina. O le mea e uiga i le onosai, e ui i lea, e le o se lesona e na o le tasi le taimi e aoao ai. O Elder Neal A. Maxwell (1926–2004) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua na tuuina mai se lauga e uiga i le onosai, ma sa ou faitau i ai mo le taimi muamua ina ua mavae se teteaga faalotovaivai ma se tasi sa ma tafafao faamasani. Sa ou lagonaina ua tau leai se faamoemoe ma le loto nutimomoia, ma i lena taimi, o le mea mulimuli lava sa ou manatu sa ou manaomia o se faamanatu ina ia onosai. Ae, i le faateia ai, o malamalamaaga o Elder Maxwell i le onosai na aoaoina ai au i nisi o manatu faavae mamana na [toe] suia atoa ai la‘u vaaiga ma fesoasoani ia te au e toe tuuto atu i le onosai.

O Le Onosai e Le o le Faamavae

Mo se faataitaiga, sa ou aoaoina o le tuuto atu i le onosai e le faapea tatou te faamimigi o tatou tau‘au, ma lafoai le faamoemoe. Na aoao mai Elder Maxwell: “O le Onosai, e le o le le kea. O le mea moni, o lona uiga o le popole tele naua ae ua naunau, e ui i lea, e gauai atu i le Alii, ma le mea ua ta’ua e tusitusiga paia o le ‘faagasologa o le taimi.’”1 Sa masani ona ou manatu i le onosai o se ituaiga o tali sao i aafiaga o le olaga, o se ituaiga o le tuuavanoa. Ae o le onosai e le o le tuuavanoa. O le onosai, o se faailoaga lea o le malosi i totonu ma le tuuto atu i le Alii.

O Le Onosai, O Le Lagolelei, ae Le O Le Popolevale

Na aoao mai foi Elder Maxwell: “O le onosai o se naunautaiga, i se tulaga, e matamata i faamoemoega ua faaalia mai e le Atua ma se lagona o le ofo ma le maofa, nai lo le popolevale i o tatou lava tulaga. Tuu atu i se isi itu, o le popolevale i le tatala soo o le faitotoa o le ogaumu e pa‘ū ai le keke nai lo le faafefeteina. E faapena foi i tatou. Afai tatou te manatu ia i tatou lava i taimi uma ma fua lo tatou fiva e iloa ai po o tatou fiafia, o le a tatou le fiafia lava.”2 O lenei manatu e tutusa lelei lava ma au (ma e le na o le faapea ona o au o se fai keke le to‘a). E faavaivai loto pe a le taulau le fuafuaga po o le le taunuu e pei ona faamoemoeina. I o tatou mafaufau faaletagata, o le taimi paia e mafai ona faigata ona malamalama i ai. Ae o le mea ou te mafai ona malamalama ai e faapea o le Atua o se Tama alofa o loo i ai se fuafuaga e faamaonia ai le fiafia mulimuli ane pe afai tatou te faamaoni, ma o loo o‘u aoao e talia Lana taimi ma le mautinoa—ae le o le popolevale.

E Le o Taimi Uma e Uiga ia i Tatou

Ona o le onosai e suesueina i tatou i se tulaga patino lava, o la tatou tulimatai e masani lava o totonu. Ae na aoao mai Elder Maxwell e faapea “o le onosai e fesoasoani foi ia i tatou e iloa ai e ui atonu tatou te saunia e agai i luma, ina ua lava se aafiaga aoaoina faapitoa, o lo tatou faaauau pea ona i ai e masani lava ona manaomia o se vaega o le siosiomaga e aoao ai isi.”3 E Le gata ina tatou manaomia le onosai, ae o isi foi e manaomia lo tatou onosai po o le faataitaiga o lo tatou onosai. O lenei manatu e lei oo mai muamua lava ia te au, ma na fesoasoani ia te au ina ia vaai i le onosai o se uiga tamalii, e fesootai vavalalata lava ma le alofa moni, o le alofa mama o Keriso, lea “e le uma” (Moronae 7:46).

E Sili Atu Nai Lo Le Faatalitali

E tusa lava pe sao la tatou vaaiga, o le faatalitali e mafai ona faigata. Ae ua ou iloa o le onosai e sili atu nai lo le faatalitali. Ua ou iloa lenei mea mai lo‘u tuagane o Andrew ma lona faletua, o Brianna, a o la taulimaina le le mafai ona mauaina se fanau. E ui lava ina sa olopalaina o la faamoemoega ina ua la iloa o le a le mafai ona maua se fanau, na la maua se faamoemoe fou e ala i le vaaiga o le vaetamaina—ae o lona uiga o lena lava mea o le a toe faatalitali atili.

Sa ou faalotolotolua e faaaoga le upu faatali pe a faatatau ia i laua, aua o lena upu e tele lava ina i ai lagona lelei. Mo i laua, o le faatalitali e le o le nofo ai pea seia oo ina maua se tamaitiiti—o le onosai e sili atu nai lo lena.

