2014
Toga: O Se Laueleele ua Faapaiaina i le Atua
Aokuso 2014


O Paionia i Atunuu Uma

Toga O Se Laueleele ua Faapaiaina i le Atua

Ata
Evening shot of the Nuku'alofa Tonga Temple.

E lei atoa se sefulu tausaga talu ona faatulagaina Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i Niu Ioka, ISA, ae liliu atu se motu o le malo e faitau afe maila le mamao i le Vasa Pasefika laolao i le faa-Kerisiano. I le 1839 na tuuto atu ai e Tupu George Tupou I o Toga lona atunuu, ona tagata, ma ana fanau i le puipuiga a le Atua. O le folafolaga a le tupu “O le Atua ma Toga o lo’u tofi” na avea ma mautauave a Toga. O aoaoga faalelotu o loo faia se matafaioi tele i Toga ona o lenei talatuu; e oo mai i lenei aso, o tagata Toga taitasi uma e faapaiaina le Sapati o se aso tapuai.

O Faifeautalai Muamua

A o auauna ai i le Misiona a Samoa, na tofia Elder Polika Smoot ma Alva Butler e aveina atu le talalelei toefuataiina i atumotu o Toga. Ina ua la taunuu atu i le 1891, na la faia se feiloaiga ma Tupu George Tupou 1 lea na tuuina atu ia i laua le faatagaga e talai atu ai le talalelei a Iesu Keriso. Faatasi ai ma ni vaaiga manuia o le lumanai, na valaaulia nisi faifeautalai i le atumotu ma sa galulue ma le naunautai i le talaiina o le talalelei. Ae paga lea, o le tuputupu ae o le Ekalesia sa le tutusa le faamanuiaina i Toga e pei o isi atumotu Polenisia o Tahiti, Hawaii, Niu Sila, ma Samoa. I le 1897 sa faatonuina ai faifeautalai e toe foi i Samoa, ma tuua ai tagata liliu mai i Toga e aunoa ma le taitaiga a le Ekalesia mo se vaitaimi.

Ata
Elders Brigham Smoot and Alva John Butler shaking hands with the king of Tonga as they ask permission to preach the gospel among his people.

I le 1891, na fono ai Elder Polika Smoot ma Alva Butler ma Tupu George Tupou ma mauaina ai se faatagaga e talai ai le talalelei i totonu o lona nuu.

O Ni Tagata na Manatuaina

“Tou te le iloa ea o aʼu, o le Alii lo outou Atua, … manatua i latou o e o i motu o le sami?” (2 Nifae 29:7).

Sa le’i faagaloina e le Alii le Au Paia i le motu o le malo o Toga. I le 1907, na taunuu ai Elder Heber J. Makei ma W. O. Facer i Neiafu, Vava’u, lea na la amata ai se paranesi ma se aoga laitiiti. E lei umi ae amata ona manuia le galuega faafaifeautalai, ma na faatutuina ni nai paranesi ma aoga a le Ekalesia i le motu atoa i le aluga o nai tausaga na sosoo ai.

E pei foi o isi vaega o le lalolagi, sa i ai foi le vaega a Toga i le itu faafeagai, ae o le taimi lenei ua iinei le talalelei ina ia tumau. A o faamanuiaina le galuega faafaifeautalai, na valaaulia taitai o le Ekalesia mai tagata o le lotoifale o Toga aua pe a aveesea tagata mai fafo, i le taimi o le Taua Lona II a le Lalolagi, o le a faaauau pea ona ola le Ekalesia.

Fausiaina o se Malo Kerisiano

A o salalau atu le talalelei i le salafa o atumotu, sa faatutuina ni aoga eseese a le Ekalesia. I le 1947 na lisiina ai e le Ekalesia se fasi laueleele tele ma amata ona fausia ai se aoga fou, le Kolisi o le Liahona, lea ua iloa nei o le Aoga Maualuga a Liahona.

