2014
O Upumoni E Sili Atu Ona Aoga Le Iloaina
Aokuso 2014


O Upumoni E Sili Atu Ona Aoga Le Iloaina

Mai se lauga sa faia i se faigalotu i le Iunivesite o Polika Iaga i le aso 6 o Novema, 2011. Mo le tusiga atoa i le gagana Peretania, asiasi i speeches.byu.edu.

Ata
Final official portrait of Elder Boyd K. Packer, President of the Quorum of the Twelve Apostles, 2000. Passed away 3 July 2015.

Afai na e tautevateva pe na e leiloa foi mo se taimi, e mafai ona e agai i luma ma le faatuatua e aunoa ma le toe fesesea’i solo i le lalolagi.

Ata
A young adult man wearing a backpack looking out over a lake

O le aoina mai po o le maimoaina o ponokalafi e tutusa lava ma le tuuina o se gata feai i lau ato faafafa.

ATA NA SAUNIA E PETESHERRARD/ISTOCK/THINKSTOCK MA BRENDA A. CARSON/ISTOCK/THINKSTOCK

O nisi talavou o loo i ai ni fesili ma o loo saili mo se taitaiga. O isi o loo tau mafaufau pe na faapefea ona o ese mai le ala o le talalelei ma pe faapefea ona mafai ona latou toe foi atu. A o ou tautala atu ia i latou uma, ou te tautala atu ma le naunautai sili i le tagata o loo sailiili.

Lau Aitalafu Faaleagaga

Ua tatou ola uma i se aitalafu faaleagaga. Pe o le a lava le auala, e faatupulaia pea lava pea le aitalafu. Afai e te totogia uma lava a o e faimalaga, o le a itiiti se mea e te popole i ai. E le pine ona amata lea ona e aoao e faautauta ma iloa o loo i ai se aso o le faamasinoga o i luma atu. Aoao e totogi pea lau aitalafu faaleagaga i malologa faisoo nai lo le faatagaina e faaopoopo le tului ma faasalaga.

Ona o loo tofotofoina oe, e faamoemoe o le a e faia ni mea sese. Ou te manatu ua e faia ni mea i lou olaga ua e faanoanoa ai, mea e le mafai ona e faatoese ai, pe faasao; o le mea lea, e te tauaveina ai se avega mamafa. Atonu, e te lagonaina le faatauvaa i le mafaufau ma le tino ma o loo popole ma mafatia i le mamafa o se aitalafu faaleagaga ua faailogaina “ua te’a le taimi e tatau ona totogi ai.” Pe a e iloaina se mea moni e uiga ia te oe lava ia i na taimi o mafaufauga toafilemu (lea e toatele i tatou e taumafai e aloese mai ai), pe o i ai ni mea e le i foiaina o loo e atugalu ai? O i ai se mea i lou lotofuatiaifo? Pe o e lagonaina pea, i se tikeri se tasi po o se isi, le tausalaina i soo se mea itiiti pe tele?

O le tele o taimi, matou te mauaina ai lava ni tusi mai ia i latou o loo faia ni mea sese matuia ma ua mafatia ai. Latou te aioi mai, “Pe mafai ea ona faamagaloina au? Pe mafai ea ona ou sui?” O le tali o le ioe! (Tagai 1 Korinito 10:13.)

O Le Salamo E Maua Ai Le Toomaga

Ua aoaoina i tatou e le talalelei, o le toomaga mai tiga ma le tausalaina, e mafai ona maua mai i le salamo. Sei vagana ai lena vaega—lena vaega toaitiiti—o i latou ua filifili e mulimuli i le malaia ina ua mavae ona iloa se atoatoaga, e le o i ai se mausa, leai se vaisu, leai se fouvale, leai se solitulafono, leai se faatiga, tele pe itiiti, e le mafai ona faatagaina i le folafolaga o le faamagaloga atoa. E tusa lava pe o le a le mea sa tupu i lou olaga, ua saunia e le Alii se ala e te toe foi atu ai pe afai o le a e faalogo i uunaiga a le Agaga Paia.

O nisi ua faatumuina i se naunautaiga faamalosi, se faaosoosoga e oo soo atu i le mafaufau, atonu e avea ma se mausa, ona avea ai lea ma se vaisu. Ua tatou faafesagai ma nisi soligatulafono ma le agasala ma se mafaufau foi e faapea e le o tausalaina i tatou ona sa tatou fananau mai lava i lea ala. E oo ina saisaitia i tatou, ma o lea e oo mai ai tiga ma mafatiaga lea e na o le Faaola lava e mafai ona faamaloloina. Ua ia te oe le mana e taofi ai ma ia togiolaina oe.