Fai mai Andrew, “O le tele lava o le vaetamaina e i aao o le Alii, ae le o ma’ua. Ae ma te lagonaina le fiafia i le i ai o se mea e mafai ona ma faia e galulue ai i le ma sini o le mauaina o ni fanau i lo ma aiga.” Pe e ala atu i le initoneti, faasoa atu a la faamatalaga e faafesootai ai uo ma aiga, po o le faaaofia i ni vaega i le lotoifale o matua ua vaetamaina, la te taumafai e “faia mea uma i lo [la] malosi” (MF&F 123:17), ona la tuu atu lea o lo la talitonuga i le Alii.

Ina ua mavae tausaga o le faatalitali ma le tatalo, sa mafai ona la vaetamaina se pepe teine aulelei e igoa ia Jessica. A o la sapasapaia o ia i o la lima, o tausaga o le le fiafia ma le lotovaivai na mou ese atu. Mo i laua, sa avea o ia ma o loo avea nei o ia o se vavega.

Ua mavae le lima tausaga talu ai ona la vaetamaina Jessica, ma mo le fa tausaga ua mavae, sa la taumafai e vaetamaina se isi tamaitiiti. Ua toe amata le faatalitali. Na tau mai e Brianna ia te au, “E masani ona faamanatu mai e tagata ia i maua faapea soo se taimi lava ua tatau ai i se tamaitiiti ona sau i lo ma aiga, o le a sau lava. Ua ma iloa e sa‘o i latou, ae ua ma iloa foi e le mafai ona ma nonofo ai pea ma filemu a o ma faatalitali. E tatau ona ma maua le faatuatua e faapea o le a tupu, ae tatau foi ona agai i luma, ola ai i o ma olaga, fai ni fuafuaga mo lo matou lumanai, maua le fiafia, ma fiafia e mafuta faatasi.”

E faigata le faatalitali, ae o Andrew ma Brianna na aoaoina au e filifili ina ia fiafia i le taimi nei. E faigofie lava le mafaufau, “o le a ou fiafia pe a _________,” ae tatou te misia lava le tele o mea e ofo mai e le olaga e ala i le tolopoina o lo tatou fiafia. E ui lava tatou te tuu ese o tatou manao ae gauai atu i le finagalo o lo tatou Tama, e le faapea ua tatou tuu ese ai foi lo tatou fiafia. E mafai e Lona alofa ona tuuina mai le malosi, faatumu mea ua gaogao, ma faamautu ai le faamoemoe.

O Le Faataitaiga a le Faaola o le Onosai

Ata
Head shot of a statue of Jesus

Ata o faatufugaga o maa na pueina e le AngelGV/iStock/Thinkstock; ata o le faatagata na pueina e le lawrod4/iStock/Thinkstock

O le Faaola o lo tatou faataitaiga sili o le onosai. Ia te au, o Ana upu na tautalagia i le Faatoaga o Ketesemane ua faaalia ai Lona onosai. I le lotolotoi o puapuaga o le maliu ma le ositaulaga e le mafaatusalia, sa Ia fesili faapea, afai e mafai, ia aveese le ipu o Lona puapuagatia mai ia te Ia. Na Ia faapea atu, “Ae aua le faia lo’u loto, a o lou finagalo” (Mataio 26: 39). O le upu ae o loo tauaveina se savali mamana. E ui lava o le finagalo moni lava o le Faaola i lena taimi, ae sa Ia faaalia Lona naunau e talia le finagalo o Lona Tama, ma tumau ai.

O le a tatou manaomia uma lava le faatalitali mo ni mea i o tatou olaga—e oo lava i taimi o manaoga e aupito sili ona amiotonu o o tatou loto. Ae o Iesu Keriso, o la tatou ” Uo sili, la [tatou] Uo faalelagi,”4 e mafai ona faamafanafana ma faamautinoa ia i tatou mea lelei e oo mai. Ma o Ia e onosai ma alofa ia i tatou a o tatou aoao ia avea faapei o Ia, a o tatou aoao e feagai ma luitau ua faamoemoeina ma e le’i faamoemoeina o le olaga nei ma fai atu i lo tatou Tama, “Ae aua le faia lo‘u loto, a o lou finagalo.”

O la‘u vaaiga i le onosai ua matuai suia lava a o ou avea ma tagata matua. O le onosai, o se faagasologa, ma o le a ou aoao pea lava. E ui lava o le faatalitali e faigata, ua ou aoao e avea ma “mea e fiafia tele ai” pe a tofotofoina lo’u onosai—e le faapea ona ua ou maua le olioli i le faigata o lea mea, ae ona ua ou iloa e i ai sona faamoemoega mamalu. Ou te iloa o le tuuina atu “ia atoatoa le galuega a le onosai” o se vaega o le faataunuuina o lo‘u faamoemoega i le lalolagi o le avea lea i se aso “ia sao ona lelei ai [outou] ia leai se mea e tasi e mativa ai” (Iakopo 1:4).

Faamatalaga

  1. Neal A. Maxwell, “Patience” (faigalotu a le Iunivesite o Polika Iaga, Nov. 27, 1979), 1, speeches.byu.edu.

  2. Neal A. Maxwell, “Patience,” 2.

  3. Neal A. Maxwell, “Patience,” 3.

  4. “Be Still, My Soul,” Hymns, no. 124.