Ata
The Liahona High School in Tonga

Na faapaiaina i le 1953 e Elder LeGrand Richards (1886–1983) o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le a avea ma se “sulu taiala” ia i latou uma o e o le a ulufale i ai, ma o le a saunia ai tagata talavou e avea ma taitai ma uunaia ai isi mo le lelei. Sa faatasi ai foi i le faapaiaga ia Masiofo Salote Tupou III, lea na faamaonia mai le aoga o se meafaigaluega mo le fausiaina o se “malo Kerisiano” e tuufaatasia ai soo se ituaiga tagata o le olaga. Talu mai le faatuina o le aoga, e faitau afe tagata faau’u o le Aoga Maualuga a Liahona na auauna atu faafaifeautalai, taitai o le Ekalesia, ma taitai aloaia o le alalafaga.

I le taimi nei o loo i ai ni aoga maualuluga se lua a le Ekalesia i Toga: Aoga Maualuga a Liahona, i le motu autu o Togatapu, ma le Aoga Maualuga o Saineha, i le motu o Vava’u. O loo i ai foi ni aoga tulagalua a le Ekalesia: tolu i Togatapu, tasi i ‘Eua, ma le tasi i Ha’apai.

O Se Valoaga ua Faataunuuina

Ina ua asiasi atu Peresitene Tavita O. Makei (1873–1970) ma lona faletua, o Emma Ray, i Toga i le 1955, sa tausia i latou e le Au Paia e pei o le aiga tupu. O le asiasiga muamua lenei a se Peresitene o le Ekalesia i le atumotu. I le taimi o le la asiasiga puupuu i Togatapu ma Vava’u, sa la faia ni sauniga ma tagata ma lagonaina lo latou alolofa ma le tuuto atu a o faatinoina e tagata Toga musika ma siva ma tuuina atu ni lauga ma taumafataga. I le taimi o le asiasiga a Peresitene Makei i le Au Paia i Vava’u, sa musuia o ia e faaali atu na ia vaai i se faaaliga “o se malumalu i se tasi o nei motu, lea o le a malaga i ai tagata o le Ekalesia ma maua ai faamanuiaga o le malumalu o le Atua.” Na tusia e se tasi tagata le tali a tagata Toga: “Na amata ona fetagisi le faapotopotoga atoa.”1

Toeitiiti 30 tausaga mulimuli ane, i a Aokuso 1983, na faapaia ai le Malumalu o Nuku’alofa Toga e Peresitene Gordon B. Hinckley (1910–2008), a o avea ma se fesoasoani i le Au Peresitene Sili. Ou te manatua i le avea ai ma se teine talavou le taufai gasolo mai o le Au Paia o Aso e Gata Ai mai motu i tua ma tagata Toga mai atunuu mamao mo le sauniga maoae. Na faamanuiaina au e auai i se tasi o sauniga o le faapaiaga ma avea ma se vaega o le aufaipese. Ou te manatua le lagona mafanafana sa ou lagonaina ina ua ou faalogo i a Peresitene Hinckley o saunoa, ma na ou iloa ai iina na valaauina o ia e le Atua. Ina ua matou pepese “Viiga Osana,” sa ou malamalama ai i le tele o le alofa o le Alii i Ana fanau.

E manatua pea e le Faaola tagata i motu o le sami, ma i lena aso na faataunuuina ai le valoaga a Peresitene Makei.

Toe faapaiaina o le Maota o le Alii

Ona o le faatupulaia o le aofai o le Ekalesia i Toga, sa tapunia ai le malumalu pe tusa o le lua tausaga mo le faafouga. Faatasi ai ma isi galuega, sa faateteleina potu, na faaopoopo se isi potu o faamauga, ma sa faaopoopo ni mamanu Polenisia i puipui ma fa’alo.

I le amataga o le 2007, na valaauina i maua ma lo’u toalua e saunia se faafiafiaga faaleaganuu mo le toe faapaiaina o le malumalu. O le a faia le faafiafiaga i le aso 3 o Novema, o le aso a o lei amataina sauniga o le toe faapaiaina.

O lo matou faamoemoega ia aofia ai le toatele o le autalavou e mafai ona maua mai siteki i Togatapu ma ia avea o se faafiafiaga o le a saunia faaleagaga ai le Au Paia mo le faapaiaga o le malumalu i le aso e sosoo ai. O le faafiafiaga o le a faasalalauina ma tuusao atu i televise i motu i tua faapea ma siteki a Toga i le lalolagi atoa, o le mea lea sa avea ai o se galuega e tele naua.