O Se Gata Feai E Igoa Ia Ponokalafi

Na tau mai ia te au i se tasi taimi e Peresitene Marion G. Romney (1897–1988), Fesoasoani Muamua i le Au peresitene Sili, “Aua le na ona tau atu ia te i latou ina ia mafai ona latou malamalama, ta’u atu ia te i latou ina ia latou le malamalama sese.”

O lea ia faalogo mai ai! O le a ou talanoa manino atu e pei ona valaauina ai ma e tusa ai ma le matafaioi e fai ai.

Ua outou ola i se vaitaimi o le matautia o ponokalafi lea ua salalau i le salafa o le lalolagi. Ua faigata ona sosola ese mai ai. Ua taulai atu ponokalafi i lena vaega o lou natura lea o loo i ai le mana e foafoa ai le ola.

O le tuinanau i ponokalafi e taitai atu ai i faigata, tatalaga o faaipoipoga, faama’i, ma le tele o faafitauli eseese. E leai ma sona vaega o i ai se ta’umamaina. O le aoina, matamata i ai, pe feaveaia foi i soo se faiga e tutusa lava ma le tuuina o se gata uogo i totonu o lau atofaafafa. E te oo ai i se mea talitutusa faaleagaga masani o le ū a le gata o loo i ai se au oona matautia. E mafai ona faigofie ona malamalama i se tasi, faatasi ai ma le lalolagi i le tulaga ua i ai, e mafai ona toetoe lava a e mauaina e aunoa ma le mafaufau i ai, e faitauina, po o le matamata ai e aunoa ma le iloaina o taunuuga matautia. Afai ua e aofia ai i lena faamatalaga, ou te lapataia nei oe e tuu. Tuu nei loa!

Ua aoao mai le Tusi a Mamona o tagata uma “ua lava le aoaoina o tagata ua latou iloa ai le lelei mai le leaga” (2 Nifae 2:5). E aofia ai oe. Ua e iloa le mea sao ma le mea sese. Ia e matuai faaeteete ia aua nei e kolosia lena laina.

E ui lava o le tele o mea sese e mafai ona ta’uta’u patino atu i le Alii, ae e i ai nisi soligatulafono e manaomia ai le sili atu nai lo le mauaina o le faamagaloga. Afai e matuia tele ni au mea sese, vaai lou epikopo. A o isi, o le a lelei lava le ta’uta’u atu e pei ona masani ai, lemu ma patino. Ae manatua, o lena taeao maoae o le faamagaloga e lē sau uma i le taimi e tasi. Afai e te muamua ona pa’ū, aua le fiu. O le faatoilaloina o le lotovaivai o se vaega o le tofotofoga. Aua le fiu. Ma e pei ona ou fautua atu muamua, o le taimi lava e te ta’uta’u atu ai ma lafoaia au agasala, aua nei toe tepa i tua.

O loo i ai pea le Alii iina. Ua finagalo o Ia e puapuagatia ma totogi le sala pe afai ua e loto e talia o Ia e avea ma ou Togiola.

O Le Puapuagatia o le Faaola Mo a Tatou Agasala

I le avea ai ma tagata soifua, e mafai ona tatou le—e moni lava e le mafai—malamalama atoatoa pe faapefea ona faataunuuina e Iesu Keriso Lana taulaga togiola. Ae mo le taimi nei o le faapefea e le taua tele e pei o le aisea o Lona puapuaga. Aisea na Ia faia ai mo oe, mo au, mo tagata ola uma? Sa ia faia mo le alofa o le Atua le Tama ma tagata uma. “E le sili lava le alofa o se tasi i lenei alofa, ia tuuina atu e se tasi lona ola e sui ai ana uo” (Ioane 15:13).

I Ketesemane, sa tuumuli ese Keriso mai Ona Aposetolo e tatalo. Soo se mea na tupu e le mafai ona oo i ai lo tatou malosi e iloa ai! Ae ua tatou iloa sa Ia faataunuuina atoa le Togiola. Sa naunau o Ia e tauave i Ona luga mea sese, agasala ma le tausalaina, faaletonu ma atuatuvalega o le lalolagi atoa. Na Ia puapuagatia mo i tatou ina ia tatou le puapuagatia.