Na faaautuina le faafiafiaga “O Le Oa e Tumau Pea.” Na fai ai siva faaaganuu mai Toga, Hawaii, Tahiti, Niu Sila, Fiti, ma Samoa. O le tala e faatatau i se ulugalii o e, na maliu se la tamaitiiti, na saili i atumotu e tele o le atu Polenisia mo se oa e faamalieina ai lo la mafatia. E ui lava ina la maua meaalofa i motu taitasi, e leai se mea na faamalolo ai lo la tiga. Ina ua la toe foi atu i Toga, sa faailoa atu ia i laua le talalelei e faifeautalai ma aoao ai e uiga i “le oa e tumau pea”—aiga e faavavau ma le faamanuiaga o le a i ai se aso e toe faatasia ai ma le la tamaitiiti na maliu.

I le faagasologa o le vaiaso o le toe faapaiaga, sa mamafa lava timuga. I la matou faataitaiga mulimuli, i le aso 2 o Novema sa faamalumalu mai le lagi. Sa ou fai atu i le autalavou e toe foi atu i o latou fale ma tatalo mo se tau lelei ina ia mafai ona latou faafiafia mo Toga ma i latou o e o le a matamata i le satelite, ae maise lava le perofeta. O lena po sa matua malosi timuga, ma o le taeao na sosoo ai sa foliga leaga pea le tau.

I le afiafi o le Aso Toonai, na faapotopoto ai tagata talavou e 3,000 i le Malae Taalo o Teufaiva e faalogo ia Elder Russell M. Nelson o le Korama a Aposetolo e Toasefululua, o le na auina atu e toe faapaia le malumalu ona o le faaletonu o le soifua maloloina o Peresitene Hinckley. O le a le galo lava ia te au le faafiafiaga. Sa sololelei mea uma. Sa matagofie le tau, o le masini faaleotele leo sa faaletonu i le amataga na silisili ona lelei, ma o na alii ma tamaitai talavou sa sisiva ma o latou loto atoa.

Sa matou molimauina se vavega. Na faafofogaina e Tama Faalelagi tatalo a Lana fanau ma taofia le timu. I le taimi lava lena, sa mafai ona matou fesoasoani ia maua le agaga mo le faapaiaga o le malumalu i le aso e sosoo ai, ma faamanatu atu i tagata o aiga faavavau o le oa lea e tumau pea, ma ua fausia malumalu e aumai ai na faamanuiaga.

O Ni Tagata ua Faapaiaina i le Alii

I le taimi nei o loo faaauau pea ona faatupulaia le Ekalesia, ma o tofiga faataitai ua umia e tagatanuu o le ekalesia. Ua faatumulia le atumotu i falelotu, ma o le faateleina o faifeautalai ua faanatinati ai le galuega. Ua mauaa le faatulagaga o aoga a le Ekalesia ma faaauau ai pea ona saunia ni faifeautalai totoa, taitai o le lumanai, ma tina ma tama agavaa.

Ua le o toe manaomia le Au Paia ina ia faia lena malaga umi i se vaa i le motu autu mo konafesi aoao. Nai lo o lena, ua mafai nei e tagata ona nonofo i o latou siteki e matamata i konafesi aoao ma konafesi o le eria o lo o faasalalau mai i Niu Sila ona o tekinolosi.

I le lotolotoi o faigata o suiga ua taunuu i le gataifale o Toga, o loo faaauau pea e le Au Paia lo latou talatuu o le faatuatua. O i latou o ni tagata na tuuto atu i le Atua i le 175 tausaga ua mavae. O i latou o ni tagata o loo faaauau pea i le taimi nei ona faapaiaina o latou olaga ma mea uma ua latou maua i le Alii.

Faamatalaga

  1. R. Lanier Britsch, I Motu o le Sami: O Se Talafaasolopito o le Au Paia o Aso e Gata Ai i le Pasefika (1986), 472.