E Mafai Ona Maua Le Faamagaloga Atoatoa

Ata
Frontal head and shoulders portrait of Jesus Christ. Christ is depicted wearing a pale red robe with a white and blue shawl over one shoulder. Light emanates from the face.

Afai na e tautevateva pe na e leiloa i se taimi, afai e te lagona o le fili ua umia nei oe faatagataotauaina, e mafai ona e agai i luma ma le faatuatua ae le toe fesesea’i ai solo i le lalolagi. O loo i ai i latou ua saunia mai e taialaina oe e toe foi atu i le filemu ma le saogalemu. O le alofa tunoa o le Atua, e pei ona folafolaina mai i tusitusiga paia, e oo mai “pe a uma mea uma e mafai ona tatou faia” (2 Nifae 25:23). O le mafaia o lenei mea, ia te au, o le upu moni e sili ona aoga le iloaina.

Ou te folafola atu e mafai ona oo mai le taeao pupula o le faamagaloga. Ona “o le filemu foi mai le Atua, o loo silisili lava i mea uma e manatu i ai” (Filipi 4:7) e toe oo tasi mai i lou olaga, o se mea e pei o se la oso, ma oe ma Ia “e le toe manatua a [outou] agasala” (Ieremia 31:34). O le a faapefea ona e iloa ua faamagaloina oe? O le a e iloa! (Tagai Mosaea 4:1–3.)

O le mea lena ua ou sau e aoao atu ia te outou o loo feagai ma faafitauli. O le a Ia laa mai ma foia le faafitauli e te le o mafai ona foia, ae e ao ona e totogia le tau. E le oo mai e aunoa ma lou faia o lena mea. O Ia o se faitulafono agalelei i le lagona o le a Ia totogia pea le tau talafeagai, ae e finagalo o Ia e te faia mea e tatau ai, e tusa lava pe tiga.

Ou te alofa i le Alii, ma ou te alofa i le Tama na auina mai o Ia. O a tatou avega o le le fiafia, agasala, ma le tausalaina e mafai ona faataatia i Ona luma, ma i Ana tuutuuga agalelei, e mafai ona faailogaina ia mea taitasi i lau aitalafu ua “totogi atoa.” (Tagai Isaia 1:18-19–19.)

Ola Faamaoni ma Tumau le Agavaa

Ata
young man on a mountain top looking at mountains

Ou te folafola atu e mafai ona oo mai le taeao pupula o le faamagaloga.

O le mau “aoao le poto i lou taulealea; ioe, aoao i lou talavou e tausi i poloaiga a le Atua” (Alema 37:35) o se valaaulia faatasi ma le folafolaga o le filemu ma le puipuiga mai le fili. (Tagai foi 1 Timoteo 4:12.)

Aua nei e faamoemoe o le a sologa lelei mea uma i le gasologa o lou olaga. E oo lava ia i latou o loo ola e pei ona tatau ai, o nisi taimi o le a matuai faafeagai lava. Ia faafetaia’ia luitau taitasi o le olaga i se manatu lelei ma le mautinoa, ona e maua lea o le filemu ma le faatuatua e lagolago ai oe i le taimi nei ma le lumanai.

Mo i latou e le i mauaina lava faamanuiaga tou te manatu tou te manaomia, ou te talitonu ma le mausali e leai se aafiaga po o se avanoa e taua i le togiola ma le faaolataga o le a le tuuina mai ia te oe o loo ola ma le faamaoni. Ia tumau i le agavaa; ia i ai se faamoemoe, onosai, ma ia agaga tatalo. Ua i ai i ia mea se ala e faasa’oina ai. O le a taiala ma taitai e le meaalofa o le Agaga Paia au mea e fai.

Ou te iloa outou i le avea ai ma talavou a le Ekalesia, ma ua ou malamalama tou te le atoatoa, ae o loo outou agai atu i lena ala. Ia Maua le Lototele Ia iloa soo se tagata o loo i ai se tino e i ai le mana i luga o se tasi e leo i ai se tino.1 Ua le maua e Satani se tino; o lea soo se taimi lava e te fetaiai ai ma faaosoosoga, ia iloa e te malosi atu i na faaosoosoga uma pe afai e te faaaogaina le faitalia na tuuina atu ia Atamu ma Eva i le faatoaga ma tuufaasolo atu i lenei lava tupulaga.

Faamatalaga

  1. Tagai Aoaoga a Peresitene o le Ekalesia: Iosefa Samita 2007, 480).